DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Trgovina DOKIDANJE DRA2BI I ODREĐIVANJE CIJENA ŠUMSKIM PROIZVODIMA U Narodnim novinama br. 15. od 19. siječnja 1942. god. proglašena je »Zakonsk a odredba o prodaji šumskih proizvoda iz državnih šuma i oodređivanju ciena svim šumskim proizvodima « , (br. XVI-121-Z-1942.), kojom se mijenja način prodaje drveta iz državnih šuma i na osnovu koje će se vršiti oblikovanje cijena drvetu kao sirovini. U skladu sa zahtjevima upravljanog gospodarstva, kao i nastojanja za zaustavljanje skoka cijena, ovom se zakonskom odredbom dokida dražbena prodaja drveta i ostalih šumskih proizvoda iz državnih šuma te je ujedno ministru šumarstva dana mogućnost da određuje cijene tim proizvodima u svim šumama. Prema ovom posljednjem ovlašćenju dokinuta je ujedno i dražbena prodaja i u šumama ostalih kategorija vlasništva, pa i kod zem. zajednica i ostalih komunalnih vlastnika, koji su do sada prodaje drvnih masa iz "Svojih šuma vršili redovno putem dražbi. Razumije se, da će određivanju cijena drveta na panju, odnosno u šumi, ili drveta kao sirovini, predhoditi utvrđenje cijena prerađenog drveta t. j . piljenog i tesanog materijala, a za uspješno provođenje zaustavljanja cijena morat će se provesti i maksimiranje proizvodnih troškovnih (nadnica, podvoza) počevši od šume. pa sve do potrošača. Provedba ove zakonske odredbe zahtijeva i upravljanu podjelu sirovina na pojedine pilane i ostale proizvađače. Podjela sirovina na po jedine pogone i poduzeća, kao i samo određivanje cijena, izgleda u prvi mah kao vrlo velik i težak posao. Međutim taj posao nije nepoznata novost u našoj šumsko-gospodarstvenoj politici. U provedbi ove zakonske odredbe dobro će doći iskustva stečena kod provedbe zakona o zaštiti domaće drvne industrije, samo što će sada trebati odrediti alimentaciju svih pilana. Pri tom dolaze u obzir sve šume, pa će u stanovitim slučajevima tehnička provedba ove zakonske odredbe biti lakša, nego provedba z. o. z. d. d. i. Sam tekst ove zakonske odredbe glasi: § 1. Ovlašćuje se ministar šumarstva i rudarstva, da može prodavati šumske proizvode iz državnih šuma bez dražbe mimo propisa §§ 50. i 51. zakona o šumama i mimo propisa zakonske odredbe o izjednačenju propisa o državnom računovodstvu od 14. kolovoza 1941. broj CCLVIII-1076-Z. p. 1941. § 2. Ministar šumarstva i rudarstva ustanovljivat će u sporazumu s ministrom obrta, veleobrta i trgovine ciene svim šumskim proizvodima u pojedinim područjima bez obzira na vlasničtvo šuma. § 3. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama. DRA2BENA PRODAJA HRASTOVIH STABALA GRADA POŽEGE Dne 3. siječnja o. g. održana je kod Gradskog poglavarstva u Požegi prodaja 3.760 hrastovih stabala doznačenih u gradskim šumama. Predmetom prodaje bili su samo tehnički uporabivi dijelovi stabala promjera iznad 25 cm. Isklična cijena bila je određena s 1,871.823 Kune, dok je dostalna postigla visinu od 2,999.900 Kuna. Dostalac je tvrtka Drach d. d. Pokraj Dracha dražbi je pristupila i t.t. Našička d. d. s ponudom od 2,913.390 Kuna. Za pojedine Sortimente postignuta je ova cijena: Bilješke a) za hrastove trupce:: I. razreda Kuna 3.327.— II. ,. „ 2.034.— III. „ „ 1.053.— sve po 1 m3 u šumi na panju; b) za hrastove pragove: dužine 2,60 met. Kuna 135.— 2,30 „ „ 132 — 1,80 „ „ 79 — sve po 1 komadu u šumi na panju. (Gradsko poglavarstvo u Požegi.) ŠUMARSTVO U HRVATSKOM NOVINSTVU Kao značajnu činjenicu odmah ističemo, da je prikazivanje najvažnijeg koraka u šumarskoj politici Hrvatske 1941. godine, likvidiranje imovnih općina po zakonskoj odredbi o prestanku krajiških imovnih općina, u hrvatskom novinstvu bilo ograničeno samo na donošenje same zakonske odredbe i službenog obrazloženja. A ipak je neosporno, da Zakonsk a odredba o prestanku krajiških imovnih općina nije samo najvažniji korak 1941. godine u šumarstvu, nego spada među najvažnije odredbe, kojim se uređuje opći i gospodarski život Nezavisne Države Hrvatske i hrvatskog naroda. U ovom prikazu uz sumaran pogled na zastupanje šumarstva u hrvatskom novinstvu to kom 1941. godine, učinjen je naročiti osvrt na članke izišle od početka mjeseca rujna do kraja godine, budući da su prije tiskani prilozi prikazani u Hrvatskom šumarskom listu br. 7. 1 8.—9., kao i jednom bilješkom u br. 11. U hrvatskoj novinskoj djelatnosti zasebno ćemo promatrati gospodarski dnevnik, političke i obavještajne (informativne) dnevnike, te tjednike. 1. Hrvatski gospodarski dnevnik pokrenut je mjeseca svibnja 1941. inicijativom tadanjem ministarstva za narodno gospodarstvo pod imenom »Hrvatsko gospodarstvo«. Početkom mjeseca listopada mijenja ime u »H r- v a t s k a privreda«, ali pod tim imenom 60 |
ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 31 <-- 31 --> PDF |
izlazi svega nekoliko brojeva, te ubrzo dobiva ime »Gospodarstvo« s podnaslovom »ogledalo hrvatskog, gospodarskog života«. Na svojim stranicama »Gospodarstvo« daje pitanjima šumarstva dolično mjesto. O tome govori činjenica, da se redovno obrađuju svi šumarsko-politički prilozi Hrvatskog šumarskog lista t. j . materijal, koji mogu pratiti, i oblast, u kojoj mogu surađivati svi krugovi narodno-gospodarskog života, kojeg je šumarstvo sastavni dio i koje se iz tog sklopa ne može isključiti iako ima redovno svoje naročite probleme i različite puteve k postignuću svoga cilja spram ostalih grana gospodarskog života. Gospodarstvu je dobro došla suradnja i izvanuredničkih krugova, budući da za sada ono nema posebnog šumarsko-stručnog urednika. Pored članaka pomenutih dviju skupina Gospodarstvo se služi i prilozima ES-a (Europa Sonderdienst), pri čemu više ili manje sudjeluje Die Pressestelle des Reichsforstamtes. Svrha je ovih članaka, da pokaže puteve većoj i kvalitativni] oj proizvodnji, štedljivijoj i racionalnijoj preradi, te pažljivijem iskorišćavanju i upotrebi drveta. Gospodarstvo je šumarstvu posvetilo i jedan uvodnik pod naslovom »šumsko gospodarstvo « (u br. 20. od 15. listopada 1941.). Poticaj zato bile su riječi predsjednika Hrvatskog šumarskog društva I n g. A. A b r am o v i ć a, izrečene na godišnjoj društvenoj skupštini rujna 1941. god., kojim je označio, da će se naša šumsko-gospodarska politika provoditi »na temelju racionalnog i strogo potrajnog šumskog gospodarenja, čuvajući proizvodnu snagu šumskog zemljišta« te na kojem će se temelju »proizvoditi što veći potrajni prihodi i po kakvoći i po k olikoći, te provoditi što racionalnije iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda u svrhu osiguranja pokrića unutarnje potrošnje drva i stvaranja viškova za izvoz u inostranstvo, a sve to u okviru upravljane privrede«. Ovaj govor predsjednika HŠD obrađen je nadalje u članku »Gospodarenje u hrvatskim šumama vršit će se na temelju upravljanoga gospodarstva« (u br. 33. i 34. Gospodarstva). Od ostalih članaka razrađeni su nadalje oni od Dr J. B a 1 e n a (Pred mnogim zadatcima), Ing. P. Fukarek a (Pedeseta godišnjica »županjačkog elaborata«), te Dr Zl. Vajd e (Osnivanje šumsko-gospodarskih oblasti). Orignalna suradnja zastupana je po člancima ministra šumarstva i rudarstva Ing. 1. Frkovića, prof. Dr J. Balena i Ing. O. Piškorića. članak ministra šumarstva Ing. I. Frković a izišao je u božičnom broju Gospodarstva, u kojem su tiskani prilozi i ostalih ministara gospodarsko-socijalne djelatnosti države. Inače valja istaknuti trajnu vrijednost ovog božičnog broja Gospodarstva s njegovim vrijednim prilozima. U članku »G ospodare nje u šumarstvu i rudarstvu« sažeo je g. ministar bit šumarstva, zacrtao zadatak šumarske politike i prikazao šumarsko zakonodavstvo Nezavisne Države Hrvatske tokom prošle godine. Zadatak šumarske politike zacrtao je rječima »povećanje proizvodnje i osiguranje pokrića potreba naroda na drvetu« naglašujući, da se »sustavno i upravljano gospodarstvo u hrvatskom šumarstvu namiče kao prirodna posljedica, kako dosad ašnjeg gospodarenja u hrvatskim šumama, tako i zahtjevima suvremenog čovjeka, koje ovaj stavlja na šum u«. Aktuelna i vrijedna suradnja prof. Dr. B a1 e n a tiskana je pod naslovima »Naše šumsko gospodarstvo — uvjet za naše blagostanje« i »Naš goli krš — jedno od naših najvažnijih pita- n j a«. U prvom članku, koji je izišao u br. 98. još Hrvatskog gospodarstva i prigodom jesenjeg sajma Zagrebačkog Zbora, rekapitulirao je prof. Baien živim stilom misli napisane u članku »Pred mnogim zadatcima« (H. š. L. br. 7.), a sadržaj i važnost drugoga izražena je u samom naslovu. Iz ovoga članka naglasiti nam je odlomak u kojem se kaže: »Stvaranje uvjeta za život na goletima Krša obuhvaća pobolj š-n e mjere uraznjm pravcima , šuma odnosno pošumljavanje stavlja Se redovito na prvo mjesto. Međutim valja imati pred očima, da šum a mož< riješiti jedan dio problema — a to je proizvodnja drveta i zaštita od vremenskih nepogoda«. U božičnom broju Gospodarstva nesumnjiva je aktivnost članka Ing. O. P i š k o r ića »Pravilna opskrba pučanstva ogrjevom«. Mogućnost pravilnog rješenja ovoga problema vidi pisac u sustavnom gospodarstvu s primjenom upravljanja, jer ono »vodi računa ne samo o proizvodnji, nego i pravednoj potrošnji i jer ono zahtijeva i provodi podvrgavanje volje pojedinca volji zajednice«. Dirigiranje pak mora biti ne samo u oblasti proizvodnje (dakle u šumarstvu) nego i u oblasti potrošnje. Ali »dirigiranje se ne može svesti na jednostavno zapovijedanje, nego ono mora značiti i materijalnu pripomoć države. Pripomoć na onim mjestima, gdje to posebnik sam po sebi ne može izvesti (kao na pr. pripomoć nabavljanja valjanih peći siromasima) ili gdje to do sada nije htio, nije smio ili gdje nije bilo poduzetnoga duha (otvaranje ugljenokopa, podizanje električnih centrala). Utrošeni novac u te svrhe nije izdatak nego dobar ulog, koji će biti mnogostruko i ubrzo nakon ulaganja vraćen«. Članak Ing. P.: Naše gospodarstvo (br. 24. od 19. listopada 1941.) zapravo je prikaz prilika šumarstva u Bosni i Hercegovini uz označivanje glavnih zadataka, koje ima riješiti suvremeno šumarstvo. Ti su zadaci označeni kao: 1. uređenje obskrbe ogrjevnim i građevnim materijalom bosansko-hercegovačkog seljaka, dakle rješenje pitanja meremata; 2. problem uzurpacija (osiguranja prehrane stanovništvu); 3. uređenje drvnog veleobrta i 4. izvršenje pošumljavanja. U članku »Značenj e kanadske topole za drvarski veleobrt « (u br. 36. od 4. studena 1941.) S. Vajda (trgovac drvom) ukazujući na primjer Belja zagovara što veću sadnju kanadske topole, a naročito na Lonjskom polju. O drvnom 61 |