DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Trgovina
DOKIDANJE DRA2BI I ODREĐIVANJE CIJENA ŠUMSKIM PROIZVODIMA


U Narodnim novinama br. 15. od 19. siječnja
1942. god. proglašena je »Zakonsk a
odredba o prodaji šumskih proizvoda
iz državnih šuma i oodređivanju
ciena svim šumskim proizvodima
« , (br. XVI-121-Z-1942.), kojom se
mijenja način prodaje drveta iz državnih šuma
i na osnovu koje će se vršiti oblikovanje cijena
drvetu kao sirovini. U skladu sa zahtjevima
upravljanog gospodarstva, kao i nastojanja
za zaustavljanje skoka cijena, ovom se
zakonskom odredbom dokida dražbena prodaja
drveta i ostalih šumskih proizvoda iz državnih
šuma te je ujedno ministru šumarstva dana
mogućnost da određuje cijene tim proizvodima
u svim šumama. Prema ovom posljednjem
ovlašćenju dokinuta je ujedno i dražbena prodaja
i u šumama ostalih kategorija vlasništva,
pa i kod zem. zajednica i ostalih komunalnih
vlastnika, koji su do sada prodaje drvnih masa
iz "Svojih šuma vršili redovno putem dražbi.
Razumije se, da će određivanju cijena drveta
na panju, odnosno u šumi, ili drveta kao sirovini,
predhoditi utvrđenje cijena prerađenog
drveta t. j . piljenog i tesanog materijala, a za
uspješno provođenje zaustavljanja cijena morat
će se provesti i maksimiranje proizvodnih
troškovnih (nadnica, podvoza) počevši od šume.
pa sve do potrošača.


Provedba ove zakonske odredbe zahtijeva i
upravljanu podjelu sirovina na pojedine pilane
i ostale proizvađače. Podjela sirovina na po


jedine pogone i poduzeća, kao i samo određivanje
cijena, izgleda u prvi mah kao vrlo
velik i težak posao. Međutim taj posao nije
nepoznata novost u našoj šumsko-gospodarstvenoj
politici. U provedbi ove zakonske odredbe
dobro će doći iskustva stečena kod provedbe
zakona o zaštiti domaće drvne industrije,
samo što će sada trebati odrediti alimentaciju
svih pilana. Pri tom dolaze u obzir
sve šume, pa će u stanovitim slučajevima tehnička
provedba ove zakonske odredbe biti
lakša, nego provedba z. o. z. d. d. i.


Sam tekst ove zakonske odredbe glasi:


§ 1.


Ovlašćuje se ministar šumarstva i rudarstva,
da može prodavati šumske proizvode iz
državnih šuma bez dražbe mimo propisa §§ 50.
i 51. zakona o šumama i mimo propisa zakonske
odredbe o izjednačenju propisa o državnom
računovodstvu od 14. kolovoza 1941. broj
CCLVIII-1076-Z. p. 1941.


§ 2.


Ministar šumarstva i rudarstva ustanovljivat
će u sporazumu s ministrom obrta, veleobrta
i trgovine ciene svim šumskim proizvodima
u pojedinim područjima bez obzira na
vlasničtvo šuma.


§ 3.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć
danom proglašenja u Narodnim novinama.


DRA2BENA PRODAJA HRASTOVIH STABALA GRADA POŽEGE


Dne 3. siječnja o. g. održana je kod Gradskog
poglavarstva u Požegi prodaja 3.760 hrastovih
stabala doznačenih u gradskim šumama.
Predmetom prodaje bili su samo tehnički uporabivi
dijelovi stabala promjera iznad 25 cm.
Isklična cijena bila je određena s 1,871.823
Kune, dok je dostalna postigla visinu od
2,999.900 Kuna. Dostalac je tvrtka Drach d. d.
Pokraj Dracha dražbi je pristupila i t.t. Našička
d. d. s ponudom od 2,913.390 Kuna.


Za pojedine Sortimente postignuta je ova
cijena:


Bilješke


a) za hrastove trupce::


I. razreda Kuna 3.327.—
II. ,. „ 2.034.—
III. „ „ 1.053.—
sve po 1 m3 u šumi na panju;
b) za hrastove pragove:
dužine 2,60 met. Kuna 135.—
2,30 „ „ 132 —
1,80 „ „ 79 —


sve
po 1 komadu u šumi na panju.
(Gradsko poglavarstvo u Požegi.)


ŠUMARSTVO U HRVATSKOM NOVINSTVU


Kao značajnu činjenicu odmah ističemo, da
je prikazivanje najvažnijeg koraka u šumarskoj
politici Hrvatske 1941. godine, likvidiranje
imovnih općina po zakonskoj odredbi o prestanku
krajiških imovnih općina, u hrvatskom novinstvu
bilo ograničeno samo na donošenje same
zakonske odredbe i službenog obrazloženja.
A ipak je neosporno, da Zakonsk a odredba
o prestanku krajiških imovnih
općina nije samo najvažniji korak
1941. godine u šumarstvu, nego spada
među najvažnije odredbe, kojim
se uređuje opći i gospodarski život
Nezavisne Države Hrvatske i
hrvatskog naroda.


U ovom prikazu uz sumaran pogled na zastupanje
šumarstva u hrvatskom novinstvu to


kom 1941. godine, učinjen je naročiti osvrt na
članke izišle od početka mjeseca rujna do kraja
godine, budući da su prije tiskani prilozi prikazani
u Hrvatskom šumarskom listu br. 7. 1
8.—9., kao i jednom bilješkom u br. 11.


U hrvatskoj novinskoj djelatnosti zasebno
ćemo promatrati gospodarski dnevnik, političke
i obavještajne (informativne) dnevnike, te
tjednike.


1. Hrvatski gospodarski dnevnik pokrenut je
mjeseca svibnja 1941. inicijativom tadanjem
ministarstva za narodno gospodarstvo pod imenom
»Hrvatsko gospodarstvo«. Početkom
mjeseca listopada mijenja ime u »H r-
v a t s k a privreda«, ali pod tim imenom
60




ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 31     <-- 31 -->        PDF

izlazi svega nekoliko brojeva, te ubrzo dobiva
ime »Gospodarstvo« s podnaslovom
»ogledalo hrvatskog, gospodarskog
života«.


Na svojim stranicama »Gospodarstvo«
daje pitanjima šumarstva dolično mjesto. O
tome govori činjenica, da se redovno obrađuju
svi šumarsko-politički prilozi Hrvatskog šumarskog
lista t. j . materijal, koji mogu pratiti, i
oblast, u kojoj mogu surađivati svi krugovi
narodno-gospodarskog života, kojeg je šumarstvo
sastavni dio i koje se iz tog sklopa ne
može isključiti iako ima redovno svoje naročite
probleme i različite puteve k postignuću svoga
cilja spram ostalih grana gospodarskog života.
Gospodarstvu je dobro došla suradnja i
izvanuredničkih krugova, budući da za sada
ono nema posebnog šumarsko-stručnog urednika.
Pored članaka pomenutih dviju skupina
Gospodarstvo se služi i prilozima ES-a
(Europa Sonderdienst), pri čemu više ili manje
sudjeluje Die Pressestelle des
Reichsforstamtes. Svrha je ovih članaka,
da pokaže puteve većoj i kvalitativni] oj
proizvodnji, štedljivijoj i racionalnijoj preradi,
te pažljivijem iskorišćavanju i upotrebi drveta.


Gospodarstvo je šumarstvu posvetilo
i jedan uvodnik pod naslovom »šumsko gospodarstvo
« (u br. 20. od 15. listopada
1941.). Poticaj zato bile su riječi predsjednika
Hrvatskog šumarskog društva I n g. A. A b r am
o v i ć a, izrečene na godišnjoj društvenoj
skupštini rujna 1941. god., kojim je označio,
da će se naša šumsko-gospodarska politika
provoditi »na temelju racionalnog i
strogo potrajnog šumskog gospodarenja,
čuvajući proizvodnu snagu
šumskog zemljišta« te na kojem će
se temelju »proizvoditi što veći potrajni
prihodi i po kakvoći i po k olikoći,
te provoditi što racionalnije
iskorišćavanje glavnih i sporednih
šumskih proizvoda u svrhu
osiguranja pokrića unutarnje potrošnje
drva i stvaranja viškova
za izvoz u inostranstvo, a sve to u
okviru upravljane privrede«. Ovaj
govor predsjednika HŠD obrađen je nadalje u


članku »Gospodarenje u hrvatskim
šumama vršit će se na temelju
upravljanoga gospodarstva« (u br.


33. i 34. Gospodarstva). Od ostalih članaka razrađeni
su nadalje oni od Dr J. B a 1 e n a (Pred
mnogim zadatcima), Ing. P. Fukarek a
(Pedeseta godišnjica »županjačkog elaborata«),
te Dr Zl. Vajd e (Osnivanje šumsko-gospodarskih
oblasti).
Orignalna suradnja zastupana je po člancima
ministra šumarstva i rudarstva Ing. 1.
Frkovića, prof. Dr J. Balena i Ing. O. Piškorića.


članak ministra šumarstva Ing. I.
Frković a izišao je u božičnom broju Gospodarstva,
u kojem su tiskani prilozi i ostalih
ministara gospodarsko-socijalne djelatnosti
države. Inače valja istaknuti trajnu vrijednost
ovog božičnog broja Gospodarstva s njegovim
vrijednim prilozima. U članku »G ospodare nje
u šumarstvu i rudarstvu« sažeo
je g. ministar bit šumarstva, zacrtao zadatak
šumarske politike i prikazao šumarsko zakonodavstvo
Nezavisne Države Hrvatske tokom


prošle godine. Zadatak šumarske politike zacrtao
je rječima »povećanje proizvodnje i osiguranje
pokrića potreba naroda na drvetu« naglašujući,
da se »sustavno i upravljano
gospodarstvo u hrvatskom šumarstvu
namiče kao prirodna posljedica,
kako dosad ašnjeg gospodarenja
u hrvatskim šumama, tako
i zahtjevima suvremenog čovjeka,
koje ovaj stavlja na šum u«.


Aktuelna i vrijedna suradnja prof. Dr. B a1
e n a tiskana je pod naslovima »Naše šumsko
gospodarstvo — uvjet za naše
blagostanje« i »Naš goli krš —
jedno od naših najvažnijih pita-
n j a«. U prvom članku, koji je izišao u br. 98.
još Hrvatskog gospodarstva i prigodom jesenjeg
sajma Zagrebačkog Zbora, rekapitulirao
je prof. Baien živim stilom misli napisane u
članku »Pred mnogim zadatcima« (H. š. L. br.
7.), a sadržaj i važnost drugoga izražena je u
samom naslovu. Iz ovoga članka naglasiti nam
je odlomak u kojem se kaže: »Stvaranje
uvjeta za život na goletima Krša
obuhvaća pobolj š-n e mjere uraznjm
pravcima , šuma odnosno pošumljavanje
stavlja Se redovito na prvo mjesto. Međutim
valja imati pred očima, da šum a mož< riješiti
jedan dio problema — a to je
proizvodnja drveta i zaštita od
vremenskih nepogoda«.


U božičnom broju Gospodarstva nesumnjiva
je aktivnost članka Ing. O. P i š k o r ića
»Pravilna opskrba pučanstva
ogrjevom«. Mogućnost pravilnog
rješenja ovoga problema vidi pisac
u sustavnom gospodarstvu s
primjenom upravljanja, jer ono »vodi računa
ne samo o proizvodnji, nego i
pravednoj potrošnji i jer ono zahtijeva
i provodi podvrgavanje volje
pojedinca volji zajednice«. Dirigiranje
pak mora biti ne samo u oblasti proizvodnje
(dakle u šumarstvu) nego i u oblasti
potrošnje. Ali »dirigiranje se ne može svesti
na jednostavno zapovijedanje, nego ono mora
značiti i materijalnu pripomoć države. Pripomoć
na onim mjestima, gdje to posebnik sam
po sebi ne može izvesti (kao na pr. pripomoć
nabavljanja valjanih peći siromasima) ili gdje
to do sada nije htio, nije smio ili gdje nije bilo
poduzetnoga duha (otvaranje ugljenokopa, podizanje
električnih centrala). Utrošeni novac
u te svrhe nije izdatak nego dobar ulog, koji
će biti mnogostruko i ubrzo nakon ulaganja
vraćen«.


Članak Ing. P.: Naše gospodarstvo
(br. 24. od 19. listopada 1941.) zapravo je prikaz
prilika šumarstva u Bosni i Hercegovini uz
označivanje glavnih zadataka, koje ima riješiti
suvremeno šumarstvo. Ti su zadaci označeni
kao: 1. uređenje obskrbe ogrjevnim i građevnim
materijalom bosansko-hercegovačkog seljaka,
dakle rješenje pitanja meremata; 2. problem
uzurpacija (osiguranja prehrane stanovništvu);
3. uređenje drvnog veleobrta i 4. izvršenje
pošumljavanja. U članku »Značenj e
kanadske topole za drvarski veleobrt
« (u br. 36. od 4. studena 1941.) S. Vajda
(trgovac drvom) ukazujući na primjer
Belja zagovara što veću sadnju kanadske topole,
a naročito na Lonjskom polju. O drvnom


61