DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 33 <-- 33 --> PDF |
milijuna za posumljavanje čistina. Dakle 50 iznos predstavljao vrijednost od preko jedne milijuna upotrebljeno je u svrhe, da se zemljimilijarde Kuna. To je hrvatska šuma šte, koje je inače malo vrijedilo, zasadi šumu rukama hrvatskog seljaka doskim drvećem, i da jednom kao šuma daje prinijela na oltar domovine i ovo veće koristi. U građevinske svrhe, t. j. za djelo imovnim općinama ne smije gradnju zgrada i šumskih pruga za iskorišći-se nikada zaboraviti! vanje šuma, utrošen je iznos od blizu 80 miSvi ti milijuni još su značajniji, ako se ima lijuna Kuna. Ovih 220 milijuna Kuna uloženo na umu, da onaj dio hrvatskih šuma, koji je je u gospodarstvo, ali to je ujedno i novac, bio u gruntovnici upisan kao državno vlasnikoji je mahom prešao u ruke hrvatskog seštvo, nije dao ni pedeseti dio u te svrhe. Što ljaka. Seljak je bio onaj, koji je redovno vršio više ni investicije (ulaganje novca) u šumskom sadnje biljaka, koji je radio kod podizanja gospodarstvu nisu ni blizu svoti, koje su u te zgrada ili izgradnje željeznica i time je novac svrhe uložile imovne općine. A ni čist prihod iz svojih šuma dobio opet u svoje ruke za iz tih tako zvanih državnih šuma nije išao u podmirenje potreba svoga kućanstva i života. hrvatski džep, jer je poslan u Budim Peštu i Usporedimo li površine posjeda imovnih opu Beograd. Šume imovnih općina, šume hrćina iz 1871. god., t. j. godine njihovog stvavatskog seljaka bile su dakle one, ranja, s površinama danas, tada vidimo, da koje su služile hrvatskom narodu, je ta površina od 658 tisuća kat. jutara skočila dakl e bile pravo hrvatsko narodno dobro!« na 747 tisuća kat. jutara. To znači, da se to U tom članku indirektno dano je prizna kom 70 godina posjed imovnih općina povećao nje i hrvatskim šumarima, jer su šumari bili za cijelih 89 tisuća kat. jutara ili za sedminu oni, koji su vršili upravu i gospodarenje sa prvotnog posjeda. To povećanje nastalo je ku šumama imovnih općina i od kojih je potekla pom vlastelinskih šumskih posjeda i taj kup uglavnom glavna pobuda (inicijativa), da se plaćen je sa svotom od 227 milijuna Kuna. novac uloži tako, kako" bi mogao biti od trajne ´ To znači, da je 89 tisuća kat. jutara zemlje koristi .. sam«) pravoužitnicima imovnih opprešlo iz ruku pojedinaca (veleposjednika) u ćina, nego i cijelom hrvatskom narodu. Hrruke hrvatskog seljaka. . vatski je seljak, preko zastupstva imovnih Ako zbrojimo sve navedene iznose, dobit općina, bio onaj, koji je danu pobudu shvatio ćemo svotu od 507 milijuna Kuna računajući i prihvaćajući iznijete prijedloge dao dokaz o po vrijednosti od prije današnjeg rata. Kad mogućnosti skladne suradnje hrvatskog seljaka bismo računali s današnjim cijenama, taj bi sa svojim iškolovanim sinovima. P. ZRNCA ZA POVIJEST HRVATSKE ŠUME Ing. J. Fröhlich , koji sada živi u Sed-6 met. dužine. Srednji promjer bez kore debljeg mogradskoj, u kraćem članku »Die Edel trupca iznosio je 124 cm, a tanjeg 98 cm. Oba hölzer des südosteuropäisehen su trupca bila posve bez grana, a drvo je, izuUrwaldes «, tiskanom u časopisu »H o 1 z~ zev nešto tamnoga srca, bilo lijepe svijetle markt « (br. 49. iz 1941. god.), iznosi neke poboje. »Ova pošiljka morala je tvornicu vrlo jedinosti o sječi džeferastih javora i jasena u razveseliti, jer je primitak trupaca potvrdila Bosni prije 30 i više godina, a spominje i brišumariji zahvalnom brzojavkom«, piše doslovno jest i tisu. Ing. Fröhlich. U iskorišćavanju džeferastog javor a priZa brijes t (Ulmus montana) kaže, da je kazuje prodaju od 33 javorova stabla u šumprije rata bio malo tražen, dok je tis a skom predjelu »Srednje«, tada šumske uprave (»europski mahagoni«) bila velika rijetkost. Sarajevo. Ova 33 džefer-stabla nalazila se na Kao najveće stablo tise spominje jedno visine površini od oko 5.000 ha. Iskoristiva masa po od 17 metara, a promjera u prsnoj visini 1,2 procjeni iznosila im je od 0,30 do 1 m3. Svako m. Međutim stablo je bilo šuplje, te je zdrav je stablo prodano po 150 zlatnih kruna. Kubio samo jedan plašt debljine 20 cm, koji se sastojao od — 400 godova. pac ovih stabala, jedna bečka tvrtka, prodala je gotovu robu jednoj pariškoj tvornici pokućtva uz cijenu od 16 krajcara po 1 kg svježeg drveta postavno željeznička postaja SaraIznosimo ove bilješke kao prilog za povjest jevo. Stabla su izrađena u komade od 1,5 do našega šumarstva, jer nposrednih zabilježbi, 2 met. dužine i do najbliže šumske željeznice pristupačnih javnosti, imademo vrlo malo, da iznijeta na bosanskim konjima. Zbog tog izne kažemo ništa. Iznosimo, nadalje, ove binošenja veći i teži komadi bili su iscijepani u lješke sa željom i nadom, da će one biti po manje, koji su se mogli prenositi. ticaj, da se »Hrvatskom šumarskom listu« po Za jase n spominje, da je jedno stablo na šalju neposredne zabilježbe i sjećanja, kako području šumske uprave Teslić prodano 1909. bi ta zrnca za povijest hrvatsk e šum e i godine tvornici pokućstva u Slavonskom Brohrvatskog šumarstva ostala vječno du. Stablo je bilo izrađeno u dva trupca od po zabilježena na pristupačnom mjestu. P. VELIKI DAR OGRJEVNOG DRVETA Ministar šumarstva i. rudarstva g. Ing. Ivica bačkoj sirotinji. Podjela ovog drveta vršila se F r k o v i ć odobrio je, da se iz sredstava Sre o Božiću 1941. te tokom mjeseca siječnja 1942. dišnjice za ogrjev nabavi 300 vagona Sama dioba povjerena je socijalnom otsjeku ogrjevnog drveta u svrhu darovanja zagrezagrebačkog gradskog poglavarstva. . 63 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tehničke novosti NORMALIZIRANJE JARMACA V NJEMAČKOJ (p) 28. studenoga 1941. god. propisana je u Njemačkoj odredba o tipiziranju punih jarmača (gatera). Tipiziranje i normalizacija jarmača bila je potrebna s razloga, što je 20 njemačkih tvornica jarmača proizvodilo 68 raznih tipova jarmača s odgovarajućim brojem različitih pila (pilaca, listova pila). Ova tipizacija korisna je i industriji jarmača i drvnom veleobrtu, o čemu je bilo riječi i u njemačkom stručnom tisku. Prema ovoj odredbi njemačke tvornice moći će proizvoditi pune jarmače samo s četiri širine jar- m a. Te širine jarmova jesu 450 mm, 560 mm, 710 mm i 850 mm, a označuju se kao veličina jarmače 45, odnosno 56, 71 ili 85. Odredba nadalje donosi i ostale mjere pojedinog tipa jarmača, kao razmak valjaka (koji odgovara na vedenim širinama jarma), veličinu pogonskog točka, razmak tračnica i t. d. U pogledu roka, u kojem se ima prieći na opremu jarmača u isključivo novim mjerama, valja razlikovati tuzemstvo od inozemstva. U tuzemstvu se ne smije počevši od 1. siječnja 1944. god. više prodavati druge osim normaliziranih jarmača. Od 1. siječnja 1943. god. pa dalje ne smiju se primati iz inozemstva narudžbe za izradu jarmača drugih mjera, osim propisanih — tako, da se od 1. I. 1944. ne smije više vršiti ni odprema nepropisanih jarmača. Ova se zabrana ne odnosi na narudžbe iz inozemstva za jarmače veće od veličine 85, dakle sa širinom jarma iznad 850 mm. Izrada pojedinih dijelova jarmača može se vršiti bez obzirom na propise ove odredbe. PROMJENE U SLUŽBI Postavljeni su: Ing. Zvonko Srbljinović, šum. vježbenik VIII. grupe kod drž. šum. manipulacije u Kostajnič. Majuru, za šum. pristava VIII. grupe kod iste manipulacije; Ing. Stipe P a v i č i ć, šum. vježb. VIII. grupe kod ravn. drž. šum. u Gospiću, za šum. pristava VIII. grupe kod istog ravnateljstva; Zlatko V 1 a h i n i ć, manipul. vježbenik za rač. vježb. kod ravnateljstva drž. šuma u Zagrebu ; Ivica Č o v i ć, nadničarka r. š. u Mostaru za manipulativnog vježbenika kod istog ravnateljstva; Marija M a t i j e v i ć, zvaničnik III. grupe r. š. u Gospiću, za rač. vježbenika kod istog ravnateljstva; Ivana H r ž e n j a k, honor, službenik r. š. u Zagrebu, za rač. vježbenika kod istog ravnateljstva; Josip Glavaš, nadlugar I. grupe zv. r. š u Gospiću za akcesistu X. grupe kod istog ravnateljstva; Mato B u c o n j i ć, nadlugar I. grupe zvaničnika i. o. brod. u Daruvaru, za akcesistu X. grupe kod iste šumarije; Bozo S a b a n, nadlugar I. grupe zvaničnika drž. š. u Gospiću, za akcesistu X. grupe kod iste šumarije. Ing. Salih H u m o, šum. pristav VIII. grupe, za upravitelja drž. šumarije u Srednjem; Ing. Maksimilijan Blaževac , šum. vježbenik za upravitelja drž. šumarije u Prnjavoru. Promaknuti su: Ing. Mirko Spiranec, za kot. šumara VII. grupe kod kotarske oblasti u Sv. Ivanu Zelini, Ing. Josip Peternel, za kot, šumara VIT. grupe kod kot. oblasti u Donjem Miholjcu; Ing. Franjo K o š ć a k, za šum. pristava VIII. grupe i upravitelja imovne šumarije bosutske petrov. im. opć. u Moroviću; Vilim D i t r i c h, za šumarskog povjerenika VII. grupe kod drž. šumarije u Nemiloj; Nikola Bracaflović, za podšumara I. razreda VII. grupe kod kot. oblasti u Supetru; Ljudevit S i n k o v e c, za rač. pristava VII. grupe kod prometne uprave drž. šum. željeznice u Zavidovićima; Oskar Cimer, za podšumara II. razreda IX. grupe kod drž. šumarije u Busovači; Zora V a r i ć, za oficijala IX. grupe kod ravnateljstva drž. šuma u Zagrebu; Dragutin Pečenovski, za nadoficijala VII. grupe kod ravn. petrov. im. opć. u Hrvatskoj Mitrovici; Ante Gabričević, za tehničara IX. grupe kod drž. šumarije u Pitomači. Premješteni su: Ivan M a ž u r a n ,oficijal IX. grupe odjela min. š. i r. u Zagrebu, k min. vanjskih poslova u Zagrebu; Dane P r p i ć, nadoficijal VII. grupe odjela za šumarstvo min. š. i r. u Zagrebu, k min. vanjskih poslova u Zagrebu; Gabro S i k i ć, manipul. vježbenik od odjela za šumarstvo min. š. i r. u Zagrebu, k ravnateljstvu š. u Gospiću; Franjo J a k o v a c, manipul. vježbenik od ravnateljstva drž. š. u Zagrebu, k odjelu za šumarstvo min. š. u Zagrebu; Ing. Johan S c h a n k, šum. vježbenik od drž. šumarije u Nemiloj, k ravnateljstvu drž. šuma u Vinkovcima. Zahvalili se na državnoj službi: Ing. Stevan P 1 a v š i ć, kotarski šumar VIII. grupe u Doboju; Ing. Ivan P e r k u č i n, šum. vježbenik kod drž. šumarije Bos. Gradiška; Ivan Rukavina, rač. vježbenik kod ravn. šuma i. o u Novoj Gradiški; ´ Paula Licht , manipul. vježbenik kod ravn drž. šuma u Zagrebu. Urednik Dr Ing. Josip Balen. — Izdalo Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, Vukotino viceva ulica 2. — Tisak Narodne tiskare, Zagreb, Kaptol 27. — Za tiskaru odgovara Rudolf Vedo, Zagreb, Kaptol 27. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. primjenu u budućem zvanju. Dužni su držati propisana predavanja, vježbe i izpite, te dolaziti na sjednice, na koje su pozvani. Najmanji broj predavanja i vježbi za profesore iznosi šest sati na tjedan, od čega mora biti bar polovina predavanja. Za ostale nastavnike određuje broj sati fakultetsko vieće. Nastavnici su dužni, da uvijek na vrieme izvjeste dekana osvojoj bolesti i!i drugoj kakvoj smetnji, zbog koje ne mogu držati predavanja i izpite, ili dolaziti na sazvan©.. sjednice. Izostanak od predavanja, izpita i sjednica zbog službenih poslova izvan sveučilišta ne smatra se dopustom. U drugoj polovici svakoga poljeća prijavljuju nastavnici dekanu na njegov poziv svoja predavanja za iduće potječe. Fakultetsko vieće može stavljati prijavljenom razporedu svoje primjetbe, a po potrebi i mienjati ga. Docenti određuju svoja predavanja u sporazumu s profesorom dotične struke, ako ga trna. § 54. U isto vrieme ne može na istom fakultetu biti na dopustu to^ko nastavnika, da bi nastava i poslovi sveučilištnih oblasti trpjeli šteju. RekVir u sporazumu s dekanom prosuđuje opravdanost molbe za dopust, te ga odobrava najviše do 14 dana u toku jedne školske godine.; Kad traži dopust duži od 14 dana, mora nastavnik predait dekanu pismenu molbu i navesti razloge, zašto traži dopust, i način, na koji misli naknaditi propuštena predavanja i vježbe. Dopust, duži od 14 dana, odobrava ministar nastave na priedlog fakultetskog vieća. On može ovlastiti rektora, da odobrava dopuste u trajanju od 14 do 30 dana. Rektoru daje dopust od preko 14 dana ministar nastave. O kraćim dopustima izpod 14 dana u jednoj školskoj godini rektor samo izvješćuje ministra nastave. § 55. Dopust u znanstvene svrhe u trajanju od jednog do dva poljeća mogu nastavnici dobiti samo na priedlog fakultetskog vieća. Takve molbe mogu se rješavati samo na kraju poljeća, prije nego se ustanovi red predavanja i vježbi za sljedeće poljeće. Priedlog treba obrazložiti i ujedno navesti, na koji će se način naknaditi ili zamieniti predavanja i vježbe dotičnog nastavnika. § 56. Nijedan profesor, docent, učitelj ili asistent ne može primiti službe, koja je nespojiva s njegovim nastavničkim i naučnim dužnostima. Ako takvu službu primi, prestaje mu nastavnička služba na sveučilištu. Za. vršenje poslova, koji nisu nespojivi s nastavničkim i naučnim dužnostima, potrebna je dozvola, koju daje i oduzima senat na priedlog fakultetskog vieća. §57. Nastavnici sveučilišta mogu davati pojedina stručna mišljenja ili na poziv javnih oblasti ili s dozvolom fakultetskog vieća. Nastavnici, koji se pri davanju mišljenja privatnim strankama služe sredstvima sveučilištnih zavoda i njihovim prostorijama, dužni- su platiti odgovarajuću naknadu. Visinu naknade ođredjuju fakultetska vieća. Primljene svote troše se za nabavljanje potrošenih sredstava i našastara zavoda. § 58. Profesori služe do navršene 70. godine života. Imaju pravo tražiti umirovljenje, pošto su navršili 35 godina službe priznate za mirovinu ili 60 godina života. 97 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe Nijedan profesor ne može biti premješten u drugu službu ili drugi fakultet, niti postavljen na drugi položaj, bez svog pristanka. Redovitom i izvanrednom profesoru može prestati nastavnička služba: 1. na prfedlog fakultetskog vieća i senata, kada je tako oslabio, da ne može stalno vršiti svoju dužnost; 2. temeljem osude stegovnog suda. § 59. Kadn profesor toliko oslabi, da ne može vršiti svoje dužnosti, obraća se dekan fakulteta, na kome profesor predaje, rektoru s priedlogom, da sastavi liječničko povjerenstvo od tri člana. Taj zahtjev retor dostavlja ministru nastave. Povjerenstvose odredjuje po propisima zakona o činovnicima. Njegov nalaz je temelj´ za postupak po prednjem paragrafu. § 60. Proiesor se u sveučilištivu službu ne može vratiti bez novog izbora, a kad se vrati, pripadaju mu položaj i beriva, koja bi imao, da je ostao u nastavničkoj službi. § 61. Lektori, stalni i ijomoćni,« dužni su držati sva predavajna i vježbe, za koje su . postavljeni, u sporazumu i po uputama stručnih profesora, k^je odredi fakultetsko vieće Ti profesori imaju pravo nadgledati sav njihov rad. Broj sati predavanja i vježbi odredjuje se nastavnim redom odnosno odlukama fakultetskih vieća, ali ne može biti manji od šest sati na tjedan. IV. Nastavno pomoćno osoblje. § 62. Sveučilištnim nastavnicima i nadstojnicima znanstvenih zavoda pridjeljuju se asistenti, asistenti volonteri, pomoćni asistenti; činovnički vježbenici i pristavi radi što uspješnijeg promicanja znanstvenog rada. U tu svrhu mora se prema potrebi znanstvenoga i nastavničkoga rada u godišnjem državnom proračunu osigurati dovoljno pokriće. Za zdravstvene utanove medicinskog fakulteta ustanovit će se broj i položaj liečmčkog osoblja u pomoćnoj službi fakultetskom naredbom, koja će se đonieri u sporazumu s ministarstvom zdravstva. § 63. Asistente činovnike, činovničke vježbenike, asistente volontere i pomoćne asistente imenuje ministar nastave. Za asistenta može biti imenovana osoba s fakultetskom spremom, koju predlaže fakultetsko vieće. Izbor u fakultetskom vieću vrši se na priedlog profesora ili nadstojnika zavoda, koji mora obrazložiti potrebu ili naznačiti kandidate podnoseći izvješće o njihovoj kvalifikaciji. § 64. Asistent se bira ponovno svake treće godine, računajući od dana imenovanja. Ako ne bude izabran, stavlja se na razpolaganje ministru nastave. Nakon šest godina asistentske službe može se asistent izabrati za pristava. I on ie podvrgnut ponovnom izboru poslije prve tri godine. Tko se od pomoćnog nastavnog osoblja za dvadeset godina pomoćne slu-žbe ne habilitira, stavlja se ministru nastave na razpolaganje. 98 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. § 65. Asistentski vježbenici, pomoćni asistenti i asistenti voionteri, koji nakon svršenog fakulteta nisu položili drugi državni stručni izpit, moraju polagati asistentski državni dzpit poslije dvije godine, a najkasnije prije svršetka treće godine od dana izbora. Hl M LH´ \\\\.. Prigodom prielaza u drugu službu vriedi taj izpit kao svaki drugi dravni izpit, osim sudačkog izpita. Propisnik o asistentskom izpitu izdaje ministar nastave na priedlog sveučilištnog senata. §66. Na priedlog nadstojnika zavoda, seminara i t. d., a po zaključku fakultetskog vieća može dekan imenovati iz redova slušača demonstratore sa stalnom mjesečnom nagradom, koju odredjuje dekan u okviru razpolozivih proračunskih sredstava. V. Katedre, nastavni i naučni zavodi. § 67. Profesorska katedra obuhvaća samostalno naučno područje, koje se može sastojati od više predmeta. Broj katedaira na pojedinim fakultetima nije ograničen, a sada iznosi: na bogoslovnom 14, na mud´roslovnoimi 42, na pravnom 24, na medicinskom 28, na poljodjelskošumarskom 24, na tehničkom 46, na veterinarskom 22, na farmaceutskom 6. Naziv i značaj pojedinih postojećih katedara propisuju fakultetski propisnici. Nove profesorske katedre mogu se nakon saslušanja fakultetskog vieća i senata osnivati zakonskom odredbom. Pobudu za nove katedre može dati i ministar nastave, Koji predmeti ulaze u pojedine katedre i kako će se ti predmeti razporediti u nastavi, odredit će se nastavnim redom pojedinih fakulteta. § 68. Katedru redovito zastupa jedan profesor. Kad ga nema, može ga zamieniti docent ili suplent. Prema potrebi nastave mogu se uz katedru postavljati docenti. Na istu katedru može se postavljati drugi , redovito izvanredni profesor samo onda: a) kad je broj upisanih slušača kroz tri poljeća redom toliko narastao, da jedan nastavnik ne može s tim brojem raditi; b) kad je proširenje nastave nekoga znanstvenog područja opravdano s gledišta obćih znanstvenih ili narodnih probitaka. § 69. . Za sporedne predmete, koji su slušačima potrebni za obrazovanje u njihovoj st.-jci, postavljaju se pomoćni nastavnici i to profesori odnosno docenti, pristavi ili asistenti istoga ili drugih fakulteta ili stručnjaci izvan sveučilišta. § 70. Za nadopunu predavanja i pojačanje natsave i znanstvenog rada predvidjaju se nastavnim redom nastavne i znanstvene ustanove (zavodi, klinike, kabineti, laboratoriji, muzeji, seminari, fakultetske knjižnice i dr.) u pojedinim fakultetima, u kojima će slušači pod nadzorom profesora i pomoćnog nastavnog osoblja vršiti potrebne vježbe, upoznavati stručnu literaturu i upućivati se u samostalan rad. Osnivanje novih znanstvenih i nastavnih ustanova odobrava ministar nastave na priedlog fakultetskog vieća i po mišljenju senata. 99 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. § 71. Nastavne i znanstvene ustanove mogu se osnovati ili za pojedine znanosti ili za više srodnih znanosti u jednom ili za iste znanosti zajedno u više fakulteta, ako se one predaju u više fakulteta. Prema tome o njihovu se uredjaju brine ." jedan fakultet ili dva i više fakulteta zajedno. Na isti način osnivaju se i seminari. Pobliže uredjenje pojedinih ustanova, imenovanja njihovih rukovoditelja, rad u njima i odnos nadstojnika zavoda i pomoćnog osoblja propisuje se posebnim pro- pisn´Cima, koje nadstojnik ustanove predlaže fakultetskom vieću ili preko zanimanih fakultetskih vieća senatu, ako zavod služi za potrebe više fakulteta. Te propisnike odobrava ministar nastave. § 72. Za nabavu raznog gradiva, i predmeta koji se troše u znanstvenim ustanovama, moraju se svake godine osigurati sredstva u proračunu ministarstva nastave, ministar stva zdiavstva, ministarstva pravosudja i bogoštovlja, ministarstva seljačkog gospodarstva, ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu, ministarstva prometa i javnih radova. Prema podatcima »akademskog senata o tim potrebama ministar nastave do st n´lia napried navedenim ministarstvima priedlog, da se u lüihov proračun unesu stavk.- za podmirenje potreba onih fakulteta, koji im odgovaraju po svojoj vrsti. §73, U ustanovama, u kojima suradjuje više nastavnika, odredjuje nadstojnika fakultetsko vieće. Ako ustanova služi za potrebe više fakulteta, odlučuje o tome senat m priedlog fakulteta. Nadstojnici sveučffištniih nastavnih i znanstvenih ustanova podnose na kraju školske godine fakultetskom vieću iscrpljiv izvještaj o radu, stanju i potrebama svoje ustanove. Oni su dužni i inače davati razjašnjenja i izvještaje, kada fakultetsko vieće zatraži. Fakultetsko vieće može samo, ili na molbu nadstojnika, u svako doba odrediti pregled našastara, a pregled se mora izvršiti bar svake treće godine. Pri pregledu našastara vrše se ujedno opravdani odpisi iz našastara prema postojećim propisima. Pregled može odrediti i rektor, ako ima opravdanih razloga za to. Nadstojnici sveučilištnih ustanova podnose na poziv dekana fakultetskom vieću priedlog proračuna za ustanove, kojima upravljaju. Dekan upućuje priedlog nakon prihvata u fakultetskom vieću rektoru, a ovaj senatu. VI. Sveučiuštna knjižnica i Pučko sveučilište. § 74. Hrvatska narodna i sveučilištna knjižnica, kojoj će svrhu i uredjenje propisati posebna zakonska odredba, pomaže njegovanje znanosti u svim granama i pravcima. U tom pogledu ona suradjuje s fakultetskim, zavodskim i seminarskim knjižnicama sveučilišta. Radi te suradnje senat izašilje u ovu knjižnicu četiri svoja predstavnika, od kojih jedan mora biti profesor hrvatskog jezika ili književnosti. § 75. Uredjenje fakultetskih, zavodskih i seminarskih knjižnica propisuje ministar nastave na priedlog fakultetskih vieća i po saslušanju senata. Fakultetskom knjižnicom upravlja glavni knjižničar fakulteta, kojemu je pridieljeno potrebno osoblje (knjižničari, pomoćni činovnici, podvornici). Glavni knjižničar mora imati fakultetsku spremu i knjižničarski stručni tzpit u smislu zakonske odredbe o Hrvatskoj narodnoj i sveučilištnoi knjižnici. Sprema i položaj ostaloga osoblja 100 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. jednaki sti spremi i položaju istovrsnog osoblja Hrvatske narodne i sveučiiištne knjižnice. Propisi o uređenju knjižnica na pojedinim fakultetima mogu glavnom knjižničaru povjeriti takodjer upravu ili nadzor nad posebnim zavodskim i seminarskim knjižnicama toga fakulteta. Glavnog knjižničara, knjižničare i asistente imenuje ministar nastave na priedlog fakultetskog vieća, a po saslušanju senata. Izbor u fakultetskom vieću obavlja se po natječaju; Ostalo osoblje knjižnice imenuje bez natječaja rektor na priedlou fakultetskog vieća. § 76. Za širenje znanosti izvan kruga sveučilišta postoji ustanova pučkih sveučilištnih predavanja (Pučko sveučilište), koju vodi odbor, što ga biraju fakulteti iz redova profesora i docenata. Sastav i rad odbora odredjuje se propisnikom, koji na priedlog senata izdaje ministar nastave. Pučka sveučilištna predavanja stoje pod nadzorom rektora i senata. VIL Slušači. § 77. Slušači sveučilišta mogu biti redoviti i izvanredni. § 78. Za redovite slušače primaju se osobe sa sviedočbo n zrelosti klasične gimnazije ili realne gimnazije Bi realke. Nikakva druga svjedočba ne može zamieniti svjedočbu zrelosti, koja se ovdje traži. Na pravni fakultet mogu se kao redoviti slušači upisati iznimno svršni učenici šerijatsko-sudačke škole, a na pravni i mudroslovni fakultet i svršeni učenici Gazi-Husrefbegove medrese u Sarajevu. Fakultetskim nastavnim redom odredjuje se. jesu li za primanje u pojedini fakultet potrebni dopunski izpiti, a ako jesu, na koji će se način i u kojem roku polagati. Ti se dopunski izpiti mogu polagati u gimnazijama, realnim gimnazijama i realkama ili na fakultetu, na kojem se predaje taj predmet. Za prvi upds slušača na fakultet mogu se fakultetskim propisnikom izdati odredbe o zdravstvenim uvjetima slušača. § 79. Fakultetsko vieće može na početku svake školske godine odlučiti, pod kojim uvjetima mogu dekani upisivati izvanredne slušače bez posebnog rješenja fakultetskog vieća za svaki slučaj. Poljeće izvanrednog upisa može ministar nastave uračunati u redovni studij u osobitim slučajevima, a na priedlog fakltetskog vieća. § 80. Slušači, koji prinesu svjedočbu o položenom izpitu zrelosti u kojoj inozemnoj gimnaziji, realnoj gimnaziji ili realci, i slušači, koji su prije učili na inozemnim sveučilištima i visokim školama, a imaju svjedočbu zrelosti, mogu se upisati po odobrenju fakultetskoga vieća, kgje prije toga odlučuje, prima li se prijavljeni slušač i priznaje li mu se prijašnji visoki studij, bilo čitav bilo tek pojedino poljeće i izpit. Pri tom odlučuju medjunarodni ugovori, a ako ih nema, vriedi načelo reciprociteta. § 81. Školska godina ima dva polieća: prvo traje od 1. listopada do 15. veljače, a drugo od 1. ožujka do 30. lipnja. 101 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. Na tehničkom fakultetu mogu se naredbom ministarstva nastave uvesti godišnje tri tromjesečja umjesto dva poljeća. Pojedino tromjesečje jednako je u pogledu trajanja studija poljeću. § 82. \t Svojstvo sveučilištnog slušača dobiva se upisom (irnatrikulacijom) u glavnoj knjizi slušača, koju vodi rektorat. Upisi slušača vrše se u dekanatima, i to od 1. do 10. listopada i od 1. do 10. ožujka. Kandidati su dužni pri upisu predati čitljivo izpunjen nacional tt dva primjerka i izpunjen indeks i izkaznicu. Jedan primjerak nacionala, krstni (rodni) list i svjedočba zrelosti ostaju u pismohrani dekanata, drugi primjerak nacionala dostavlja se rektoratu za unos u imatrikulacionu knjigu, a ovjerovljen indeks i izkaznica predaju se slušaču. O produženju rokova, odredjenih za upis, odlučuje prema potrebi sveučilištni senat. Naknadne upise može fakultetsko vieće izuzetno na obrazloženu molbu odobravati sl´ušačiiHa, koji se prijave do 5. studenoga i do 5. travnja uključivo, a za upis na pravnom fakuketu do .15. studenoga odnosno do 15. travnja uključivo. Pored imena naknadno upisanih slušača stavlja se u primjetbi uviek broj odluke fakultetskoga vieća, kojom je odobren naknadni upis. § 83. Na početku svakoga poljeća u roku koji odredi dekan fakulteta, dužan je svaki slušač donieti svakome svom nastavniku indeks, da mu svojim izvornim podpisom potvrdi upisana predavanja i vježbe. Pred kraj svakoga poljeća nastavnik na isti način potvrdjuje svojim podpisom, da je slušač uredno polazio upisana predavanja i vježbe. Iza toga slušač podtaosi indeks dekanatu radi potvrdjivanja poljeća. Ako dekan ustanovi, da slušač nema broja sati, kojii je propisan nastavnim redom, ne će mu potvrditi to poljeće, a predmete, za koje nema urednog nastavnikovog podpisa, brisat će mu. § 84. Ako dekan ustanovi, da za upis postoje zapreke, navedene u ovoj zakonskoj odredbi, odbija molbu, i ubilježuje to u nacionalu. Protiv toga može se molitelj prizvati na fakultetsko vieće u roku od osam dana, računajući od dana, kada je odbijen. § 85. Slušači uplaćuju prigodom upisa pristojbe, propisane od fakultetskog vieća. i § 86. Slušač može opetovano upisivati isto poljeće. § 87. Slušač dobiva po upisu izkaznicu, koju izdaje fakultet. Trošak za izkaznicu snosi slušač. Izkaznica vriedi samo za ono poljeće, u kojemu je slušač upisan, t. j . od početka onog poljeća, u kojem je upisan, do početka idućega. Ako je prestala vriediti, jma se produžiti; bez takva produženja izkaznica ne vriedi. Ako slušač odlazi sa sveučilišta, ima izkaznicu predati. Za izgubljenu izkaznicu izdaje se slušaču duplikat na njegov zahtjev i uz naknadu troška. Ta izkaznica mora nositi oznaku »duplikat«. § 88. Slušači slobodno biraju predavanja, koja žele služati ali mogu izpite polagati samo prema odredbama fakultetskoga izpitnog reda. Izpite može slušač polagati samo onda, ako je proveo na fakultetu bar jedno priznato poljeće. 102 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propienicd, poslovnici, naredbe. § 89. U sveučilištnim zgradom ne mogu se držati nikakvi sastanci ni skupštine bez znanja i privole rektora, koji može tu ovlast prenieti na dekane. Radi održavanja reda može rektor obustaviti predavanja u čitavom sveučilištu ili samo na pojedinom fakulteta najviše za tri dana, o čemu je dužan izviestiti sveučilištni senat. O obustavi predavanja za daljih 10 dana odlučuje senat, a preko toga ministar nastave na priedlog senata. O svakoj obustavi predavanja ima se ministar nastave odmah izviestiti. § 90. Slušači mogu na sveučilišta osnovati stručna đružtva. Na svakom fakultetu može postojati samo jedno stručno družtvo. Pobliže odredbe o osnivanju, ustrojstvu i radu ovih družtava propisat će se naredbom ministra nastave na priedlog senata i predstavnika ustaške sveučilištne mladeži. VIII. Izplti. § 91. Izpiti s-u bezplatni, a diele se na diplomske i stroge izpite (rigoroze). Sastav povjerenstva, uvjeti za puštanje na izpit. izpitai rokovi i način polaganja izpita odredjuje se izpitnim redom ili posebnim fakultetskm propisnicima. Pozitivne su ocjene: dovoljno, dobro, veoma dobro i izvrstno, a negativne: nedovoljno. § 92. Kandidatu, koji položi sve izpite, propisane izpitnim redom, izdaje dekanat na njegov trošak diplomu, koju podpisuju rektor i dekan. Ona svjedoči, da je kandidat svršio sveučilištne nauke, i da ima fakultetsku spremu. Naslov, koji kandidat njome stiče, odredjuje se fakultetskim propisima. Diploma mudrosldvnog fakulteta daje pravo na naslov: profesor. Slušači, koji su diplomirali od godine 1914. pa do dana proglašenja ove zakonske odredbe, a još nemaju prava na naslov profesor, zatražit će od rektorata, da im izda posebnu potvrdu, kojom dm se priznaje pravo na taj naslov, dok će se od dana proglašenja ove zakonske odredbe priznavati pravo na taj naslov u samoj diplomi. §93. Kandidat, koji položi izpitnim redom propisane stroge izpite na osnovi doktorske disertacije, stiče naslov doktora. Pošto je javno promoviran, dobiva na svoj trošak doktorsku diplomu, koju podpisuju rektor, dekan i promotor. Oblik i sadržaj doktorske diplome i način obavljanja promocije odredjuje senat. Svi doktori sveučilišta upisani su u posebnoj knjizi, koju čuva rektorat. U njoj se promovirani doktor podpisuje vlastitom rukom. § 94. Doktorski naslov gubi se: 1. gubitkom častnih prava pravomoćnom osudom kaznenog suda, 2. kad se utvrdi, da predana disertacija nije samostalan rad kandidatov, što utvrđuje nadležno fakultetsko vieće, 3. ako se i inače pokaže nedostojnim toga naslova. O gubitku doktorskog naslova u slučajevima pod 2 i 3. odlučuje senat na priedlog fakultetskog vieća. Gubitak doktorskog naslova bilježi se u doktorskoj knjizi i objavljuje na oglasnoj ploči sveučilišta i fakulteta i u Narodnim novinama. U slučaju pod 1. stiče se doktorski naslov nakon povratka častnih prava prema propisima kaznenoga zakona ponovnom promocijom, o čemu odlučuje senat. 103 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnići, poslovnici, naredbe. § 95. Nostrifikacija diploma stranih sveučilišta vrši se po zakonu o nostrifikaciji (primanju) diploma sa stranih sveučilišta i visokih škola. § 96. Naslov počastnog doktora daje se u ime sveučilišta osobama, osobito zaslužnim za znanost. Odluke o davanju počastnih doktorata donosi fakultetsko vieće na osnovi obrazloženog priedloga dvojice redovitih profesora, po pristanku 3/4 svih članov:: fakultetskog vieća. Odluka fakultetsko« vieća podnosi se na odobrenje senatu, a za njegovu odluku potreban je pristanak 2/3 od ukupnog broja članova senata. Naslov počastnog doktora gubi se gubitkom častnih prava i ne može se više vratiti. IX. Sveučilištni uredi § 97. Knktcr j dekan vrše poslove svoga djelokruga uz pomoć svojih ureda, kojima je pridieljeno potrebno uredsko osoblje Uz rektorat i dekanate postoje za obavljanje računskih poslova reklbratsko* računovodstvo i fakultetska- računovodstva svako s potrebnim brojem stručnog osoblja. § 98. Na sveučilištu postoji nadstojničtvo klinika medicinskog fakulteta, nadstojničtvo veterinarskih klinika i nadstojničtvo pokusnog dobra Maksimir, a po potrebi mogu postojati posebne uprave sveučilištnih odnosno fakultetskih dobara. § 99. Za sve zavode jednog fakulteta postoji samo jedna blagajna, izuzimajući one, kod kojih Je to posebnim propisnikom drugačije uređeno. Odgovornost za upravljanje tom blagajnom nosi dekan. Bez odobrenja fakultetskog vieća ne smiju se od slušača ubirati nikakve pristojbe. § 100. Kroz rektorat prolaze svi spisi, upućeni rektoratu sveučilišta ili senatu. U rektoratu se izrađuju svi predmeti, koji pripadaju djelokrugu rektora ili senata, tu se pohranjuju njihovi spisi, spisi stegovnih sudova i izpitnog povjerenstva za asistentski izpit. Rektorat vodi očevidnik slušača, nastavnika i svega sveučilištnog osoblja. § 101. Na čelu je ureda rektorata tajnik sveučilišta. Uz njega je potreban broj pomoćnog esoblja. » § 102. Tajnik sveučilišta mora imati spremu pravnog fakulteta, položeni stručni izpit i najmanje 12 godina stvarno provedene državne službe. On ima položaj i beriva izvanrednog profesora sveuičilišta prema godinama službe. Tajnici, i perovodni činovnici sveučilišta i fakulteta moraju imati fakultetsku spremu. § 103. Činovnici rektoraiskog računovodstva i fakultetskih računovodstva,., činovnici i osoblje pisarnica moraju imati oodgovarajuću .spremu istovrsnih državnih činovnika. § 104.. . . . . Perovodno osoblje bira senat za ured rektorata, a fakultetsko vieće za urede fakulteta putem razpisanog natječaja, te se predlaže na imenovanje ministru nastave. Ostalo osoblje bira senat odnosno fakultetska vieća, a imenuje ga rektor. 1C4 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propi snici, poslovnici, naredbe. § 105. .Računovodstvo rektorata s .potrebnim brojem činovničkog osoblja vrši sve računske i blagajničke poslove rektorata prema postojećim propisima. Glavar računo vodstva vodi sve dopisivanje svoga odsjieka, podpisuje s rektorom sve izplatne na löge. On vodi očevidnik primitaka i izdataka sveučilištne vlastite imovine, darova, zaklada i fondova, koliko ne spadaju u djelokrug fakultetskog računovodstva, i na nalog rektora, odnosno na zahtjev dekana, pregledava računsko i blagajničko poslo vanje fakultetskih računovodstava. Propisnik o računovodstvenoj službi na sveučilištu propisuje ministar nastave u sporazumu s. Državnom riznicom, a po saslušanju senata. § 106. Kroz dekanat prolaze svi spisi, upućeni dekanu, fakultetu ili fakultetskom vieou. U´ njemu se izrađuju svi predmeti, koji pripadaju djelokrugu dekana i fakultetskog vieca, tu se sređuju i čuvaju fakultetski spisi, vodi očevidnik upisanih slušača, nastavnika i svega osoblja fakulteta i njegovih ustanova . § 107. Na čelu ureda dekanata je tajnik fakulteta. .. njeg.» je potreban broj pomoćnog osoblja. Unutrašnji poslovni red ureda propisuje dekan. § 108. Računovodstvo fakulteta obavlja računske i blagajničke poslove fakulteta i njegovih ustanova prema propisima § 105. ove zakonske odredbe. § 109. Među upravno i tehničko osoblje spadaju: a) kao činovnici, koji moraju imati fakultetsku spremu i državni stručni izpit: upravitelj uzornog (pokusnog) dobra, upravitelji klinika medicinskog fakulteta, upravitelji veterinarskih klinika; b) kao činovnici, koji moraju imati fakultetsku spremu: ljekarnici, prosekton, liečnici, astrnomski observatori, kustosi, poljodjelski i šumarski pristavi; c) kao činovnici, koji moraju imati podpunu srednju ili srednju stručnu Školu sa zuključnim izpitom: observatori, kartografi, knjižničari, dentisti, (zubni tehničari), upravitelju > sveufčSlištmiih dobara, laboranti, vrtlari, fotografi,, rentgenizaton, [kalkulatori, stručni majstori, bolničari (bolničarke, častne sestre), crtači, preparatori, ekonomi i radionički poslovođi e; d) kao činovnici, koji moraju imati nižu srednju ili njoj ravnu stručnu školu: vrtlari, kalkulatori, fotografi, primalje, rentgenizatori, stručni majstori, laboranti, crtači, zubni tehničari, pomoćnici radioničkih poslovođa, ložači, bolničari (bolničarke, častne sestre), preparatori i pedeli; e) kao dočiimovnici, koji moraju imati dva razreda srednje ili niže stručne škole ili majstorski ili stručni izpit: laboranti, ložači, mehaničari, vozači samovoza, vrtlari, primalje, stručni majstori, bolničari (bolničarke, častne sestre) i pedeli. Za imenovanjie na eiinovničko mjesto službenici ,pod b) i c) moraju imati državni stručni izpit, koji se polaže po pravilima, koja´ propisuje ministar nastave na priedlog senata. Pravila za stručne izpite osoblja pod d) i e) propisuje rektor na pr.iedlog fakultetskih vieća, a po saslušanju senata. Sve navedene službenike bira fakultetsko vieće, ako su to činovnici i službenici fakulteta, a senat, ako su to činovnici i službenici rektorata. Činovnike pod a) i b) imenuje ministar nastave, a ostale rektor. Za spremu i službeni položaj nodvornika vriede propisi zakona o činovnicima, 105 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe, § 110. Pored tehničkog osoblja, spomenutog u prijašnjem paragrafu, mogu se za pojedine tehničke poslove imenovati kao pomoćno osoblje honorirani službenicidneviiičari. Njih imenuje prema proračunu rektor, ako pripadaju rektoratu, a dekan na priedlog nadstojnika zavoda, ako pripadaju fakultetu. § 111. Za pomoćno, nastavno i stručno osoblje, te upravno tehničko i pomoćno osoblje vriede u pogledu podjeljivanja dopusta propisi zakona o činovnicima. § 112. Svi natječaji, predviđeni ovom zakonskom odredbom, razpisuju se na način, kako je to određeno za razpisivanje natječaja za mjesto redovitog profesora, no natječaj se oglašuje samo jedanput u Narodnim novinama. X. Prelazne odredbe § 113. Za one Južbenike sveučilišta, za koje do dana 10. travnja 1942. ne usliedi rješenje na temelju zakonske .odredbe o izpravljanju neispravnosti i nepravda počinjenih činovnicima i službenicima kod postavljanja, promaknuća i umirovljenja od 22. travnja 1941. broj XX-2L, Z. p., smatra se, da su preuzeti u službu Nezavisne Države Hrvatske, i na njih se nakon toga ne može primieniti propis § 2. spomenute zakonske odredbe. § 114. Propisi §§ 24.—48., 58., 60. i 64. ove zakonske odredbe, u koliko se odnose na izbor i stalnost nastavnika, ne će se primjenjivati kroz vrieme od pet godina od dana stupanja na snagu ove zakonske odredbe. Kroz ovo vrieme imenovat će se profesori odredbom Poglavnika, a ostalo nastavno osoblje odlukom ministra nastave. § 115. Završne svjedočbe, koje su primili učenici škola, navedenih u § 78. ove zakonske odredbe o izdavanju školskih svjedočaba koncem 1940.—41. školske godine od 8. svibnja 1941. broj LXXV-123 Z. p. jednake su u pogledu primanja redovitih slušača svjedoobama zrelosti spomenutih škola, to jest vriede i kao svjedočbe VIII. razreda i kao svjedoöbe zrelosti. § 116. Promjena kvalifikacije za ma koju sveučilištnu službu, izvršena ovom zakonskom odredbom, ne odnosi se na osobe, koje u času stupanja ove zakonske odredbe na snagu odnosnu službu izvršuju, ni na njihovo napredovanje u službi. § 117. Kod kandidata za nastavnička mjesta, osobitih struka tehničkog fakulteta može unutar pet godina od stupanja na snagu ove zakonske odredbe doktorsku diplomu zamieniti diploma završenih fakultetskih nauka, a znanstvene radove samostalni stručni radovi osobite vriednosti. § 118. Za pojedine tehničke poslove može se unutar pet godina od stupanja ove zakonske odredbe na snagu u izuzetnom slučaju uzeti u ugovornu službu stručnjak strani državljanin (§ 48. ove zakonske odredbe). § 119. Odredba § 40. primjenjuje se na sve, koji su kod stupanja ove zakonske odredbe na snagu zatečeni na mjestu redovitog ili izvanrednog profesora ili žive kao umirovljeni sveučilištni profesori. 106 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnioi, poslovnici, naredbe. Fakultetska vieća moraju svoj obrazloženi priedlog staviti u roku od šest mjeseci .nakon stapanja ove zakonske odredbe na snagu. § 120. Do izdanja novih izpitnih i nastavnih redova vriede dosadanji propisi, koliko nisu protivni odredbama ove zakonske odredbe. Ako bi se u tom´ pokazale nejasnoće ili pojavila neslaganja, odlučuje ministar nastave svojim tumačenjem po saslušanju senata. . § 121. U § 1. predviđeni farmaceutski fakultet osnovat će se i urediti posebnom naredbom ministra nastave. § 122. Izbor rektora i dekana za školsku godinu 1941.—42. ima se obaviti u roku od 14 dana po stupanju ove zakonske odredbe na snagu. § 123. Molbe za podjeljenje venia docendi, koje su predane prije stupanja na snagu ove zakonske odredbe, ako je postupak u tečaju, prosuđuju se prema« dosađanjim zakonskim propisima. . § 124. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim Novinama. Njome se stavlja izvan snage zkon o univerzitetim od 28. VI. 1930. sa svim izmjenama, obća naredba sveučilišta od 12. IX. 1940. i drugi protivni joj propisi. Zakonska odredba o ativnoj nastavničkoj službi profesora sveučilišta i visokih škola s položajem sveučilištnog fakulteta od 12. svibnja 1941. br. LXVI-100-Z. p. ostaje na snazi. U Zagrebu, dne 23. listopada 1941. Poglavnik Broj: CCCLIX-1433-Z-1941. Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavellć, v. r. Doglavnik ministar nastave: Dr. Budak, v. r. Ministar zdravstva: Dr. Ivo Petrić, v. r. Zamjenik ministra seljačkog gospodarstva ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. Ministar šumarstva i rudarstva: Ing. Ivica Frković, v. r. Ministar za obrt, veleobrt i trgovinu: Dr. Dragutin Toth, v. r. Ministar prometa i javnih radova: Ing. Bešlagić, v. r. Državni rizničar : Dr. Košak, v. r. Ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. 107 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. (48) ZAKONSKA ODREDBA O PRIMANJU OSOBA SLOBODNOG ZANIMANJA U DRŽAVNU SLUŽBU § 1. Osobe slobodnog zanimanja mogu biti primljene u državnu službu odredbom Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske. Odredbom o preuzimanju takvih osoba u državnu službu određuje se početni razred, službeni naziv i vrieme, koje se primljenom službeniku priznaje za napredovanje . mirovinu. § 2Odredbom Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske mogu se vršiti imenovanja i promaknuća državnih službenika iznimno od postojećih zakonskih, propisa. § 3. Odluke o imenovanju i promaknuću državnih službenika, izdane nakon 10. travnja 1941., koje nisu u skladu s postojećim zakonskim propisima, a nisu izdane odredbom Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, imadu se dovesti u sklad sa zakonskim propisima odnosno* predložiti Poglavniku na odluku u roku od dva mjeseca. Ovim ostaje netaknuta vriednost zakonske odredbe «o uračunavanju godina provedenih u javnom zvanju ili u javnoj ili privatnoj službi u državnu ili samoupravnu službu od 15. srpnja 1941. broj CXCI^657-Z. p.-1941. §4. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. Tim danom prestaje vriediti član 8. uredbe o službenim odnosima banovinskih službenika od 12. listopada 1939. U Zagrebu, dne 23. listopada 1941. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: CCCLXIV-1843-Z.-1941. Ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. (49) ZAKONSKA ODREDBA O NAZIVIMA ZAKONSKIH I DRUGIH PROPISA I OBLASTNIH RJEŠENJA § 1Odredbe izdaje jedino Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske. Odredbe jesu: 1. zakonske, koje imaju narav zakona; 2. obćenite, kojima se uređuju pitanja obće naravi, a koje nemaju narav zakona i 3. posebne, kojima se uređuju posebna (pojedina) pitanja, koja po zakona rješava samo Poglavnik. Sve zakonske odredbe Poglavnika supodpisuju nadležni ministri. Odredbe obćenite i posebne naravi, imenovanja -i odredbe, koje izdaje Poglavnik kao vrhovtu zapovjednik cjelokupne hrvatske oružane sile, ne trebaju biti supodpisivane. 108 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. § 2. Ministarsko vieće rješava pitanja, o kojima se razpravlja na sjednicama ministarskog vieća, zaključcima, koji imaju narav i snagu naredaba. § 3. Ministar samostalno ili u suglasnosti s dragim ministrima ili više ministara zajedno izdaju na temelju postojećih zakonskih propisa: 1. provedbene naredbe, . 2. propisnike i poslovnike, 3. naredbe i 4. naredbe o imenovanju, promaknuću, premještaju, ´umirovljenju i odpu´stsi. Provedbenom naredbom se izdaju potrebni propisi ili naputci, prema kojima se pojedini zakoni odnosno zakonske odredbe provode u život. Propisnikom. se razrađuju provedbene naredbe, a poslovnikom se utvrđuju propisi, prema kojima se izgrađuju (oblikuju, ustrojavaju) državne oblasti, uredi: zavodi i državna poduzeća kao i propisi, prema kojima se u tim ustanovama obavljaju poslovi. .. Naredbom se izdaju obća obvezna pravila na temelju zafconskih propisa. Naredbom o imenovanju se uređuju službovni odnosi pojedinog državnog službenika. § 4. Kada druge državne upravne oblasti na temelju zakonskih propisa izdaju obća obvezna pravila, čine to oblastuim odlukama. Kada ove oblasti u pojedinom slučaju ili za jednaku vrstu slučajeva ureda radi izdaju zabrane ili pozive, koji se obćeniio tiču pučanstva, društava, pojedinih skupina, ^podređenih oblasti ili pojedinaca, čine to nalogomi § 5. Prvomolbena rješenja državnih upravnih i samoupravnih oblasti kao i posebnih oblastnih povjerenstava, kojia se izdaju na zahtjev pojedinih stranaka ili ureda radi u pojedinom pitanju ili u nekom sporu, zovu se odluke. Drugomolbena rješenja u ovim slučajevima zovu se rješitbe. Odluke, izdane u upravnom kaznenom ´postupku, zovu se kaznene odluke, a rješitbe, izdane u takovu postupku, zovu se kaznene rješitbe. § 6. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim , novinama i toga dana prestaju vriediti protivni joj propisi. U Zagrebu, dne 20. listopada 1941. Poglavnik Broj: GCCLVI-1820-Z.-1941. Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. (50) ZAKONSKA ODREDBA O OPROSTU OD PLAĆANJA BILJEGA I PRISTOJBI ZAVODA ZA KOLONIZACIJU § 1. Zavod za kolonizaciju u Zagrebu sa svim svojim područnim uredima oprošten je kao državna ustanova u svojem poslovanju od svih državnih i samoupravnih biljega i pristojbi, napose sudskih, kao i svih javnih daća, državnih i samoupravnih 109 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnioi, poslovnici, naredbe. Ugovori, koje sklapa zavod za kolonizaciju s trećim osobama, oprošteni su od svih državnih i samoupravnih biljega kao i prienosnih pristojbi. Podnesci stranaka zavodu za kolonizaciju i pravni liekovi iz nadležnosti zavoda ne podipadaju pod ovaj oprost. §2. Ovlašćuje se državni rizničar, da mjerodavno tumači ovu zakonsku odredbu. §3. Ovanovinama. zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim U Zagrebu, dne 20. listopada 1941. NePoglavnik zavisne ]}ržave Hrvatske: Broj: CCCL-1812-Z.-1941. Dr. Ante Pavelić, v. r. Zamjenik minifj-a # seljačkog gospodarstva ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. Državni rizničar: Dr. Vladimir Košak, v. r. Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković, v. r. Ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. (51)´ ZAKONSKA ODREDBA NOVIH NADJELJENIKA AGRARNOG ZEMLJIŠTA OD PLAĆANJA SAMOUPRAVNIH DAĆA § 1. Novi nadjeljenici zemlje, stavljene pod udar agrarne reforme zakonom o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima od 19. lipnja 1931. sa svim izmjenama i dopunama toga zakona, a dodieljene im u smislu postojećih zakonskih propisa putem zavoda za kolonizaciju u Zagrebu, oslobađaju se od dužnosti plaćanja svih zaostalih i tekućih samoupravnih daća, propisanih na te zemlje, do kraja 1941. §2. Ne rješavaju se dužnosti plaćanja zaostalih samoupravnih daća, odmjerenih na spomenute zemlje, dosadašnji posjednici odnosno uživaoci te zemlje. §3. Zavod za kolonizaciju, odnosno područni uredi zavoda dužni su u izvlastbenim odlukama za svakoga nadjeljenika uz oznaku njegove zemlje utvrditi, da je oslobođen od dužnosti plaćanja samoupravnih, daća po ovoj zakonskoj odredbi. § 4. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministarstvu seljačkog gospodarstva u sporazumu s ministarstvom unutarnjih poslova i s Državnom1 riznicom, a mjerodavno tumačenje ministru seljačkog gospodarstva. 110 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnici, poslovnici, naredbe. § 5. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 20. listopada 1941. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: CCCXUX-1811-Z.-1941. Zamjenik ministra seljačkog gospodarstva ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artukovlć, v. r. Državni rizničar: . Dr. Vladimir Košak, v. r. Ministar .pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. (52) ´ ZAKONSKA ODREDBA O IZMJENI ZAKONSKE ODREDBE O UREĐENJU f POSJEDOVNIH ODNOSA NA AGRARNIM ZEMLJIŠTIMA § 1Stavka 3. § 5. zakonske odredbe o uređenju posjedovnih odnosa na agrarnim zemljištima broj .....-299 Z. p. (Narodne novine od 31. svibnja 1941. broj 41) mien ja se i glasi: »Onim agrarnim subjektima, koji su zemlju kupili putem fakultativnog odkupa kao i onima, koji su odštetu za izvlašteno zemljište djelomično ili u cielosti izplatili, može zavod izplatiti naknadu, koja ne može premašiti visinu od´štete, predviđenu za zemlju u § 28. zakona o likvidaciji agrarne reforme, u koliko ne budu utvrđeni kao agrarni subjekti.« §2. Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 20. listopada 1941. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj: CCCXLVI-1763-Z.-1941. Zamjenik ministra seljačkog gospodarstva ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. Ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v. r. 111 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1942 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Odredbe, provedbene naredbe, propisnioi, poslovnici, naredbe. (53) ZAKONSKA ODREDBA o imenovanju povjerenika kod zemljištnih zajednica i šumskih zadruga § 1. Kod svih vrsta zemljištnih zajednica* il kod šumskih zadruga mogu se prema potrebi radi vodjenjä njihove uprave imenovati povjerenici. Kod zemljištnih zajednica, koje stoje pod nadzorom ministarstva šumarstva i rudarstva, i kod šumskih zadruga, imenuje povjerenika ministar šumarstva i rudarstva, a kod ostalih zemljištnih zajednica ministar seljačkog gospodarstva. §2. Irnenovalijiem povjerenika na temelju propisa § 1. i njegovim nastupom povjereničke službe prestaju postojati i djelovati organi, koji su prema propisima za dotičnu ustanovu vodila mjezihu upravu, a njihova nadležnost prelazi na povjerenika. Nagrada povjerenju za «egov rad u dotičnoj ustanovi, za koju je imenovan, m odredit će se naredbom o njegovu imenovanju na teret dotične ustanove, kod ´koje je imenovan. §3. Kada prestane potreba, da upravu dotične ustanove vodi povjerenik, nadležni će ministar odrediti što je potrebno, da se u dotičnoj ustanovi´ uredi redovita, uprava prema propisima, koji vriede za tu ustanovu. Čim to bude pravovajlano. izvršeno, prestaje nadležnost povjerenika i nadležni ministar će ga razriešiti´ od dužnosti. §4Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru šumarstva i rudarstva i ministra seljačkog gospodarstva, svakome u njegovu djelokrugu. § 5. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom njezina proglašenja u Narodnim Novinama. U Zagrebu, dne 24. siečnja 1942. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Dr. Ante Pavelić, v. r. Broj XXXI-177-Z--1942. Ministar šumarstva i rudarstva: Ing. Ivica Frković v. r. Ministar seljačkog gospodarstva: Dr. JOZO Dumandžić v. r. Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk v. r. 112 |