DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ing. STJEPAN KANOTl (Sarajevo): ZADRUŽNO ŠUMSKO GOSPODARSTVO GEMEINSCHAFTLICHE FORSTWIRTSCHAFT (Nastavak) Za podmirenje ove velike potražnje smanjeni su osnovni kapitali mnogih zemljišnih zajednica i imovnih općina. Da se tobože iskoristi povoljni momenat i dobra konjunktura, sjekli su se u komunalnim šumama veliki predhvati, koji se nisu mogli u kratkom periodu vremena izravnati. Redovni prihodi komunalnih šuma, potrebni u prvom redu za podmirenje ovlašteničkih i pravoužitničkih potreba, postajali su sve manji, a potrebe ovlaštenika, odnosno pravoužitnika, sve veće, uslijed čega te šume nisu više mogle zadovoljavati svome glavnom zadatku pa su stoga i izgubile uvjete i razloge svome postojanju. To je vrlo dobro osjetio i sa.n narod, i predosjećajući instinktivno nemogući obstanak ovakvih ustanova, navalio je još žešće na zajedničko dobro, d^ svaki uzme svoj dio, dok se još ima što uzeti. Nastaje na mnogo mjesta obće takmičenje u uništavanju zajedničkog dobri. Tko je bio spretniji, drskiji i bezobzirniji, prolazio je bolje, izvukao je više iz zajedničke šume. Trgovci i t. zv. malopilanari ne ustručavaju se kupovati od seljaka krijumčareno drvo, koje potječe iz državnih i komunalnih šuma. Presuđene šumske štete redovno se ne naplaćuju, već se iz godine u godinu gomilaju i stvarajogromnu negativnu stavku u bilanci šumskog gospodarstva. U brizi za opstanak šuma šalju šumarske oblasti svojim podređenim ustanovama i organima obširne okružnice, istražujući uzroke ogromnim štetama i tražeći mjere za sprječavanje njihovo. Sve te mjere i okružnice ostale su međutim samo u debelim fasciklima državne administracije, jer su se šume i dalje nesmetano uništavale. Najveća se krivica za to obično pripisivala seljaku. Ali to nije bilo točno. I mentalitet mnogih intelektualaca na uplivnim i odgovornim položajima, koji su na račun šume htjeli steći popularnost, doprinio je mnogo, ako ne i najviše, te su se šume nesmetano uništavale. Seljak, skoro bez svakog prihoda od svog malog seljačkog gospodarstva, prisiljen nedaćom i prirodnim instinktom na održavanje sebe i svoje porodice, tražio je pomoći tamo, gdje je bilo najmanje odpora. Suma, kao opće dobro, kao javno izložena narodna blagajna, povjerena je na čuvanje neznatnom broju lugara, koji nisu u stanju da sačuvaju velike komplekse od još većeg broja gladnih interesenata. Kod toga je još dolazio u obzir i tobožnji suverenitet naroda izražen u formi raznih intervencija narodnih zastupnika. Redovno je bio svršetak — amnestija šumskih krivica. A to je sve seljaka još više podstrekavalo, da u nuždi posegne za ovim narodnim dobrom, uvjeren, da je to najlakši i najsigurniji način barem za privremeno osiguranje egzistencije. Međutim štete, koje je počinio seljak u nuždi, nisu od tolikog opće-narodnog i ekonomskog značaja, kao one, koje su počinjene u cilju spekulacije i obogaćivanja. Ovamo spadaju i sve one velike i tolerirane štete, koje su u državnim i komunalnim šumama počinili raznovrsni eksploatatori, koji već unaprijed kalkuliraju s nedopuštenom zaradom. Za ove štete nisu podnesene prijave, one se i ne presuđuju i ne vode u kaznenim registrima, pa ipak su po svojoj stvarnosti daleko veće od onih, koje je počinila sirotinja u nuždi i u borbi za održanje gologa života. U tim prilikama nisu mogle ostati pošteđene ni komunalne šume. One su bile gotovo svuda prve na udarcu. Ovlaštenici i pravoužitnici dobro su vidjeli, kako se njihovim zajedničkim dobrom može slobodno koristiti svako, tko želi i koliko želi, kako se za otimanje zajedničkog dobra redovno nitko ne kažnjava, pa je stoga nestalo povjerenja u sigurnost njihovih stvarnih prava u zajednici i u opravdanost postojanja takve zajedničke imovine. Osim toga ih to nije ni najmanje smetalo, da sami iznose sve veće zahtjeve na zajedničku šumu. Tako nije bilo rijetko zahtjeva, da se prema povećanju broja ovlaštenika srazmjerno povećaju i godišnje kompetencije na građevnom i ogrjevnom drvetu. A to se međutim moglo postići samo 80 |