DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 25     <-- 25 -->        PDF

PREGLED


USTROJSTVO EUROPSKOG VELEPROSTORA U ŠUMSKOM I DRVNOM
GOSPODARSTVU


Obrisi novog gospodarskog poretl^a u
Europi dnevno su sve jasniji i jasniji. Novi
poredale temeljit će se na spoznaji, da političke
granice ne mogu biti ujedno i gospodarske i
da su proizvodne mogućnosti mnogo veće, ako
se ne samo pojedini dijelovi nego i cijela Europa
promatra kao jedna cjelina, različna od
drugih sličnih cjelina (na pr. Amerike, Australije
i dr. zemalja). Kao realizatori ove cjeline
nastupaju Nijemci s radom i sa svojim nastojanjem
oko organiziranja »Grossrauniwirtschaft-
a« Europe. Novi poredak obuhvatit ćs
i šumsko i drvno gospodarstvo (šumarstvo i
drvarstvo) ili bolje rečeno njih na prvom mjestu,
jer se ideje novog poredka u ovim dvjema
granama narodnog gospodarskog života već i
ostvaruju.


Europa je obzirom na proizvodnju i potrošnju
drveta aktivna zemlja. Tako govore
podaci sakupljeni po Međunarodnm agrikulturnom
zavodu u Rimu (prema publikaciji
Annuaire International de statistique forestiere
vol. I. — knjižnice H. S. D. br. 1620), koji
su u trgovini drveta obuhvatili razdoblje od
1930. do 1935. godine. Prema tim podacima trgovina
drveta u državama uže Europe (bez
Irske, Engleske i SSSR) iznosila je 34,3 mil. m-´
uvoza, a 39,7 mil. m-´´ izvoza, t. j . trgovina drveta
bila je aktivna s 5,4 mil. m^. Ako se u
račun uzmu zemlje SSSR, tada aktiva iznosi
19 mil. m^ (godišnji prosjek od 1930. do 1935.
god. u SSSR iznosio je u uvozu 8.818 m^, a u
izvozu 13,937.046 m^), a uzevši u račun Englesku
te Irsku proizlazi manjak od 770.000 m-´´
(Engleska imala je uvoz od 19,681.599 m´, a
izvoz 29.683 m^ a Irska uvoz 479.926 m´, a
izvoz 37.396 m´). Tako izgleda bilanca Europe
kao cjeline. Promatrajući pojedine države vidimo,
da je proizvodnja onih zapadnog dijela
Europe pasivna, t. j . to su zemlje uvoznice, a
one istočne pole Europe aktivne, t. j . one su
davale za izvoz mnogo više drveta, nego li je
iznosio uvoz. Iako ove podatke ne možemo,
naročito za današnje vrijeme, smatrati potpuno
točnima, to oni daju ipak stvaran putokaz
u uređenju drvnog tržišta Europe.


Pobudu za jedinstvenu ili možda bolje reći
plansku šumarsko-drvarsku politiku u Europi
dao je treći Reich, koji je ujedno pristupio i
njezinom ostvarenju. Misao o europskom veleprostoru
obzirom na šumarstvo i drvarstvo
sazrela je tokom 1941. god. Broj 9. časopisa
»Internat i onaler Holzmarkt, das
Fachblatt der H o 1 z w i r t s c h a f t im
neuen Europa«, donosi članak jednog od
svojih izdavača W. Parchmann-a; >V 61kervarbindede
Wirtschaft«, a 51./52.
broj od istog autora »Auf dem Wege zu
forst- und holzwirtschaftlichen
Grossraumwirtschaft«. Ne manje je
značajan i uvodnik u prvom ovogodišnjem
dvobroju istog časopisa pod naslovom :
>D urchbruch zur volkerverbindenden
Wirtschaft« od istoga pisca. O


istoj temi raspravljaju i članci u spomenutom
časopisu »Ordnungsbestrebungen
der Forst- und Holzwirtschaft im
europaischen Grossrau m« (od E.
Heckler-a), te »Forst- und Holz-^virschaftlicheWerbung
und Aufklarung
im europaischen Grossrau m«
(od F. B r a u e r-a)


Ostvarenje europskog gospodarstvenog veleprostora
ima zadaću ukloniti konjukturne oscilacije
i time neminovnu nesigurnost ne samo
u gospodarskom području, nego u ljudskom
društvu uopće. U novom poretku spekulacija
burzijanaca ustupa mjesto
smišljenoj osnovi za veći vremenski
razmak. U novom poretku
imetak, dobra i proizvodnja prestaju
biti svrha za sebe jednako
kao što čovjek ne smije iDiti rob
ne samo svog imetka, nego ni svoga
rada , kako je na jednom mjestu rekao
predsjednik portugalske vlade O 1 i v e r S a1
a z a r, izvršitelj »diktature uma i
srca«, već sve ovo ima služiti čovjeku.


Ovi temelji novog poretka važe i za šumsko
gospodarstvo, kojemu budućnost stavlja
još veće zadatke nego li ih ima danas. Radi
tih zadataka u buduće ne će biti pustošenja
šuma i ogoljavanja šumskog zemljišta, nego
se, naprotiv, >šume Europe moraju uzdržati,
umnožiti i poboljšati«. Stoga
nova Europa mora biti zelena Europa,
ali to zelenilo ne će se uzgajati za ukras krajobraza,
nego za proizvodnju drveta, jer je to
»temeljni uslov života naroda«. U
novom poretku napredak u gospodarstvu
pojedinih država ne može ovisiti
samo o dobroj volji dotičnih država, nego
postaje »europska dužnost«. »Nova
Europa bit će jedna gospodarska
zajednica ili će se raspasti i nestat
i je« (sve citirano od Brauer-a u naprijed
navedenom članku). Ova gospodarska
zajednica postoji i danas, a postojala je i prije,
ali su nastojanja za uređenje zajedničkih
probitaka bila sprečavana i potiskivana zbog
probitaka pojedinaca (pojedinih skupina, pa i
država). Da nije bilo te povezanosti, ne bi se
potresi ili lomovi pojedinih ne samo država
nego i poduzeća manje ili više odražavali sa
štetnim posljedicama i u drugim dijelovima
svijeta, u drugim državama. Al i tad a j e
volja pojedinaca bila iznad volje
i probitaka zajednice, dok će u
novom poretku ovaj odnos biti
obratan, a ipak ne će uništavati
pojedince.


Novi poredak u Europi ne isključuje uvoz
drveta i iz izvaneuropskih zemalja i ne znači
isključenje svjetske trgovine. Naprotiv, piše


W. Parchmann, računa se i s uvozom izvaneuropskog
drveta. Uvozit će se one vrsti, koje
87