DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1942 str. 28     <-- 28 -->        PDF

piraster, Populus tremula, Prunus spinosa,
Quercus petraea (sessiliflora), Q. pubescens,


Q. robur, Rosa arvensis, Viburnum lantana.
Nadalje nastupa još obilno, Carpinus betulus
i kadkad i Fagus silvatica.
Izvan okolice Sarajeva u ostalim dijelovima
Bosne i Hercegovine dolazi C. orientalis u dolini
rijeke Bosne kod Dobrinja, Modrinja,
Lašve i Zenice sve do Vraća. U dolini rijeke
Lima kod Rudog, Strmice, Setihova i Mrzova,


Bilješke


mjestimice sa makljenom i podivljalom
smokvom, zatim pored rijeke Rzav kod Vardišta
i Dobruna, te u dolini rijeke Drine kod
Višegrada, Goražde, Foče, u dolini BistriceCehotine te iznad rijeke Pive kod sela Kruševo.
U Hercegovini je obilan u dolini rijeke
Neretve (Konjic, Rama i t. d.). Trešanice, Bijele
i Ljute. Sjeverno ide uz Neretvu preko
Boraka, Glavatičeva, Janjine sve do Zivnja
pod planinom Crvanj. Ing. Pavao Fukarek.


PEDESETA GODIŠNJICA » ŽUPANJACKOG ELABORATA«


U br. 11. Hrvatskog šumarskog lista tiskan
je prikaz Ing. P. Fukareka o t. zv. »Županjaččkom
elaboratu«, povodom njegove pedesetgodišnjice.
Autor je među ostalim napisao i
ovo: »Na žalost, danas se »Zupanjački elaborat
« spominje samo još u literaturi. Samo malen
broj gotovo beznačajnih bilježaka sačuvao
se je kod nekih privatnika, a glavni njegov
dio — operat od preko 2.500 stranica velikogformata sa svim prilozima, pregledima i kartama
— netragom je nestao.«


U vezi ovog navoda Ravnateljstvo državnih


šuma u iVIostaru preko Ministarstva šumarstva
saopćilo je uredništvu, da se originalni
»Zupanjački elaborat« od bivšeg nadšumara
Andrije Geschwinda nalazi u tamošnjoj
arhivi, te da je skoro
potpun , jer je uništeno samo nekoliko stranica.


Zahvalni smo Ravnateljstvu šuma na ovojobavijesti, jer je tim povodom i javnost obavješćena
o tom elaboratu, značajnom dokumentu
o nastojanju poboljšanja šumarstva u
Bosni i Hercegovini od prije pedeset godina.


HRVATSKO ŠUMARSKO DRUSlVO


NASI POKOJNICI


Tokom 1941. godine smrt je povela u dvore


,
,, vječnosti pet članova Hrvatskog šumarskogdruštva. Prvi je bio Ing. Otmar iVI i k 1 a u.
Njega slijedi Ing. Ivo Navračić, koji je tek
stupio u život,´"koji se tek počeo uvađati u
praktički rad kao šumarski vježbenik kod b.
Đurđevačke imovne općine. Krajem ljeta iz
naše sredine odvaja se Ing. Milan P i c h 1 e r,
a tokom mjeseca prosinca Ing. Srećko M adjarević
i Ing. Levin H a u e i s e.


Neka im je svijetla uspomena među nama.


Hrvatska šumarsko društvo.


y
y
USPOMENI POK.


ING. SREĆKA MADJAREVICA


Smrću Ing. Srećka Madjarevića nestalo
je iz sredine hrvatskog javnog života jedne
jake ličnosti, nestalo je jednog čovjeka
dalekih i širokih pogleda.


Ing. Madjarević je svojim oštrim sudovima
i proročanskim predviđanjima na područjima
gospodarskog, političkog i društvenog života
stekao lijepi krug prijatelja analognih pogleda
na sve pojave suvremenih prilika. Ing. Madjarević
je već prije 15 godina uočio i vidio prekretnicu
Europe. Iako prožet iskrenim duhom
za maloga čovjeka, ne vidi rješenje društvovnih
problema u dekadentnom demokratizmu i
parlamentarizmu, a isto tako gleda propast
Europe i čovječanstva u boljševičkoj negaciji
čovječje ličnosti. Rješenje svih problema Madjarević
naprotiv vidi u auktoritetu kako u
seljačkom domu, tvornici i dr., tako i u samoj
državi.


U 1941. GODINI


Gospodarsko pak stvaranje mora biti pod
vodstvom poduzetničkog duha i stoga izdiže
poduzetnika kao zasebnog činioca u gospodarskom
stvaranju.


Ing. Madjarević rodio se u Vukovaru dne


19. XI. 1880. Maturirao je na osječkoj gimnaziji,
odakle je otišao na sveučilišni studij u
Zagreb, a poslije i u Beč. Premda je diplomirao
šumarske nauke, ipak su ga uvijek interesirali
i opći gospodarski problemi. Ne može se
smiriti kao asistent šumarske akademije u Zagrebu,
nego se posvećuje šumarsko-upravnojslužbi. Državna služba nije ga međutim bacila
u okove birokratizma i njegov duh traži šire
polje rada. To polje nalazi u novinarskom
radu, te ga vidimo kao osnivača gospodarskogdnevnika »Hrvatski Lloyđ«, te kao izdavača
časopisa »Narodno Gospodarstvo
«, »Narodno Bogatstvo« i »Naše
šume«, a kad ovi časopisi prestadoše izlaziti,
surađuje u drugim raznim časopisima (»Hrvatska
Smotra«, »Trgovinski Glasnik« i dr.). Kako
je bio sklon šali i satiri, pokreće satirički list
»C a u š«.
Pored svoga rada na polju novinstva izdaa
je i knjigu »Naše šume« (Zagreb, 1932.), te
po sadržaju originalno djelo »Svjetsk a
kriza« (Zagreb, 1936.). Potonja knjiga pobudila
je pažnju u hrvatskoj javnosti naročito
zbog jasnoće prosuđivanja tadašnje gospodarske
krize. Vrijedno je ovom prilikom zabilježiti,
da ing. Madjarević k trima poznatim
čimbenicima proizvodnje,


t. j. prirodi, radu i kapitalu do90