DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 16     <-- 16 -->        PDF

doprinosa izveden je već liepi broj kanala po šumama B. i. o., jer su oni sada daleko
jeftiniji nego prije.


Zakonska odredba stavlja i ovdje šumovlasnika u lošiji položaj. Ako će veće
površine šume biti uvučene u komasaciju, onda će opet šuma nepravedno platiti
velike svote za odvodnjavanje a da od toga odvodnjavanja ne će šuma imati ni
izdaleka odgovarajuću korist. Nikada kod odvodnjavanja, koja se provode u savezu
sa komasacijom, ne odpada na šumsku površinu tolika mreža kanala po jutru koliko
na poljodjelsku površinu, jer šuma ne treba tako gustu mrežu kanala kao poljodjelsko
tlo. Opet će dakle šuma platiti odvodnju za poljodjelski dio komasac.
gromade. Komasac. odbori će i s ovog razloga tražiti, da se što veće površine šuma
uvuku u komasaciju. Opravdana je bojazan, da će se tima zahtjevima sa strane
komasac. organa udovoljavati. A šumovlasnik opet nema zakonskog oslonca da se
tome opre. Prije se je opirao pomoću propisa § 6. toč. 6. z. o k. a sada to ne će
moći, jer ga je ta zakonska odredba stavila u posve nezaštićeni položaj.


Ondje, gdje šuma ne bude uvučena u komasaciju, rješavati će se to pitanje po
propisima zakona o vodnom pravu, kako se je to i dosada radilo.


Troškovi odvodnje povećavaju se troškovima izgradnje mostova. Oni se plaćaju
isto po jutru površine. Za njih, obzirom na šume, vriedi isto, što je rečeno i
za troškove odvodnje.


D) Sastav novog zemljišnog katastra.


Prema § 69. zakona o katastru zemljišta od 1928. god. država snosi troškove
izmjere i procjene zemljišta kod sastava prvog katastarskog operata kao i troškove
obnove postojećeg katastra. Po § 46. istog zakona dužne su katastarske vlasti najmanje
svake desete godine izvršiti pregled u svakoj poreznoj općini kako u pogledu
posjeda tako i u pogledu drugih stvarnih promjena, koji ističu na zemljarinu. Ovi
propisi su sasvim razumljivi. Katastarske knjige su temelj za odmjeru poreza, na
prihod od zemljišta. One pokazuju točno stanje u naravi: posjednika neke čestice,
njenu veličinu, vrst kulture, bonitet čestice, čisti katastarski prihod. Država odmjeruje
i ubire taj porez, stoga je njoj na probitak da te knjige budu uredne. Ne
treba naročito isticati da nakon provedene komasacije nastane takovo posjedovno
stanje, da su stari katastarski posjedovni listovi postali sasvim neuporabivim. Oni
ni izdaleka nisu više slika stvarnosti. Sve se izmienilo: i posjednici i čestice i kulture
i boniteti i katastarski čisti prihod. To je dakle stanje, koje neminovno traži
ne samo obnovu postojećeg katastra nego sastav sasvim novog katastarskog operata.


Izgleda da država ima većih briga od uređivanja katastarskih knjiga, jer ona
taj posao provodi o svom trošku samo u gdjekojoj općini. Biti će da država smatra,
da njezin prihod od toga posla nije ekvivalentan troškovima. Osim države u probitku
je i porezovnika da katastarske knjige budu u redu. Pa kada država ovdje ne
pravi čisto stanje, mora ga — htio ili ne htio — učiniti porezovnik, da ima svoje
račune glede poreza u redu. I komasac. gromade počele su izvoditi nove katastarske
operate o svom trošku. Država ih na to nije silila ali je to dozvoljavala. Sastav
dakle novih katastarskih operata o trošku komasac. gromada nije za komasac. gromade
dosada bio obvezatan. Pa, iako su ga dosada provodile gromade, nije ga bio
dužan provoditi vlasnik nekomasiranih šuma. Državni šumski erar nije nikada pristupio
tim radovima, jer nije i ne plaća porez na zemljište, pa ga to nije ni zanimalo.
No od drugih šumovlasnika pristupali su dobrovoljno tome poslu oni, kod
kojih vlasnički i posjedovni odnosaji nisu bili suglasni, a u probitku im je bilo da
ih usklade. Tako je i B. i. o. u nekim poreznim općinama pristupila tim radovima
za svoje šume, koje su bile izvan komasacije i pravila je posebne pogodbe sa poduzetnicima
tih radova. Honorar za ovaj rad bio je za komasac. gromade t. j . za poljodjelsko
zemljište pred ovaj rat 25 do 30 Kuna po jutru iz razloga, što je najskuplji
dio posla — izmjera — bio izvršen sa komasac. izmjerom i sa troškom
komasac. izmjere. Ovaj rad za poljodjelsko zemljište platio se je dakle zapravo za
kancelarijske poslove: sastav novih kat. posjedovnih listova i si. Za šume, iako su
bile nekomasirane, pravila je B. i. o. pred ovaj rat pogodbe sa 12 do 25 Kuna po
jutru. To iz razloga, što se kod ovoga posla radi izmjere imala postaviti samo koja
nova triangulatorna točka petoga reda, nešto poligona, a detalja vrlo malo, jer su


110