DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 32     <-- 32 -->        PDF

se ondje već više puta i gospodarenje u sred


njem uzgojnom obliku. Cistom sječom sjeklo


se u Njemačkoj još od 14., a osobito od 16.


stoljeća (za gorivo i ugljen).


U Francuskoj se gospodarenje u niskom uz


goju već odavno znatno proširilo radi ta


mošnjeg velikog područja listača. Ondje su se


visoke šume sjekle neurednim prebiranjem sve


do poznatog Coldbe rtova propisa od


1669. g., kojim se propisane redovne godišnje,


prostorno točno odijeljene sječe, kao i obveza


pomlađenja. Po tim propisima imala se M šu


ma gospodariti u visokom uzgpju. Froidour ,


suradnik Colbertov, odredio je, da se u


zapuštenim šumama u Giroussens-u gospodari


u 25-godišnjoj ophodnji, a na jednom hektaru


površine da se ima ostaviti 35 pričuvaka, koji


će se sjeći u dobi od 120 godina. Pravo zna


čenje srednjem uzgojnom obliku dali su ondje


istom u 19. stoljeću Lorenz i Parade, prvi


organizatori francuskog šumarstva.


Do konca 19. stoljeća postojali su, kako vi


dimo, razni šumsko-gospodarski oblici, po


čevši od panjača vrlo kratkih ophodnja, pa do


visokih šuma, u kojima se u glavnom prebi


ralo. Pojam visoke, srednje i niske šume raz


jasnio je u smislu današnjeg shvaćanja G. L.


Hartig 1795. g. i nešto kasnije C o 11 a. Oni


su prvi postavili kao kriterij za razlikovanje


panjača od visoke šume: postanak (iz sjemena,


ili tjeranjem iz panja).


Šumarstvo je do tada bilo usko vezano s


poljodjelstvom. Tek napredkom poljodjelstva


oslobodilo se šumarstvo mnogih tereta. Inten


zivnije stajsko timarenje, povećani uzgoj krm


nog bilja, uzgoj krumpira i si. doveli su do


osamostaljenja poljodjelstva, a uslijed toga


stvorila se mogućnost i šumarstvu da krene


novim putovima. U tome pogledu išlo mu je


sve više u prilog i oslobađanje, od servituta.


Početkom 19. stoljeća počela se u Srednjoj


Evropi više osjećati potreba uzgoja građevnog


drva. U vezi s time započelo se pretvorbom pa


njača u visoke šume. Takvih pokušaja bilo je


1 sredinom 18. stoljeća. S w i p p a c h spomi


nje prvu ovakvu pretvorbu kod Kapplera 1776.


godine.


Značajno je, da su Rimljani — prema C a


ton u bili mišljenja, da su panjače najuno


sniji šumsko-gospodarski oblik. Plinij e je


držao, da hrastove i kestenove panjače to više


odbacuju koristi, što se češće sijeku. Ispravne


poglede u ovom pitanju unio je tek početkom


19. stoljeća G. L. Hartig i iza njega C o 11 a.
Oni su dokazali, da se u visokoj šumi producira
više i tehničkog drva i drvne mase uopće
nego u panjačama. To je bio jedan od važnih
Bi I ješke


razloga, da su se u Njemačkoj počele pretvarati
panjače i srednje šume u visoke šume.


Autor se u ovoj knjizi vrlo obširno ba:vi
pitanjima, koja dolaze u obzir kod pretvorbe
panjača u visoke šume. Iznio je razne sisteme
rada iz ovog područja, koji se temelje na šumsko-
uzgojnim, obrambenim, gospodarskimuređajnim zasadama. Osim toga opisao je
razne načine pretvorbe. Posebno je obradio
metode, koje se poduzimlju naglijim zahvatom
u sastojinu fčiste sječe, krčenje i pošumljiVavanje),
a zatim metode, koje se poduzimlju tiž
postepeni zahvat u sastojinu i prirodno pb:mlađenje.
Opisao je nadalje i metodu pretvorbe
panjača u srednje šume, a zatim u visoke
šume. Ovom prilikom autor češće naglašava
potrebu uzgoja mješovitih sastojina. Ističe,
da kod pretvorbe valja odabrati vrste, koje
dobro popravljaju tlo, odnosno vrste, koje će
se međusobno gledom na tlo i gledom na
svjetlo, kao i gledom na uzgoj što vrednijeg
tehničkog drva međusobno dobro podpomagati.


U zaključnim napomenama upozorava autor
na oprezan postupak kod pretvorbe panjača u
visoke šume. Ističe, da stojbini odgovarajuća
četinjava šuma ili mješovita lisnata i četinjava
visoka šuma može da producira mnogo više,
često dvostruko drvne mase, nego srednja ili
izdanačka šuma. Razlike su u tome pogledu još
veće gledom na novčani prihod. Kod lisnatih
visokih šuma nije uvijek tome tako. Ima visokih
lisnatih šuma, koje daju tek toliko ili kadšto
i manje drvne mase od srednje šume ili
panjače. Napominje, da je u novije doba utvrđeno
u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, da se
iz panjača razmjerno brzo dobiva najpođesnije
drvo i drvni ugljen za plinske generatore. To
je od velike važnosti za namicanje goriva za
eksplozivne motore. Tu autor ističe i bojazan,
da će u nekim evropskim državama (Njemačka
i Švicarska) nestati panjača radi naglog pretvaranja
u´ visoke šume, a s time da će nestati
i šuma s obiljem raznolikih vrsta drvega, u
kojoj živi razna korisna fauna. Radi toga autor
smatra vrlo korisnim, da se u svakom većemi
šumskom gospodarstvu ima i srednjih šuma,
koje će služiti za dobivanje građe i sitnog materijala.
Držimo, međutim, da se kod ovih pitanja
ne smije nikada pustiti iz viđa činjenica,
da se visokom šumom najbolje iskorišćuje
snaga tla i da se takvim gospodarenjem dobivaju
najveće drvne mase. Visokim uzgojem
moguće je trajno održati šumsko tlo u punoj
njegovoj produkcionoj snazi. Osim toga samo
su visoke šume podesne za gomilanje većih
drvnih rezerva, a te su svako mnarodu neop-hodno
potrebne. Dr. M. Anić.


SUMA I POLJODJELSTVO


O neposrednim dokaznim ispitivanjima utjecaja
šume na klimatske činbenike zabilježeno je uŠumarskom listu iz 1940. godine (broj 11. u bilješci
»Suma i klimatski činbenici«), a o utjecaju
šume na poljodjelstvo, odnosno na uzgoj
krumpira,, u Šumarskom listu iz 1939. godine
(u br. 2. u bilješci »Bolest sušenja krumpira i
povoljan utjecaj šume«). Pored ovog neposredno
dokaznog, materijala, nalazi se i drugi.
Spomenut ćemo dva primjera, oba iz Sjeveroameričkih
udruženih država.


Poznati pisac A. Z i s c h k a u svojoj knjizi
»W issenschaft bricht Monopole«
(izdanje iz kolovoza 1940. god. t. j . 171. — 200.
hiljada) prikazujući »borbu Europe protiv
gladi« spominje se loše posljedice velikih žitnih
polja država Moritana, Wyoming i Colorado
u USA, koja su nastala za vrijeme prvog
svjetskog rata krčenjem šuma te obradbom do
tada tvrdom i visokom travom obraslih stepa;
spominje velika uništavanja orkana 1934. god.,
kao i ogromnih poplava rijeka Mississippi


126