DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 17     <-- 17 -->        PDF

PREGLED


DRVO U IZVOZNOJ TRGOVINI NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE


Ministarstvo obrta, veleotarta i trgovine objavilo
je prve podatke o našoj izvoznoj i uvoznoj
trgovini u vremenu od 10. travnja do 31.
prosinca 1941. godine. Ovi podatci iznijeti su
samo u relativnom odnosu,, koji nam daje pregled
strukture prve godine naše međunarodne
trgovine. Iz tog pregleda vidimo, da je u iz voznoj
trgovini na prvom mjestu


Poljodjelski proizvodi .
Stoka i stočni proizvodi
Prehranbeni proizvodi
Drvo i izradbe .
Zemlja i kamen .
Rude i metali .
Strojevi ... .


Kemijski proizvodi


Staklo i izradbe
Papir
Tekstil
Pogonska sredstva
Žigice
Razne izradbe
Kaučuk ....
Kože i krzna .


Kn j Iže vno s t


Dr. J. Krahl - Urban:


UNTERSUCHUNGEN


drv o s 30,1% vrijednosti cjelokupnog izvoza.
No i u onih 12,4% vrijednosti izvezenih kemijskih
proizvoda skoro su isključivo proizvodi
drveta, jer su glavni izvozni proizvodi naše kemijske
industrije tanin i proizvodi suhe destilacije
drveta. Struktura izvozne i uvozne trgovine
Nezavisne Države Hrvatske u 1941. godini
izgleda ovako:


I Z V 0 z U voz
oličina Vrijednost Količina Vrijedn
3,1 16,1 1,6 3,3
1,7 20,8 0,02 8,2
0,7 5,9 2,6 5,2
26,5 30,1 12,8 0,8
6,1 2,09 2,4 1,1
39,7 4,4 1,5 2,03
0,04 0,6 5,09 22,7
3,7 12,4 2,7 9,2
0,1 0,3 1,3 2,1
0,02 0,6 2,7 3,9
0,02 0,3 1,5 39,4
17,7 4,5 62, 7,8
0,1 1,3 — —


— 0,3 1,6 0,8
— — 0,03 0,2
— — 0,02 1,1
UBER DEN JAHRRINGBAU DER EICHEN IM PREUSS.
FORSTAMT FREIENWALDE.


72 stranice, 22 slike i 7 tabela. Naklada J. Neumann — Neudamm 1939.


Starih za sječu zrelih hrastovih šuma nestaje.
Hrastovina uzgojena u tim starim hrasticima
i po dimenzijama i po odličnim tehničkim
svojstvima bila je prvorazredno furnirsko
drvo. Danas veleobrt hrastovih furnira
ostaje bez sirovina. Na svim područjima hrasta
nailazimo na istu sliku, a ta je preobilje
mladih, nešto srednjedobnih te potpuno pomanjkanje
najstarijih dobnih razreda. Prema
podatcima g. ing. Mujdrice u području naše
slavonske hrastovine (Ravnateljstvo državnih
šuma Vinkovci) iznosi udio iznad 120 godina
starih sastojina samo 3,73%. Dr. Krahl - Urban
navodi da je u Njemačkoj 1927. bilo hrastovih
sastojina starih iznad 120 godina oko
10,6´´/o. Na području šumarije Freienwalde
bilo je hrastovih sastojina starijih od 140 g.
samo 7,2%. To potpuno pomanjkanje starih
hrastovih sastojina potaklo je autora da svojim
istraživanjem dade odgovor na slijedeća
pitanja:


1) na koji način namiriti potrebe njem. gospodarstva
na hrastovom furnirskom drvetu;


2) da li su mlade u gospodarskoj šumi uzgojene
hrastove sastojine u stanju proizvoditi
drvo sposobno za proizvodnju furnira.


Veleobrt furnira traži za preradu trupce
ovih svojstava:


a) potpune čistoće,


b) što većih dimenzija,


c) jednomjerno svjetle boje,


d) uzanih i pravilno nanizanih godova.


Veliki kompleks pitanja o značenju kvalitete
drveta kod tehničke upotrebe hrastovine,
0 zavisnosti između staništa i kvaliteta drveta
i o uplivu uzgojnih mjera na svojstva hrastovine
nije do danas potpuno istražen. Autor je
u svojim istraživanjima osvijetlio pojedina pitanja
iz toga kompleksa. Iako se istraživanja
ograničuju na područje hrastovih šuma šumarije
Freienwalde i zaključci vrijede samo za
te klimatske i staništne prilike potrebno je i
za naše prilike upoznati se sa rezultatima autorovih
istraživanja.


Autor je razdijelio svoju radnju na pet dijelova:


1) osnovica radnje;


a) klima,


b) tlo,


c) gospodarski razvoj;


2) građa korijena;


3) građa godova;


a) stari hrastovi,


b) mlađi hrastovi,


c) značenje i upliv tla, klime i njege sa


stojine po građu godova;


4) istraživanje o kvaliteti furnira proizve


143




ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 18     <-- 18 -->        PDF

vedenih od mladih hrastova i način Ijep-


Ijenja tih furnira;


5) zaključak.


Predmet istraživanja bile su isključivo sa


stojine hrasta kitnjaka na području šumarije


Freienwalde.


Klima područja šumarije Freienwalde pri


bližuje se po svojoj prosječnoj godišnjoj tem


peraturi (8,3° C) optimumu za hrast kitnjak.


Po količini oborina (552 mm godišnje, 238 mm


za vrijeme vegetacije od pet mjeseci) područje


je ispod optimalne granice.


Optimum za hrast kitnjak i lužnjak čine


po Oelkersu područja koja imadu za vrijeme


vegetacije od pet mjeseci (svibanj—rujan):


prosječnu temperaturu 14,9" C


oborine u 1 danu 2,0 mm


kišni faktor 13,4


Autor je istraživanjem upliva tla na uzgoj
hrasta kitnjaka došao do zaključka da čista
glinasta, ilovasta i laporasta kao i pjeskovita
tla jednako povoljno utiču na razvoj hrasta.


Na osnovu analiza polena koje je izvršio
prof. Hesmer današnje područje hrasta kitnjaka
u Freienwalde-u od davnine je bilo područje
hrasta pi;imješanog sa bukvom


Istraživanjem oblika korijena i njegova
rasprostranjenja došao je autor do zaključka
da kitnjak posjeduje veliko svojstvo prilagođivanja
oblika korijena prema vrsti tla.


Kako je građa godova jedan od najvažnijih
čimbenika kvalitete furnirske hrastovine
to glavni dio ove radnje obuhvaća istraživanja
građe godova i njihovog upliva na kvalitet
hrastovine. Ta su istraživanja izvršena na 88
stabala.


Kod svih istraženih stabala hrasta, pa i
kod starih stabala hrasta utvrđene su na poprečnom
presjeku dvije zone, koje se po širini
i pravilnosti goda međusobno razlikuju. Te
su zone: ona bliže srcu sa širokim i nepravilnim
godovima i ona prema periferiji stabla sa
uzanim i pravilno nanizanim godovima. Zona
sa širokim i nepravilno nanizanim godovima
različito je široka kod starih i mladih stabala
hrasta. Kod starih stabala ona dosiže pojas
od 40 godova, dok je kod mladih ta granica
oko 50 do 80 godova. Kod stabala hrasta uzraslih
na ilovastom i laporastom tlu ta je zona
jednoličnija nego kod stabala hrasta uzgojenih
na pjeskovitom tlu. Širina te zone širokih
i nepravilno nanizanih godova važna je kod
prerađivanja hrastovine za furnir. Ako taj pojas
imade polumjer od 5 cm onda on nema
nikakova značenja, jer taj dio čini kod tehnike
proizvodnje furnira odpadak. Kod starih
stabala hrasta taj pojas ne prelazi krug polumjera
5 cm, dok kod mladih stabala iznosi
polumjer tog pojasa 10 a i 15 cm.


Kao uzorak za idealnu građu godova služila
je građa godova triju tristo godina starih
hrastova. Širina tih godova iznosila je 0,6 do
1,9 mm, u prosjeku 1,1 mm.


Širina goda mladih stabala hrasta izvan
pojasa širokih i nepravilno nanizanih godova
jednaka je širini goda starih hrastova. Ona
iznosi u prosjeku 1,0 do 1,5 mm.


Istražena je širina zone ranog i kasnog drveta
unutar godova na starim i mladim stablima
hrasta. Istraživanjem se je došlo do
ovih zaključaka: rano drvo ostaje od najranije


mladosti do visoke starosti prilično jednako


široko. Ta se širina kreće između 0,4 do 0,6


mm u prosjeku 0,5 mm. Procentualni udio ra


nog drveta na širini goda raste sa starošću.


On iznosi u mladosti 15—25Vo, a iza 70 godina


starosti 40—50%. Hrastovina je mekana i dade


se lako obrađivati ako je odnos širine ranog i


kasnog ^drveta unutar goda 50 : 50.


Njegovanje sastojina naročito proređivanje
od velikog je upliva na gradu godova. Prorede
djeluju na povećanje debljinskog prirasta
tj. na povećanje širine goda. Stupanj djelovanja
prorede i njegovog trajanja na građu goda
ovisi o jačini prorede. Gusti sklop sastojine od
upliva je na proizvodnju ne samo uzanih nego
i pravilno nanizanih godova. Širina goda hrastovine
uzgojene u slabo proređenoj ili neproređenoj
sastojini iznosi u prosjeku 1,0 mm
i po svojoj veličini poklapa se sa građom godova
hrastova uzgojenih u prirodnoj šumi.
Umjerena proreda povećava širinu goda na
1,5 mm, dok jaka proreda povećava širinu
goda na 1,9 mm.


U neproređenim i nenjegovanim sastojinama
hrasta godovi su uzani i pravilno nanizani,
ali je postotak furnirskog drveta u takovim
sastojinama znatno manji nego u dobro
i oprezno proredivanim sastojinama.


Upliv klimatskih faktora na širinu ranog
drveta nije se mogao utvrditi. Širina ranog
drveta ostaje konstantna. Zato je širina zone
kasnog drveta ovisna o klimatskim faktorima.
Prema istraživanju autora što je godina suhlja
to je širina zone kasnog drveta manja tj. god
uži, što je godina vlažnija to je širina zone
kasnog drveta veća t. j . god širi.


Kao donja granica promjera furnirskih
trupaca uzima se do sada 50 cm. Trupci mladih
stabala hrasta kitnjaka nemaju te dimenzije,
širina goda i nepravilnosti nizanja je
veća. Takovo drvo daju furnire hrapave površine,
koji se kod proizvodnje lako kidaju.
Kod tih furnira prodire ljepilo kroz zonu ranog
drveta.


Autor je istražio pet trupaca dužine 4 do
8 m sa širokim godovima, a promjera od 34,
35, 38, 40 i 52 cm. Postotak iskorišćavanja kod .
proizvodnje 0,8 mm tankog furnira iznosio je
55, 44, 45, 57, 63%. Samo rezanje tih furnira
ne čini nikakovih poteškoća. Za Ijepljenje tih
furnira potrebno je posebno ljepilo (Ormydol)
koje ne prodire kroz furnirski list.


Autor je mišljenja, da se i mladi hrastovi
promjera od 40 cm i širine goda od 3,0 mm
mogu ekonomično [iskoristiti za proizvodnju
furnira. Industrija furnira zadovoljit će se i
manjim dimenzijama nego do sada ali zato
valja uzgojiti stabla čista bez grana i živica.
Potrebno je sastojinu njegovati od najranije
mladosti. Posebnu pažnju valja u mladosti
posvetiti sklopu. U to doba mora biti sklop
potpun. U daljnjem razvoju treba sastojinu
stalno, umjereno i često proredivati. Naročitu
pažnju treba postetiti najvrijednijim stablima.
Potrebno je stalno voditi računa i o primješanim
vrstama (bukva, grab, jasen) koje imadu
zadaću da štite tlo i da čiste deblo izabranih
stabala od grana. Ovakovim će se postupkom
uzgojiti stabla za furnirske, trupce u daleko
kraćoj ophodnji što je od posebne narodnogospodarske
važnosti. Ing. I. H-t.


144