DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GOD. 66. LIPANJ-SRPANJ 1942. Ing. R. FANTONI, sveuč. profesor, Zagreb VERTIKALNE JARMAČE LE SEGEE ALTERNATIVE VERTICALI Vertikalne jarmače su u Evropi ponajviše glavni strojevi za pilenje drva u pilani. Vertikalne jarmače se dijele na obične vertikalne jarmače i posebne vertikalne jarmače. Obične vertikalne jarmače dijelimo opet na pune vertikalne jarmače, to jest na vertikalne jarmače koje rade sa mnogo pilaca, kojima je jaram ispunjen pilcima (pun pilaca), i na vertikalne jarmače koje rade s malo pilaca, redovno s jednim, sa dva ili sa tri pika, potonje zovu se venecijanske jarmače. U posebne (specijalne) vertikalne jarmače ubrajamo vertikalne jarmače za pilenje prizama i vertikalne jarmače za pilenje tankih dasaka. Punu vertikalnu jarmaču zovemo redovno u kratko vertikalna jarmača, pa će se ovdje pod tim imenom smatrati puna vertikalna jarmača. Vertikalna jarmača i venecijanska ver. jarmača su primarni strojevi, jer pile uglavnom trupce. Jarmača za prizme i jarmače za tanke daske su sekundarni strojevi, jer ne pile trupce, već po primarnim strojevima priredjenu gradju. Sve vertikalne jarmače pile tako da se jaram sa pilcima pomiče u stalku jarmače gore dolje, a drvo, koje se pili, pomiče se naprijed prema pilcima. Pilci pile samo kad se giblju dolje. Broj komada piljenica, koje se odjednom ispile odredjen je brojem pilaca, koji su postavljeni u jaram, a debljina piljenica odredjena je razmještajem pilaca, to jest udaljenošću jednog pilca od drugog. U vertikalnim jarmačama se broj pilaca i udaljenost jednog pilca od drugog lako mijenja. GLAVNI DIJELOVI I OPIS VERTIKALNE JARMAČE. Na slici 1 i la prikazana je vertikalna jarmača. Slika 1 je pogled sprijeda, a slika la pogled sa strane. Da bi se bolje vidjeli neki dijelovi jarmače prikazani su na tim slikama u presjeku. Slika 2 prikazuje vertikalnu jarmaču tvornice Top- ham, a slika 40 tvornice Esterer. Prema slikama 1 i la je: 1. Stalak ili okvir. 2. Temelj. 3. Vijci za pričvršćenje jarmače na temelj. 4. Remenica spojena s osovinom. 5. Glavna osovina. 6. Remenica slobodna. 7. Naprava za premještanje remena sa jedne remenice na drugu. To jest naprava za stavljanje jarmače u pogon i izvan pogona. 8. Ležaj i glavne osovine. 9. Zamašnjaci. 10. Ručica. 11. Rukavac ručice ili donji rukavac ojnice. 161 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Slika 1. 162 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Slika la. 163 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 6 <-- 6 --> PDF |
12. Ojnica. 13. Rukavac jarma ili gornji rukavac ojnice. 14. Jaram. 15. Pilci. 16. Donji valjci. 17. Gornji valjci. 18. Uteg za opterećivanje gornjih valjaka. 19. Poluga utega. 20. Spojnica mehanizma za opterećenje gornjih valjaka. 21. Kotač mehanizma za opterećenje gornjih valjaka. 22. Osovina točka mehanizma za opterećenje gornjih valjaka 23. Zupčanici mehanizma za opterećenje gornjih valjaka. 24. Osovina zupčanika mehanizma za dizanje i spuštanje gornjih valjaka. 25. Zupčanici mehanizma za dizanje i spuštanje gornjih valjaka. 26. Ozubljene motke mehanizma za dizanje i spuštanje gornjih valjaka. 27. Vertikalna osovina mehanizma za pogon gornjih valjaka. 28. Donji konični zupčanici mehanizma za pogon gornjih valjaka. 29. Gornji konični zupčanici mehanizma za pogon gornjih valjaka. 30. Kočnica. 31. Pod pilane. 32. Ručka za reguliranje pomaka. 33. Rukavac ručice mehanizma za pomak. 34. Ojnica mehanizma za pomak. 35. Klatno mehanizma za pomak. 36. Spojnica mehanizma za pomak. 37. Motka sa hvatalom mehanizma za pomak. 38. Glavni točak mehanizma za pomak. 39. Zadržavač glavnog točka mehanizma za pomak. Sve dijelove vertikalne jarmače nosi stalak (okvir) 1, slika 1 i slika la, koji je redovno sastavljen iz dva medjusobno spojena dijela. Stalak je jako i nejednolično naprezan, pa zbog toga mora biti sagradjen iz vrlo dobrog materijala, dovoljnih dimenzija, tako da specifično naprezanje bude s velikom sigurnošću odgovaralo dozvoljenom naprezanju za izmjenično opterećenje materijala. Stalak se gradi iz čelika ili Ijevanog željeza. U novije doba za jarmače za velike učinke redovno se gradi iz Ijevanog čelika. Kod nekojih konstrukcija, švedskog sistema, stalak je tako sagradjen da se jaram sa svim pripadcima može lako izvaditi (okrenuti), na primjer radi čišćenja, slika 3. Stalak je postavljen na temelj 2 i tamo jakim i dugim vijcima 3 pričvršćen. Nekoje jarmače imaju posebnu temeljnu ploču iz Ijevanog željeza, a ova je pričvršćena vijcima na temelj. Temelj mora biti dobro izgradjen, jer o tome takodjer ovisi miran hod jarmače. Temelj je na gornjem dijelu na svaku stranu širi od stalka, odnosno od donje ploče jarmače, za oko 20 cm. Na donjem dijelu temelj treba da je toliko proširen da ukupni sadržaj betona iznosi toliko da bi se spriječile vibracije jarmače s temeljem. Ako je nosivost tla na kojem leži temelj malena treba temelj još jače proširiti. Najbolji je temelj iz betona u mješavini 1:6. Ukupni obujam betona temelja u kubičnim metrima za vertikalne jarmače s donjim pogonom može se od prilike izračunati po ovoj empiričkoj formuli: V ^ 15 {h + sf, h je najveća visina drva koje se može piliti ili, kako se obično veli^ najveća visina reza u metrima, s je stapaj u metrima. Stapaj je dužina puta jarma od najniže do najviše točke. Naprave za pogon jarmače, to jest glavna osovina jarmače sa remenicama i zamašnjacima, postavljene su redovno na donjem dijelu stalka, pa je stalak u donjem dijelu sagradjen masivnije i jače. Sto je glavna osovina jarmače niže postavljena manje je naprezanje stalka od momenta sile, koja se prenosi remenom na jarmaču. Naime krak te sile je manji čim je glavna osovina niže. Osim takovih jarmača s donjim pogonom ima za izvanredno rijetke slučajeve jarmača s gornjim pogonom, slika 44, o kojima će se još govoriti. 164 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 7 <-- 7 --> PDF |
u pilanama se ponajviše s pogonskog stroja, parnog stroja ili drugog pogonskog stroja, prenosi snaga (gibanje) na transmisiju, a sa transmisije na pojedine strojeve za pilenje (radne strojeve). Ima takodjer pilana gdje se svaki pojedini radni stroj goni vlastitim pogonskim strojem, elektromotorom. Kod takove dispozicije redovno nije potrebna transmisija. Slika 2. Slika 3. Sa remenice koja je montirana na transmisijonoj osovini prenosi se snaga remenom na remenicu 4, slika 1, koja je remenica spojena klinom s glavnom osovinom jarmače 5, slika 1 i la. Remenica 6 nije spojena s osovinom, već se na ovoj slobodno okreče. Kad se remen napravom 7 postavi na spojenu remenicu 4 jarmača se goni, a kad se postavi na remenicu 6 jarmača miruje. Remenice su redov-. no sagradjene iz Ijevanog željeza ili iz Ijevanog čelika. One moraju imati dosta veliki promjer i biti dosta široke. Promjer remenica neka bude od prilike: D = 0,75 (h -^ s) do D = 1,2 {h + s). Koeficijenat 0,75 je za velike jarmače, a 1,2 za male jarmače. Glavna osovina jarmače 5 je iz čelika, a leži u dva ležaja 8. Na jednoj i drugoj strani osovine postavljen je po jedan zamašnjak 9, sagradjen iz Ijevanog željeza ili Ijevanog čelika. Da bi gibanje bilo što jednoličnije, zamašnjaci treba da su teški i velikog promjera. Svaki zamašnjak ima na sebi izradjenu ručicu 10 s rukavcem (čepom) ručice 11, koji je sagradjen iz osobitog čelika. Na rukavcu ručice spojen je donji ležaj ojnice 12, a na rukavcu jarma 13 spojen je gornji kraj ojnice. Za donji i gornji spoj ojnice najbolji su kugljični ležaji. Ojnice treba da su sagradjene iz najboljeg čelika, da bi bile dosta čvrste, a da ne bi bile preteške. Ručica i ojnica služi za prenos rotacijonog gibanja zamašnjaka u ravnocrtno osciliraj uče gibanje jarma 14. Za vrijeme jednog okretaja ručica je sa zamašnjakom i ojnicom naizmjenično naprezana na tlak i nateg, zbog toga su zamašnjaci spojeni sa glavnom osovinom tako da su u vrućem stanju navučeni na osovinu. Spoj s klinom ne bi odgovarao, jer bi se rasklimao. Da bi se polučio ispravan rad te ravne i čiste plohe ispiljene gradje, moraju oba zamašnjaka s ojnicama prenositi gibanje točno simetrički na jaram, pa zbog toga moraju biti valjano učvršćeni na osovinu. Kad bi jedna ojnica uslijed loše izvedbe ili razklimanog spoja došla malo kasnije od druge, na primjer u najviši položaj, jaram s pilcima udarao bi na stranu. Neke vertikalne jarmače naročito neke venecijanske jarmače imaju samo jednu ojnicu u sredini jarmače, slika 48, koja je na donjoj strani pri 165 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 8 <-- 8 --> PDF |
čvršćena na zamašnjaku ili na koljenu glavne osovine jarmače, a na gornjoj strani na sredini donje strane jarma. JARAM I FILCI Jaram 14 s pilcima 15, slika 1, giblje se, kako je rečeno, gore dolje, a drvo, koje se pili, pomiče se prema pilcima. Slika 4 prikazuje jaram tvornice Konigsfelder Maschinenfabrik. Jaram je jako naprezan, pa mora biti iz osobito dobrog čelika da bi bio dovoljno čvrst, a da ipak ne bi bio suviše težak. Jaram ima gore i dolje nosač sagradjen tako da se mogu postaviti i napeti pilci. Nosači su spojeni fm sa po jednim stupom na svakoj strani. Gornji i donji nosač sjedne i s druge strane skližu po vodjicama montiranim na stalku. U tu svrhu su na nosačima na svakoj strani sprijeda i straga oblozi pričvršćeni na nosače sa po dva vijka. Ti oblozi se mogu prilagodjivati, to jest jače ili slabije izbočiti. Vodjice po kojima se giblju oblozi jarma načinjeni su na stalku, ponajviše u obliku utora. Ti su utori takodjer obloženi osobito tvrdim drvom ili kovinom. Gibanjem jarma gore dolje nastaje trenje izmedju obloga stalka i obloga jarma, pa ta mjesta moraju biti tako uredjena da se mogu lako i dobro mazati. Na gornjem nosaču su okrugli rukavci (čepovi) za spajanje gornjih krajeva ojnica. Kad se jaram nalazi u najnižem položaju, veli se da je u donjoj mrtvoj točki, a njegov najviši položaj zove se gornja mrtva točka. Put jarma od najnižeg do Slika 4. najvišeg položaja, dakle od jedne do dru ge mrtve točke, zove se stapaj. Veličina stapaj a s jednaka je dvostrukom polumjeru ručice, s = 2 r. Polumjer ručice je dužina od središta glavne osovine jarmače 5 do središta rukavca 11, slika la, na kojem je učvršćena ojnica. Za vrijeme jednog okretaja jarmače jaram načini dva stapaj a, jedan gore i jedan dolje. Širina jarma izmedju jednog i drugog stupa odabire se prema debljini drva koje će se piliti, a sa širinom jarma odredjene su i druge dimenzije jarma, a time uglavnom i veličina drugih dijelova vertikalne jarmače. Širina jarma izmedju vertikalnih stupova redovno je za 50 mm veća od najveće moguće visine reza h, S = h + 50 mm. Najveća visina reza je najveća visina izmedju donjih i gornjih valjaka, odnosno najveći promjer trupca koji se može piliti. Na primjer, ako je najveći promjer trupca koji može proći kroz jarmaču 500 mm, onda je najveća širina jarma 550 mm. Slobodna visina jarma j, slika 5, zavisi od najveće visine reza h, od stapaja s i od prostora k i fcj, potrebnog da se pilci prikopčaju na gornji i donji nosač jarma 1 i 2, slika 5. j = h + s + fc + kj. Ozupljena dužina pilca jednaka je zbroju najveće visine reza i stapaja Ij ^ h + s. Ukupna dužina pilca I = h + s + a + a. Dužina a i a^, ovisi o načinu prikopčanja pilca na nosače jarma. Kada se naručuju pilci valja navesti točnu ozubljenu i cijelokupnu dužinu pilca, jer se ne preporuča naknadno rezanje pilaca u pilani sa primitivnim sredstvima Najbolje je da se naručbi doda nacrt jarma i pilca sa svima dimenzijama. Na slici 5 nacrtan je jaram u gornjoj mrtvoj točki. 2 s n Srednja brzina jarma sa pilcima u metrima na sekundu je: C , gdje je 60 s stapaj, a n broj okretaja u minuti. 166 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Glede brzine pilaca od važnosti je slijedeće: Svaki zubac pilca odreže strugotinu stanovite debljine. Uz jednake ostale uvjete drvo je glad je ispiljeno ako je strugotina po zupcu tanja. U jednakom vremenu će više zubaca piliti ako se pilac giblje brže. Prema tome ispiliti će se veća dužina drveta u jednakom vremenu i uz jednako debelu strugotinu, ako se pilci giblju brže. Srednja brzina pilaca bila je kod starijih jarmača 3 do 4 metra na sekundu, a kod novih brzih jarmača je srednja brzina oko 6 m/sek. Prema rečenom brze jarmače ispile uz jednake ostale uvjete oko dva puta toliko gradje, u istom vremenu, koliko polagane jarmače. Slika 5 i slika 6 prikazuju pilce vertikalne jarmače. Na slici 6 ima pilac na desnoj strani kopču za ukapčanje pilca u gornji nosač jarma, a na lijevoj strani kopču za ukapčanje u donji nosač jarma. Za pilce vertikalnih jarmača vrijedi sve ono što je općenito rečeno o plićima, vidi Fantoni Šumarski List od veljače 1942. broj 2. Pošto pilci vertikalnih jarmača pile samo kad se giblju prema dolje, zupci su nagnuti u smjeru pilenja. Zupci imaju ponajviše oblik trokuta, slika 7, ili s nešto izbočenom i zaobljenom stražnjom bridi, slika 8. Potonje naročito ako je kut nagiba veći. Kut nagiba /S iznosi za mekano drvo 8° do 15", a za tvrdo drvo 5° do 15*. Spojno mjesto dvaju zubaca je zaokruženo sa radiusom od 3 do 5 mm. Za srednje prihke kakvoće drva i veličine pomaka može se veličina razmaka zubi računati približno po ovoj empiričkoj formuli: R = y h gdje je h najveća visina reza u mm. Visina zupca V :^ 0,1 R do V = R. U pogledu debljine pilaca valja nastojati da pilci budu što tanji, ali ipak da su dovoljno čvrsti. Prema dužini pilca dolaze debljine od 1,4 mm do 2,0 mm. Debljina pilca za vertikalne jarmače može se računati od prilike po ovoj empiričkoj formuli: p == 1 mm, h je najveća vi 2000 + sina reza, a s stapaj u mm. Sto se tiče proširenja zubaca pilaca za vertikalnu jarmaču mjerodavno je sve ono što općenito vrijedi o proširenju zubaca (vidi Šumarski List od veljače 1942.). Pilci za vertikalne jarmače proširuju se ponajviše razvraćanjem. Za duži pilac, to jest za pilac koji služi za pilenje trupaca većeg promjera, treba redovno jače proširenje od proširenja za kraće pilce, isto tako je potrebno jače proširenje za pilce jarmača koje rade s većim pomakom. Za jako tanke pilce treba nešto jače proširenje od jednako velikog debljeg pilca, s razloga što se suviše tanki pilac svija, pa treba jače proširenje da bi unatoč I 4. .sr i ^\ / / 4-^ \\ V I / SUka 5. 167 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Slika 6. toga mogao valjano raditi. Za jako široke pilce treba takodjer veće proširenje. Širina pilca: široki pilac dugo traje, jer treba dugo vremena dok se brušenjem istroši da bi postao neupotrebljiv. Za pilenje nije suviše široki pilac dobar, jer nastaje veća vibracija, uslijed ove i veće trenje, što iziskuje veće proširenje. Osim toga mu rez nije tako ravan kao kod pilca prave širine. Za pilce od 800_do 2000 mm dužine odgovara širina od oko 100 do 170 mm. Pilci vertikalnih jarmača treba da se bruse redovno svaka 2 do 4 sata. Ukapčanje pilaca u jaram Pilci se ukapčaju u jaram pomoću gornje i donje kopče, slika 5, 6 i 9. Kopča sastoji iz tri dijela, i to iz hvatala, koje spaja pilac s kopčom, iz drška, koji prolazi kroz nosač jarma i iz glave kopče. Kod donje kopče služi glava za pričvršćenje, a kod gornje za pričvršćenje i napinjanje. Slika 7. Slika 8. 168 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Pilac 3, slika 5, mora se tako napeti da pravac napona (natega) e — e´ ide nešto bliže ozupčanoj strani pilca, od prilike na oko 4/10 širine pika. Kad se zupci istroše, treba pilac za veličinu istrošen] a pomaknuti na vanjsku stranu. Kako će poslije navedeno biti, da bi jarmača mogla valjano piliti, moraju pilci biti nagnuti. Veličina nagiba ovisi od načina i veličine pomaka. Za neke načine pomaka potrebno je mijenjati veličinu nagiba pilaca, ako se mijenja veličina pomaka. Da bi se mogao mijenjati nagib pilaca i da bi se mogao pravac natega pilca podesiti na pravo mjesto, potrebno je da se pilci u kopčama mogu micati naprijed i natrag. Kod nekih do sada rijedkih jarmača, može se jaram sa pilcima nagnuti i tako prilagoditi nagib pomaku. Taj način nagibanja biti će najbolje kad jarmače budu kon struktivno dobro sagradjene za takovo nagibanje. Za spajanje pilca s kopčom ima raznih izvedbi — raznih hvatala. Uglavnom razlikujemo ove vrsti: kopče sa utorom, kopče zakovane na pilce i kopče sa rastrižem u pilcu. I.) Kopče sa utorom. Pilac se utisne u utor kop Slika 9. če kad se postavlja u jaram, a istisne se iz utora kopče kad se vadi iz jarma, slika 5, 6 i 9. Pilac koji je priredjen za utiskivanje u hvatalo kopče ima na obje strane zakovane po dvije pločice iz čelika 4 slika 5. Kopča može biti izvedena iz jednog komada, slika 6, ili iz dva komada si. 5. Ako je kopča izvedena iz dva komada onda je redovno i hvatalo kopče izvedeno iz dva komada 5, slika 5, koji su spojeni svornjakom 6 sa drškom kopče 7, odnosno 8. Širina hvatala b smije iznositi samo Vs širine pilca, što je potrebno radi valjanog napinjanja pilca. Kopče koje imaju hvatalo spojeno sa svornjakom s drškom bolje su od onih iz jednoga komada, jer se hvatalo može prilagoditi donjem rubu prikovanih pločica na pilcu, makar je pilac i jače nagnut, dok kod onih iz jednoga komada, koje su neelastične, nije to u svakom položaju moguće, pa se može poremetiti pravac napona pilca, što loše djeluje na pilenje. Kopče sa utorom (kopče s hvatalima za utiskivanje pilca) imaju ova svojstva: a) dobra svojstva. 1.) Pilci se mogu u kopčama pomicati po volji, pa prema tome po potrebi nagnuti i postaviti u pravi položaj i napeti. 2.) Iste kopče služe za sve slojeve pilaca. b) slaba svojstva. 1.) Kopče su dosta debele, pa se pilci ne mogu razmjestiti sasvim blizu jedan drugome i zbog toga se ne mogu piliti piljenice tanje od oko 12 mm. Medjutim se u punoj vertikalnoj jarmači i ne pile tako tanke daske. 2.) Uslijed toga što su kopče dosta debele one su razmjerno teže, pa se time i jaram nešto jače optereti. Ta okolnost nije od važnosti kod dovoljno jako gradjenog jarma. ^ iKfvr Slika 10. II.) Kopče zakovane na pilce. Ove kopče su s jednom ili više zakovica zakovane na pilac, slika 10. Takovima je kopčama položaj pilca u jarmu odredjen. Ako se hoće pilac, na primjer uslijed istrošenja, pomaknuti moraju se zakovice odrezati, a kopča na novo zakovati na drugom mjestu pilca. 169 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Zakovane kopče imaju ova svojstva: a) dobra svojstva. 1.) Kopče su tanke pa se mogu piliti vrlo tanke daske, zbog toga se za posebne jarmače za tanke daske upotrebljavaju jedino ovakove kopče. b) slaba svojstva. 1.) Za više slojeva pilaca treba isto toliko slojeva kopči. Položaj pilca u pogledu nagiba ne može se mijenjati, pa se poradi toga mora dati plićima veliki nagib da bi mogli odgovarati i za velike pomake, ili bi se za razne nagibe morali imati razni pilci s kopčama. III.) Kopče zakovane na rastrižu pilca, slika 11. Ovaj način izvedbe je nov, malo se upotrebljava i još nema dovoljno iskustva naročito u pogledu trajnosti i čvrstoće pilca. Nateg u pilcu ide kroz prednji i stražnji dio pilca, što je dobro. Kopče su dosta tanke i lake. Pošto su kopče zakovane, treba isto toliko kopči koliko ima pilaca, pa se pilci zajedno sa kopčama ulažu u jaram i vade iz jarma. Kopča se u rastrižu pilca može pomicati, pa se pilac može nagnuti i postaviti na potrebno mjesto. Istrošeni pilac se svakako može bolje postaviti u kopčama sa utorom. Za vertikalne jarmače, ako se ne pile jako tanke daske, do sada su najbolje kopče sa utorom, s hvatalom iz dva dijela pričvršćena svornjakom na držak kopče. Napijanje pilaca u jarmu Pilci se napinju tako da se glava gornje kopče pritegne klinom, vijkom ili eks centrom. Redovno se upotrebljava klin, slike 5, 6, 9, 10 i 11. Na nosače jarma se ponajviše postavi podloga 10, slika 5, a na ovu dolazi klin. Klin dobro drži i ne popušta za vrijeme pilenja, ako je nagib manji od 1 : 20 i ako materijal nije suviše gladak. Da se pilac ne bi klinom suviše napeo, mora radnik koji zabija klin paziti, imati osjećaj za napon pilca i dovoljnu praksu, a može se na klinu načiniti znak do kojega se smije zabiti. Vijak za pritezanje pilca, slika 12, treba dosta mjesta, pa se zbog toga može upotrebiti redovno samo kod jarmače s jednim pilcem. (Venecijanske jarmače). Ekscentar za napinjanje pilca upotrebljava se manje od klina. Napinjanje se vrši okretanjem poluge ekscentra bez udaraca, kako je to potrebno kod klina. Da bi se pilac mogao što bolje napeti na ozubljenom rubu, a manje u sredini, u Americi se skoro redovito, a rjedje u Evropi, nabijaju pilci batom po srednjim dvjema četvrtinama širine i na cijelu dužinu ili se sredina prevalja za to podesnim strojem. Time se poveča sredina, a poradi toga vanjski djelovi, koji ostanu kraći, Slika 11. bolje napnu. Slika 12. Razmještaj pilaca u jarmu i neki načini pilenja trupaca Razmještajem pilaca, to jest udaljenošću jednog pilca do drugog odredi se debljina gradje koja se pili. Razmještaj pilaca ovisan je o debljini trupca i o načinu pilenja. Prije nego se ovdje nastavi opis razmještaja pilaca, spomenuti će se neki načini pilenja. 170 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Neki načini pilenja trupaca a) Pilenje u cijelo. Kod toga pilenja trupac se pili paralelnim rezovima u pi- Ijenice. Slika 13 prikazuje trupac ispiljen u 14 piljenica. Piljenice mogu biti razne debljine. Ako se pili jednim pilcem, onda se skida jedna pilejnica po jedna, ako se pili sa više pilaca, onda se reže na jedanput više piljenica. Sa punom vertikalnom jarmačom, ako se pili u cijelo, trupac se na jedanput sav prepili u piljenice. (Pod piljenicom razumijeva se daska, mesnica, kao i svaki drugi komad ispiljene gradje). Slika 13.-Slika 14. to \ / k. Slika 15. Slika 16. b) Prizmiranje. Kod ovog načina pilenja trupac se najprije pretvori u prizmu, tako da se najprije na jednoj i drugoj strani odpili jedna ili više piljenica, slika 14. D je promjer trupca na tanjem kraju, s je visina prizme, a je ležaj prizme. Na taj način dobivena prizma okrene se za 90" u položaj kao na slici 15, ponovno postavi u jarmaču i ispile piljenice. Na cijeloj dužini ležaja a imaju sve piljenice 171 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 14 <-- 14 --> PDF |
jednaku širinu s. Najpovoljnija širina piljenica s je ona kod koje se dobije najveća površina, to iest kad ie umnožak dužine ležaja a i visine prizme s najveći. Naj- D veća površina dobije se ako je: s = a =^— , što slijedi iz slijedećeg dokaza: s je promjenljiva veličina, slika 16. ^ D" := s^ + a^ a^ = D^ — s´. Površina: F = s V D^ — si Ako tu površinu diferenciramo i diferencijalni kvocijent postavimo da je jednak nuli, dobije se s kod kojeg je površina maksimalna. 1 2 dF = s d (D´ — s´) + (D^ — s^-)´ ds s´-) 2(D^ dF = s [i (D--— - sd s)] + s´) ^ ds 1 1 .)T dF = — s´ (D´ — s´} ds + (D^ — s ds dF s´ s´ 2 4-V D´ —s 0, V D´ ds -s — s´ D s´ --= D´ — s\ 2 s"-a, S := : 0, 707 D. Ako se proizvode daske jednake širine, drvo se najbolje iskoristi, kad se pili na način prizmiranja. U praksi nije moguće dužinu ležaja a uvijek izvesti točno prema gore navedenoj formuli, već je ponajviše dužina ležaja nešto manja ili veća. n Prema položaju srca razlikuju se pi- Ijenice koje sadržavaju u sebi srce, kojima je srce izrezano i koje su ispiljene iz mmm dijela trupca gdje nema srca. Na slici 13 Slika 17. S je srce, daske 7 i 8 imaju srce. Piljeni ce koje imaju srce redovno su manje vrijedne, jer drvo srca više trune i ima druge griješke. Ako se izreže srce onda se iz jedne široke piljenice dobiju dvije uske bez srca. Na piljenici a, slika 17, izreže se srce b. Piljenice bliže srcu zovu se blistače, (zrcalne piljenice), to su piljenice kojima godovi približno okomito padaju na stranice poprečnoga presjeka slika 17. Piljenice bliže oboda trupca su bočnice. Piljenice izmedju blistača i bočnica su polublistače i polubočnice. Na trupcu, slika 13, daske 6, 7, 8 i 9 su blistače, 2 i 13 su krajne bočnice, a 1 i 14 su okrajci. Kod hrastovine se blistače bez srca više cijene od ostalih pilje nica, dok su kod jelovine i smrekovine više vrijedne bočnice. Za proizvodnju dasaka iz mekanog drva rabi se redovno pilenje u cijelo i prizmiranje. Za tvrdo drvo se uz ova dva načina pilenja upotrebljuju i drugi načini, da bi se dobilo što više blistača. Na primjer kartje, slavonski način itd. Je Slika 18. dan način pilenja tvrdog drva 172 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 15 <-- 15 --> PDF |
je da se najprije ispili srednjača sa srcem slika 18, zatim da se ispile polovnjaci. Iz srednjače se izreže srce, a svaka strana srednjače ispili u blistače. Razmještaj pilaca Kako je rečeno, razmještaj pilaca ovisan je o debljini trupca i o načinu pilenja. Ovisan je takodjer o konstrukciji jarmače i o razpoloživoj snagi. Ako je jaram dovoljno čvrsto konstruiran i ako ima dovoljno pogonske snage, može se uzeti prema potrebi i najveći broj pilaca. Pilci moraju ležati u jarmu vertikalno, to jest ploha širine pika mora biti paralelna sa stupovima jarma, koji moraju biti vertikalni i gibati se vertikalno. I mala pogreška u tom pogledu prouzrokuje loše pilenje i kvarenje pilaca. Najprije se postavi točno pilac sa strane. Nekoje jarmače imaju naročite naprave da se prvi pilac sa strane postavi u vertikalni položaj i bez olovnice. Dalje se prema debljini gradje pilci razmještaju jedan do drugog. Medju pilce postavljaju se željezni ili drveni ulošci na gornjoj i donjoj strani. Neki preporučaju drvene uloške, jer su laglji. Upotrebljavaju se takodjer ulošci iz aluminija. Razumijeva se da gornji i donj- uložak, izmedju istih dviju pilaca, moraju biti posve jednaki, inače pilci ne bi stajali verfkalno. Za postavljanje uložaka ima većina vertikalnih jarmača registar vijke ili druge naprave. Postavljanje uložaka s registrom iziskuje dosta vremena, pa zato mnogi ne upotrebljuju te vijke. Treba nastojati da se sa istim razmještajem pilaca pili tako dugo dok pilci ne otupe, pa kad se moraju vaditi zbog brušenja, može se mijenjati i razmještaj. U protivnom se gubi mncgo vremena. Bolje je još da se pili cijeli dan sa istim razmještajem. Da bi se moglo tako raditi, potrebno je da se imaju veće količine trupaca na skladištu i da su trupci dobro sortirani. Da bi se spriječila jednostrana deformacija jarma, dobro je da razmještaj bude simetričan na obje strane jarma, računajući od sredine jarma. Razmještaj treba točno propisati upravljaču jarmače. Jedan način takovoga propisivanja je slijedeći: označi se broj jednako debelih p´ljenica od sredine prema periferiji, tako da se u brojnik navede broj jednako debelih piljenica, a u nazivnik debljina piljenica. Ako se iz sredine pili jedna p´ljenica, onda se taj broj podcrta. Ako se prema periferiji režu jednako debele piljenice, može se to napisati jednim razlomkom u kojem je u brojniku R, a u nazivniku debljina piljenica. Sto znači iz ostatka jednako debele piljenice. Primjer: iz sredine treba ispiliti jednu dasku 50 mm debelu, zatim na svakoj strani dvije po 40 mm, dvije po 33 mm, a ostatak po 20 mm. To se napiše ovako: g^, j^´ ^o´ oo" O^^^čene debljine su čiste debljine, pa udaljenost medju pilcima mora biti za toliko veća koliko iznosi proširenje s jedne i s druge strane. U sredini jarma treba, ako je moguće, da su pilci postavljeni za nekoliko centimetara natrag, k, slika 19, i da svi pilci čine donekle krug. Pilci se postavljaju tako zbog toga da bi se pilenje najprije dovršilo na vanjskoj strani trupca. Jače istrošeni pilci postavljaju se u sredini jarma. Kod vadjenja pilaca iz jarma najprije se popusti napon na srednjim pilcima. Kad bi se popustio napon najprije na pilcima po strani, ako su nosači jarma nešto povinuti, srednji pilci morali bi preuzeti cijeU napon, pa bi mogli štetovati. Slika 19. POMICANJE TRUPCA Trupac ili uopće drvo koje se pili u vertikalnoj jarmači pomiče se prema pilcima. Za pomicanje trupca služe 4 valjka, dva donja 16, slika 1, i dva gornja 17, slika 1. Po jedan donji i gornji valjak nalaze se na prednjoj i na stražnjoj strani jarmače. Okretanjem valjaka goni se trupac. Da bi valjci što bolje mogli pomicati 173 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 16 <-- 16 --> PDF |
trupac, imaju na obodu žljebove. Valjci s većim promjerom i gušćim žljebovima pomiču bolje trupac od valjaka s malim promjerom i rijedkim žljebovima. Promjer valjaka neka ne bude manji od 200 mm. Valjci se grade redovno tako da imaju osovinu iz čelika na kojoj je montiran valjak iz Ijevanog željeza. Potonji može biti iz jednoga komada ili iz više komada. Srednji dio valjka se jače istroši, pa ako je valjak iz više komada, lakše se izmijeni istrošeni dio. Trupac leži na donjim valjcima, a gornji valjci ga pritištu. Trupac leži još na kolicima pri jarmači, koja se giblju po čeličnim tračnicama, pred jarmačom i iza jarmače. Trupac mora biti dovoljno pritisnut gornjim valjcima i valjano sapet na kolicima pri jarmači, da bi se dobro gibao prema pilcima i da bi razpiljak (rez) bio ravan. Na donje valjke prenosi se kružno gibanje s glavne osovine jarmače pomoću mehanizama, koji će se posebno opisati. S donjih valjaka prenosi se gibanje na gornje valjke. Pošto trupac nema u cijeloj dužini jednaku debljinu, potrebno je da se gornji valjci automatski dižu i spuštaju, odgovarajuće debljini trupca i da neprekidno pritištu trupac. U tu svrhu ležaji, u kojima rotiraju osovine gornjih valjaka, nisu stalno montirani na jedno mjesto, već su spojeni na kraju pomičnih ozubljenih motki, sa kojima se pomiču gore dolje. Da bi gornji valjci što jače pritiskivali trupac, oni su posebno opterećeni. Opterećenje sastoji iz teških utega 18, slika 1 i la, koji su montirani na polugama 19. To opterećenje prenosi se na gornje valjke kako slijedi: Svaka poluga 19, slika la, ustaljena je shodnom sponom 20 na kotaču 21. Osovina toga kotača 22, slika 1, vezana je pomoću jednog para zupčanika 23 sa osovinom 24, slika 1 i la, koja ima na svakoj strani po jedan zupčanik 25. Oni zahvaćaju u ozubljene motke 26 na kojima su ležaji gornjih valjaka. Za prenos kružnog gibanja s donjih valjaka na gornje služe dvije vrsti mehanizama: jedna sa zupčanicima, a druga sa lancima. ´ a) Prenos zupčanicima. Taj prenos sastoji iz dvije vertikal ne osovine 27, slika 1, s dva pu ta po dva para koničnih zupča nika 28 i 29. Donji par konič nih zupčanika prenosi gibanje s donjeg valjka na vertikalnu osovinu 27, a gornji par konič nih zupčanika prenosi gibanje s vertikalne osovine na gornje valjke. Gornji zupčanici dižu se i spuštaju zajedno s gornjim valjcima i istovremeno preno se rotacijono gibanje. Dizanje i spuštanje gornjih zupčanika s istrovremenim prenosom omo gućeno je time da osovina ima utor u kojem se giblje pero zupčanika. Na slici 20 vide se BKSj obje osovine i gornji parovi koničnih zupčanika, dok su do Slika 20. Slika 21. nji zupčanici zatvoreni u kutijama. (Izvedba: Konigsfelder Maschinenfabrik). b) Prenos lancima. Za taj prenos služe kalibrirani lanci. Jedna takova konstrukcija je na primjer ona od tvornice Kirchner, slika 21. Sa donjeg valjka prenosi se gibanje pomoću lančanih točkova i lanca na pomoćni lančani točak. Na tom lančanom točku i na jednom lančanom točku, montiranom na gornjem dijelu stalka jarmače, ovit je kalibrirani lanac, koji zahvaća u lančane točkove montirane na osovini gornjih valjaka i tako se prenosi gibanje od donjih valjaka na gornje. 174 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Sa mehanizmom opisanim pod a) gornji valjci imaju uvijek istu obodnu brzinu kao i donji valjci. Kod mehanizma opisanim pod b) nije stvar tako jednostavna. Ako nema specijalnih naprava, obodna brzina gornjih valjaka jednaka je obodnoj brzini donjih valjaka samo kad se gornji valjci ni ne dižu ni ne spuštaju. Obzirom na navedeno prenos sa dva para koničnih ozubljenih točkova, naveden pod a), bolji je od prenosa lancima. NAČIN POMICANJA DRVA, KOJE SE PILI, PREMA PILCIMA U JARMAČI Za radnju jarmače od najveće je važnosti valjano pomicanje trupca prema plićima. Trupac odnosno drvo koje se pili može se pomicati na razne načine, i to: 1.) neprekidno, to jest da se trupac pomiče prema pilcima jednoličnom brzinom neprekidno, za vrijeme kad pilci idu gore i dolje. 2.) u razmacima, to jest da se trupac pomiče prema pilcima za vrijeme polovice okretaja, a da za vrijeme druge polovice okretaja trupac stoji na miru. Kod ovog načina pomaka ima raznih vrsti, i to: a) da se trupac pomiče prema pilcima kad se pilci dižu gore, to jest kad ne pile, a kad idu dolje, to jest kad pilci pile, da trupac stoji na miru. b) da se trupac pomiče kad pilci idu dolje, to jest kad pilci pile, a kad se dižu, to jest kad ne pile, da trupac .stoji na miru. 3.) da se trupac pomiče u razmacima djelomično kad se pilci dižu, a djelomično kad se spuštaju. Mehanizam za pomicanje trupca morao bi imati ova svojstva: 1.) Za vrijeme kad se diže jaram sa pilcima ne smije trupac biti pritisnut na zupce pilca. Ako se trupac nešto jače pritisne na zupce pilaca kad se ovi dižu, to jest kad ne pile, pilci se griju, uslijed toga produlje, gube na napetosti, povinu se, a rez im nije ravan. Pritisak trupca na pilce može biti toliki da pilci dižu trupac i tresu s njime. U takovom slučaju potrebni su deblji pilci, a i gornji valjci morali bi biti jače pritisnuti. 2.) Pilci moraju piliti na što većoj ozubljenoj dužini pilca, to jest ne smije biti preveliki gubitak na stapaju pilenja. 3.) Svaki zubac trebao bi odrezati cd prilike jednako debelu strugotinu. 4.) Potrebno je da se pomak može regulirati od nule do maksimalne veličine, organom koji miruje, da se pomicanje trupca može smjesta obustaviti i da se na relativno jednostavan način trupac može pomicati na protivnu stranu. 5.) Konstrukcija mehanizma mora biti takova da pomiče trupac bez trešnje i trzaja. 6.) Kod pomaka u razmacima mora pomicanje početi točno u odredjeno vrije me, odnosno kod točnog položaja ručice. 7.)Mehanizam mora biti u pogledu čvrstoće vrlo dobro sagradjen, da se i na kon dugogodišnjeg rada ne deformira, jer deformirani mehanizam ne može valja no pomicati trupac. ZAKONI GIBANJA JARMA S PILCIMA I GIBANJA TRUPCA Da bi se moglo proučiti pitanje pomaka trupca, potrebno je da se promotre zakoni gibanja jarma i zakoni gibanja trupca za razne vrsti pomaka. Zakon gibanja jarma s pilcima Gibanje jarma s pilcima je za sve vrsti pomaka trupca jednako. Sa glavne osovine jarmače O, slika 22, (vidi takodjer slike 1 i 1-a) na kojoj je montiran zamašnjak sa ručicom radiusa r, prenosi se kružno (rotacijono) giba nje rukavca ručice B\ pomoću ojnice, dužine I, u ravnocrtno oscilirajuće gibanje jarma s pilcima. Rukavac jarma B, slika 22, giblje se od gornje mrtve točke A do donje mrtve točke E i obratno. Dužina A do E je stapaj jarma s. Rotacijono giba 175 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 18 <-- 18 --> PDF |
nje rukavca ručice B^ je jednolično, to jest u jednakom vremenu prevali jednaki 2 rnn put, a njegova brzina je: C = ^r^ , gdje je n broj okretaja u minuti. 60 Prevaljeni put jarma s pilcima prema dolje: .A y = AB = A7D = Alcr+ČD=.(r —rcosa) + (l — lcosy) y ^r (1 — cos a) + I (1 — cos y). Za prevaljeni put jarma prema gore odbija se drugi član, pa zakon gibanja jarma za gibanje dolje i gore glasi: y =:r {1 — cos a) (±) I (1 — cos /). Drugi član je malen i za ovo promatranje neodlučan, pa se može ispustiti. Time da se drugi član ispusti zakon gibanja jarma s pilcima glasi: y^r (1 — cos a). Slika 23 prikazuje gibanje jarma s pilcima. Na abscisu nanesen je put rukavca ručice za vrijeme jednog okretaja 2nr^ odnosno položaj ručice od 0° do 360°. Na ordinate naneseni su prevaljeni putevi jarma s pilcima y za svaki položaj ručice, l max — s, dy da Brzina gibanja jarma je: " -dt r sm a dt 2nn s 71 n r sm a sm a. 60 60 Slika 24 prikazuje brzine gibanja jarma s pilcima. Na abscisu nanesen je put rukavca ručice za vrijeme jednog okretaja 2 ^ r, odnosno položaj ručice od 0° do 360", a na ordinate nanesene su brzine jarma s pilcima za svaki položaj ručice. Neprekidno jednolično pomicanje trupca Kod ovog načina pomicanja trupca, ili uopće drva, koje se pili, drvo se pomiče neprekidno, jednoličnom brzinom naprijed prema pilc´ma i kad se jaram s pilcima gib- Ije gore i kad se giblje dolje. Kako je prije navedeno kod vertikalnih jarmača pilci ne pile kad se giblju gore, već samo kad se giblju dolje. Pošto se trupac pomiče naprijed prema pilcima i za vrijeme kad se pilci dižu, kad ne pile, moraju pilci načinUi mjesta trupcu, da bi se mogao gibati naprijed, to jest pilci moraju za vrijeme dizanja istodobno odmicati u horizontalnom smjeru. U protivnom bi se trupac zabio u pilce. Da bi pilci za vrijeme kad se dižu istodobno odmicali u horizontalnom smjeru, moraju se nagnuti prema trupcu, slika 25. Slika 22. U donjoj mrtvoj točki nalazi se jaram s pilcima u položaju A-B. Kad se jaram s pilcima diže od donje mrtve točke gore, gornji dio jarma sklize se po vodjici A-Ai, a donji dio jarma po vodjici B-Bi. Pilci dodju iz položaja A-B, iz donje mrtve točke, u položaj Ai-Bi, u gornju mrtvu točku. Kad se pilci dižu oni se, jer su nagnuti, istovremeno udaljuju u hori zontalnom smjeru od A do C i od D do Bi i tako čine mjesto trupcu, koji se po miče naprijed. Kad bi pilci bili postavljeni verkitalno, oni ne bi za vrijeme dizanja pravili mjesta trupcu, pa bi se trupac zabio u pilce. Ako se odredi pomak trupca, za vrijeme jednog okretaja sa I, iznositi će po mak kad se plci dižu— - Dakle da bi trupac imao mjesta za pomak kad se pilci dižu, mora dužina A-C iznositi najmanje -. Praktično mora nagib pilaca biti nešto ve 17^ |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Slika 23. Slika 24. ći, pa dužina A-C -y- mora biti veća od ~ Kut nagiba pilaca je: tg ^ = —. s Za vrijeme dizanja pilaca, za stapaj s, od A-Ax gibanje jarma s pilcima jest prema prije navedenom zakonu: y = r (1 — cos a). Odalečivanje pilaca u horizontalnom smjeru od A prema C jest takodjer prema navedenom zakonu, pa je t/l =:=H r (1 — cos a) tg j5. Najveća vrijednost za yt je: yin,ax = ^ Zakon pomicanja trupca je pravac, jer je gibanje jednolično. U slici 26 prikazano je odalečivanje pilaca u horizontalnom smjeru i pomicanje trupca. Ordinate na dio krivulje a do b su veličine odalečivanje pilaca u horizontalnom smjeru, j/i =: r (1 — cos a) tg /3, za vrijeme dizanja pilaca, za svaki položaj ručice, a ordinate na dio krivulje b do c su veličine, yi = r (1 — cos a) tg /S, za vrijeme spuštanja pilaca, kad se jaram sa pilcima približava početnom položaju, donjoj mrtvoj točki. Ordinate na pravac a-b-6, su veličine pomaka trupca za svaki ?i položaj ručice, za slučaj da pomak trupca odgovara nagibu pilaca — . Na slici 26 vidimo, da se za vrijeme od 0 do 90", to jest od a do e pilci manje odalečuju od pomaka trupca, a od e do b više. Iz navedenog slijedi, da se od položaja a do e trupac zabije u zupce pilaca. Na primjer kod položaja ručice od 30° pilci su se odmakli za dužinu i do j , a trupac se pomaknuo za dužinu i do fc. Dakle trupac se kod toga položaja ručice zabio u zupce pilaca za dužinu j do 7c. Da bi se spriječilo preveliko pritiskivanje trupca na pilce uzima se, kako je već rečeno, manji pomak trupca, odnosno uzima se veći nagib pilaca od namjeravanog pomaka. Uzima se pomak 1 umjesto h Ordinate na pravac a-^-g su veličine faktičnog pomaka trupca za svaki položaj ručice. Time da se uzme manji pomak od onoga koji odgovara teoretski nagibu pilaca, umanji se pritisak trupca na zupce pilaca i po trajanju i po veličini. Pritisak traje od a do h, a dužina za koju se trupac zabije u zupce pilaca je j-m. 177 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Kod ovog načina pomaka ne može se nikako izbjeći pritisak trupca na zupce pilca. Trupac se u svakom slučaju, makar kratkotrajno, zabije u zupce pilaca za oko 0,5 mm, pa je to mana jednolično neprekidnog pomaka trupca. k I Umanjenjem pomaka od — na — za vrijeme polovice okretaja, pilci ne počnu piliti kod položaja b, u gornjoj mrtvoj točki), već nešto kasnije, kod položaja n, slika 26, što je i bolje, jer pilci počnu piliti kad već imaju stanovitu brzinu i zamah. Pilci pile od položaja n do položaja, c, uz neprekidno jednolično pomicanje trupca naprijed. Time da se umanji teoretski pomak li za vrijeme jednog okretaja na 1, umanji se i dužina na koju pilci pile, to jest umanji se broj zubaca koji pile, nastane gubitak na stapaju pilenja. Taj gubitak iznosi 5% do 10%. Pilci se postave u jaram za najveći pomak. Ako se za vrijeme pilenja pomak trupca umanji, onda će, razumijeva se, piliti još manji broj zubaca, jer se umanji I, a li ostane nepromijenjen, za jedno postavljanje pilaca. Ta činjenica medjutim nije od velike važnosti. Za proučavanje pomaka trupca i gibanja pilaca uveo sam novi način prikazivanja, navedenu krivulju odaljivanja pilaca u horizontalnom smjeru i pomaka trupca. U literaturi i praksi služi za proučavanje pomaka trupca indikatorski diagram pilenja. Aparat indikator nariše diagram tako, da se papir odmata na valjku u horizontalnom smjeru, proporcijonalno gibanju trupca, a olovka, koja riše na tom papiru, giblje se vertikalno gore dolje, proporcijonalno gibanju jarma s pilcima. Slika 27 prikazuje indikatorski diagram pilenja, za vrijeme jednog okretaja, za jednolični pomak trupca. Ordinate označuju gibanje jarma s pilcima, a abscise gibanje Slika 26. 178 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 21 <-- 21 --> PDF |
trupca. Za vrijeme jednog okretaja trupac se jednolično pomakne za pomak I od a do c. Pilci se najprije dižu, a olovka aparata nariše krivulju a do b, zatim se pilci giblju dolje, a olovka nariše krivulju b do c. Nagib pilaca koji odgovara pomaku 1 označuje pravac a-b. Uz taj nagib trupac bi se stisnuo na zupce pilaca od a do d. Da bi se umanjilo pritiskivanje trupca na zupce po veličini i trajanju, pilci se, kako je već rečeno, jače nagnu, pa pravac a-e prikazuje faktični nagib pilaca. Uz taj nagib trupac se stisne na pilce od a do f. Pilci počnu piliti u položaju i., Stapaj jarma s pilcima je s, a gubitak na stapaju pilenja sg. Slika 27. Za opisano jednolično neprekidno pomicanje trupca nije debljina strugotine na svim mjestima jednaka s razloga što se In trupac giblje naprijed jednoličnom brzinom c = -^ , a pilci se snn giblju gore-dolje promjenljivom brzinom v sin a. De" 60" bijina strugotne je veća na onim mjestima gdje je brzina pilaca manja. Pomicanje trupca u razmacima A\ \C a) Pomicanje trupca u razmacima za vrijeme dizanja pilaca. Sa glavne osovine jarmače, odnosno sa zamašnjaka, prenosi se gibanje na mehanizam, koji pomiče trupac, za vrijeme polovice okretaja jarmače. Da bi se trupac mogao pomaknuti za cijeli pomak za vrijeme dizanja pilaca, moraju pilci biti nagnuti teoretski za cijelu dužinu pomaka, a praktično nešto više. I Nagib pilaca treba biti: tg fi = ^-. Slika 28. Najveći faktični pomak trupca je I, Z < li. Prema prije navedenom zakon gibanja jarma sa pilcima gore dolje je: y = r (1 — cos a), a odalečivanja pilaca u horizontalnom smjeru je: yi = r (1 — cos a) tg P. Zakon pomicanja trupca, za pomicanje u razmacima, približno je jednak zakonu odalečivanja pilaca u horizontalnom smjeru. Prema tome je veličina pomicanja trupca naprijed, proporcijonalna za svaki položaj ručice veličini odalečavanja pilaca u horizontalnom smjeru. Krivulja a-h-c, slika 29, prikazuje krivulju odalečivanja i približavanja pilaca. Ordinate yi označuju veličinu odmaka za svaki položaj ručice, a-b je gibanje jarma sa pilcima prema gore, a h-c gibanje jarma sa pilcima prema dolje. Kad bi poSlika 28. mak trupca bio, odgovarajuće nagibu pilaca li, i kad bi početak 179 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 22 <-- 22 --> PDF |
pomaka bio u točki a, slika 29, krivulja pomaka trupca pokrivala bi krivulju odalečivanja pilaca od a do b. Pomicanje trupca počelo bi u točki a, a dovršilo u točki b. U takovom slučaju pilci bi strugali o trupac, a za slučaj i malog poremećenja mogao bi se trupac stisnuti na zupce pilaca. Da se to spriječi pomicanje trupca treba da počne nešto kasnije od počimanja dizanja pilaca, a veličina pomaka trupca I treba da je nešto manja od najvećeg odalečivanja pilaca u horizontalnom smjeru li. Trupac se poene pomicati u točki d, slika 29, a dovrši u točki e. Pilci počnu piliti u tocki e, a dovršavaju pilenje u točki c. Ordinate na krivulju a-h prikazuju odalecivanje pilaca a ordinate na krivulju d-e veličine pomaka trupca za svaki položaj ručice. Iz slike se vidi da je pomak trupca za svaki položaj manji od odalečivanja pilaca. Pilci 1 trupac se počnu doticati istom u točki e kad pilci počnu piliti a to je ispravno. r-t-f T 180 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Opisani način pomaka u razmacima, za vrijeme dizanja pilaca vidi se u indikatorskom diagramu na slici 30. Na slici su predočena dva diagrama, jedan za vrijeme jednog okretaja, a drugi za vrijeme drugog okretaja. Kod donje mrtve točke a počnu se gibati pilci prema gore i giblju do gornje mrtve točke b, a onda vračaju donjoj mrtvoj točki c. Trupac miruje kad se pilci giblju od a do d. Od položaja d počne se trupac pomicati i pomiče sve dotle dok pilci dodju u položaj e. U tom položaju gibanje trupca prestane. Od položaja e do položaja c pilci pile a trupac miruje. Nagib pilaca prikazuje pravac a-/.. I je faktična veličina pomaka, s je stapaj, sg gubitak na stapaju pilenja. Kod ove vrsti pomaka debljina je strugotine za sva mjesta zubaca približno jednaka, s razloga, što za vrijeme pilenja trupac miruje, mijenja. b) Pomicanje trupca u razmacima za vrijemespuštanja pilaca, to jest ka vrijeme pilenja. a nagib pilaca se ne Kod pomaka ove vrsti prenosi se gibanje sa zamašnjaka odnosno glavne osovine jarmače na mehanizam koji pomiče trupac, isto onako kao i kod opisanog pomicanja trupca u razmacima za vrijeme dizanja pilaca, s tom razlikom da se kod ovog načina pomicanja, trupac pomiče za vrijeme pilenja pilaca, a počne se pomicati kad se pilci nalaze u gornjoj mrtvoj točki. Teoretski, za ovaj način pomaka, pilci ne bi trebali biti nagnuti. Medjutim za taj slučaj pilci bi strugali o trupac za vrijeme dizanja. Da se to spriječi i da bi pilci počeli piliti kad se malo odmaloiu od gornje mrtve točke, to jest kad već imaju stanovitu brzinu, nagnu se pilci za oko 10%: od pomaka trupca. Dakle vrlo malo prema ostalim načinima pomaka. Ordinate na dio krivulje a do b pokazuju veličinu odmicanja pilaca, kad se pilci dižu, a na dio krivulje od b do c približavanje pilaca, kad se spuštaju. Krivulja d-e-f je krivulja pomaka trupca, a ordinate pokazuju veličinu pomaka za svaki položaj ručice. I je pomak trupca za 1 okretaj. ´ Slika 32. 181 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U indikatorskoma diagramu, slika 32, a-b prikazuje dizanje pilaca, a b-c spuštanje pilaca. Za vrijeme dizanja pilaca trupac miruje, a za vrijeme spuštanja trupac se pomiče za dužinu I. Pilci počimaju piliti u položaju c^ a svršavaju u položaju c. Pravac a-d pokazuje nagib pilaca. Kod ovoga načina pomicanja je pomak po zupcu, odnosno debljina strugotine za sve položaje zubaca približno jednaka. c) Dvostruko pomicanje trupca u razmacima. Kod ovog načina pomaka, trupac se pomakne za manji dio za vrijeme dizanja pilaca, kad ne pile, a za veći dio za vrijeme spuštanja pilaca, kad pile. Za vrijeme dizanja pilaca, od a do c, slika 33, pomakne se trupac za veličinu od b do c, a za vrijeme spuštanja od c do d, pomakne se trupac za veličinu c do e. Ukupni pomak je b do e = 1. Da pilci ne bi strugali o trupac, za vrijeme dizanja, moraju imati dovoljan nagib. Pilci počimaju piliti u položaju g,. a svršavaju u položaju d, to jest u donjoj mrtvoj točki. Mehanizam za ovakovo pomicanje zove se dvostruki mehanizam za pomicanje trupca. Slika 33. Slika 34. 182 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
MEHANIZMI ZA POMICANJE TRUPCA 1.) Mehanizam za jednolično pomicanje trupca. Mehanizam za jednolično neprekidno pomicanje trupca redovito je izveden kako slijedi: Sa glavne osovine jarmače 1, slike 34 i 35, prenosi se sa remenice 2 remenom 3 gibanje na remenicu 4, a time na osovinu 5. Osovina 5 leži u ležajima 6, koji su montirani na stalku jarmače. Na jednom kraju ´+-. ižjj j-^.: / -----+-´ Slika 35. gibanje na gornje valjke 22 i 23, kako je prije opisano. Svaki mehanizam za pomicanje trupca, kako je već rečeno, mora biti tako sagradjen da se može mijenjati veličina pomaka za vrijeme jednog okretaja. Kod ovog mehanizma za jednolično neprekidno pomicanje je veličina pomaka istovjetna sa brzinom pomicanja. Brzina pomicanja trupca mijenja se, kod opisanog mehanizma na slijedeći način: Točak na trenje 183 te osovine postavljen je točak na trenje 7, sa kojeg se uslijed trenja prenosi gibanje na točak 8, koji je montiran na osovini 12. Ova dva točka na trenje 7 i 8 temelj su mehanizma za jednolično neprekidni pomak trupca. Da bi točkovi na trenje dobro prenosili gibanje mora točak 7 biti pritisnut na točak 8, jer bi se inače sklizao jedan točak po drugom. Osovinu 5 sa točkom 7 pritišće na točak 8 poluga 9, koja ima zglob na mjestu 10, a na drugom kraju opterećena je utegom 11. Na osovini 12, na kojoj je postavljen točak 8, postavljen je i vijak (puž) 13. Vijak (puž) prenosi gibanje na vijčani točak (pužni točak) 14, a time i na zupčanik (ozubljeni točak) 15, koji se nalazi na istoj osovini. Sa zupčanika 15 prenosi se gibanje na zupčanike 16 i 17. Ovi okreću osovine 18 i 19, na kojima su montirani, a time i donje valjke 20 i 21, koji su montirani na istim osovinama. Sa donjih valjaka prenosi se IZ iin -—^ Slika 36. |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
8, sa svojim perom, pomiče se u utoru osovine 12 i tako mijenja položaj na točku 7, od jednog kraja do drugog, slika 36. Ako se točkovi na trenje 7 i 8 medjusobno ne skližu, oba točka imaju jednake obodne brzine, na mjestu 2 »´i n n, gdje se dotiču, v 60 ili ni n = na ra, 160 ni je broj okretaja osovine 5 i točka 7, a n2 je broj okretaja točka 8 i osovine 12. Točak 7 pravi uvijek jednaki (konstantan) broj okretaja, a točak 8 treba da pravi promjenljiv broj okretaja, na = . Po micanjem točka 8 na osovini 12 mijenja se ri, a time i broj okretaja na. Ako je točak 8 u položaju I, slika 36, onda je na najveći, trupac se pomiče najbrže, ako je točak 8 u sredini, u položaju II, onda je ri = 0, pa je i na = 0, to jest trupac miruje. Ako se točak 8 pomakne na drugu stranu točka 7, onda se točak 8 okreće na protivnuse giblje stranu, a natraške. trupac 2.) Mehanizammicanje trupca ucima., za porazmaZa pomicanje trupca razmacima ima različito u konstruiranih mehanizama, jer skoro svaka velika tvornica ima svoju spe- Slika 37. cijalnu konstrukciju. Sve konstrukcije imaju u glavnom iste temeljne organe i temelje se na istim principima. U pogledu granice reguliranja razlikuju se dvije vrsti, jedna kod koje se može mijenjati veličina pomaka od stanovite početne veličine do maksimalne veličine, i druga kod koje se može veličina pomaka mijenjati od nule do maksimalne veličine. Kod prve vrsti veličina pomaka redovno se regulira organom koji se giblje, a kod druge vrsti redovito organom koji miruje. Mehanizmi za pomicanje trupca u razmacima pomiču trupac za vrijeme polovice okretaja. 184 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
a) Mehanizam za pomicanje trupca u razmacima kod kojeg se ne može veličina pomaka regulirati od nule. Na sliki 37 prikazan je takav mehanizam. Izvan zamašnjaka montiran je na shodan način rukavac 1, slika 37, {33 slika la) koji je rukavac udaljen od osi glavne osovine jarmače 2, slika 37, (5 slika la) za radius r. To je radius ručice mehanizma za pomak trupca. Rukavac rotira na kružnici sa promjerom 2r. Sa rukavca prenosi se gibanje ojnicom mehanizma za pomak 3, slika 37, (34, slika la). Ojnica je spojena na gornjem kraju pomoću svornjaka 4 sa klatnom 5. Klatno se okreće oko stalne točke 6. Ojnica rotira na donjem kraju, a na gornjem oscilira zajedno sa svornjakom 4 i klatnom 5. Za položaj ojnice koji je narisan na slici 37 veličina oscilacije je od 7 do 8. Za pomicanje glavnog točka mehanizma za pomak 10 služi ekscentrično hvatalo 11, koje je montirano na motki 9. Kad se ojnica giblje prema dolje ona vuče dolje i klatno, a motka 9, koja je produljenje klatna 5, diže se na desnoj strani sa hvatalom. Kod toga dizanja hvatalo pritisne glavni točak IO i okrene ga u smjeru strijelice za odredjenu veličinu. Sa glavnim točkom okreće se i zupčanik 14, on okreće zupčanike 15 i 16, a ovi donje valjke 17 i 18, koji pomiču trupac T u smjeru strijelice. Kad se ojnica giblje gore, desni dio motke 9 sa hvatalom ide dolje. Hvatalo poradi svoje ekscentričnosti, kad se giblje dolje, popusti, pa ne vuče točak 10 na protivnu stranu već glavni točak miruje. Za veću sigurnost da se glavni točak ne bi pomicao natraške, kad motka 9 ide dolje, postavljeno je još jedno hvatalo — zadržavač glavnog točka mehanizma za pomak — 12, koje je montirano na motki 13.. Motka 13 uvijek miruje. Hvatalo 12 poradi svoje ekscentričnosti ne spriječava okretanje točka u smjeru strijelice, već ga spriječava, kako je rečeno, da se ne okreće na protivnu stranu. Veličina pomaka mijenja se (regulira) tako da se ojnica sa svornjakom 4 pomiče u klatnu od lijeva na desno ili obratno. Ako je ojnica više na lijevo, to jest udaljenija od točke 6, pomak je manji, ako je više na desno pomak je veći. Na primjer u položaju ojnice I, kako je narisano na slici 37, glavni točak 10 okrene se, za vrijeme jednog okretaja glavne osovine jarmače, za kut a ili za dužinu oboda od 19 do 20. Ako ojnicu pomaknemo u položaj II, glavni točak 10 okrene se za kut P ili za dužinu oboda od 21 do 22. Naprava za pomicanje ojnice sa svornjakom u klatnu, za opisani mehanizam, ne miruje već oscilira zajedno sa klatnom. b) Mehanizam za pomicanje trupca u razmacima, kod kojeg se može regulirati veličina pomaka od nule. Slika 38 prikazuje takav mehanizam. Sa rukavca ručice 2 prenosi ojnica 3 gibanje na klatno 4, koje oscilira oko okretne točke 5. U klatnu je postavljena sklizaljka 6, koja oscilira zajedno sa klatnom. Sa te sklizaljke prenosi se gibanje spojnicom 7 na motku 8 sa hvatalom IO. Motka se okreče oko točke 9. Funkcija motke sa hvatalom i ostalog dijela mehanizma je ista kao kod prije opisanog mehanizma. Reguliranje veličine pomaka ovdje je drugačije nego kod prije opisanog mehanizma. Sklizaljka 6 uredjena je da se može pomicati u klatnu 4. Ako se zglob 11 pomakne na desno toliko da bude upravo u okretnoj točki 5, onda spojnica 7 miruje, a s njome miruje i motka 8 sa hvatalom, pa je pomak jednak nuli. Ako se klizaljka sa zglobom II pomiče od okretne točke 5 na lijevo, veličina pomaka biti će sve veća, jer je veličina oscilacije spojnice 7 sve veća. Sklizaljka 6 sa zglobom II vuče se na jednu i drugu stranu šipkom 12, a šipka 12 polugom 13, koja se okreće u točki 14. Mehanizam narisan na slici 38 ima malu pogrešku, koja se sastoji u tome, da klatno na mjestu gdje se nalazi zglob oscilira po radiusu n, a sklizaljka sa zglobom po radiusu ra. Uslijed toga nastaje neprekidno malo gibanje izmedju klatna i sklizaljke. Kod svih mehanizama za pomak trupca u razmacima od velike je važnosti za pravilan rad jarmače, da pomak trupca počne u točno odredjeno vrijeme. Početak pomicanja trupca ovisi o položaju rukavca ojnice mehanizma za pomak trupca b, slika 39, prema položaju rukavca ojnice za pogon jarmače a. Potrebni početak pomicanja trupca ovisi od različitih okolnosti, pa je stoga od potrebe da konstrukcija 185 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Slika 38. jarmače bude takova, da se može mijenjati položaj rukavca ojnice mehanizma za pomicanje trupca prema položaju rukavca za pogon jarmače, to jest da se može mijenjati kut a, slika 39. Ako je jarmača konstruirana tako da se rukavac ojnice mehanizma za pomak trupca može montirati u bilo kojem položaju okolo na cijeloj kružnici, kako se to vidi na jarmači slika 40, onda se na istoj jarmači sa istim mehanizmom može trupac pomicati u razmacima kad se pilci dižu ili kad se pilci spuštaju — kad pile. Neke tvornice konstruirale su jednu vrst jarmače kod koje se može mijenjati radius ručice mehanizma za pomicanje trupca i položaj rukavca. Mijenjanjem radiusa 186 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ručice mijenja se veličina pomaka, a mije njanjem položaja rukavca mijenja se poče tak pomicanja trupca. Kratki pregled svojstava različitih vrsti pomaka prema prije navedenim opisima. 1.) Jednolično neprekidno pomicanje. Konstrukcija je ovog mehanizma jednostavna, lako se mijenja pomak od nule do najveće veličine, kao i pomicanje trupca natraške. Za male i srednje jarmače točkovi na trenje dobro rade, dok kod većih nastaje tu i tamo sklizanje medju točkovima na trenje i time malo poremećen je pomaka. Dosta je velika mana ovoga pomicanja, kako je prije izvedeno da zupci pilaca stružu o trupac kad se pilci dižu. Za malenkost se može ta mana ublažiti, ako se stražnja ploha zubaca izvede sa kosom oštricom. 2.) Pomicanje trupca u razmacima. Kod pomicanja trupca u razmacima, bilo kad se pilci dižu ili spuštaju, dolazi trupac za vrijeme polovice okretaja iz stanja mirovanja u gibanje i opet u stanje mirovanja. Drugu polovicu okretaja trupac miruje. Svaki puta kad se stavlja trupac u gibanje i gibanje pospiješuje treba relativno dosta snage i jako se napreže mehanizam za pomak trupca. a) Pomicanje trupca kad se pilci dižu. Ako nagib pilaca odgovara pomaku i ako pomicanje počne u pravo vrijeme, onda je ova vrst pomaka najbolja, s razloga što pilci za vrijeme dizanja ne stružu o trupac i što se snaga za pomicanje trupca ne zbraja snagi za pilenje. Pilci se postave za najveći predvidjeni pomak. Medjutim ako se za vrijeme jeddne postave pilaca pomak trupca umanji, gubi se na stapaju pilenja. Da bi se spriječio veliki gubitak na stapaju pilenja, neke tvornice su počele izvoditi takove konstrukcije jarmače, da se sa promjenom pomaka trupca automatski mijenja i nagib pilaca. Takove konstrucije nisu još dosta usavršene, b) Pomicanje trupca kad se pilci spuštaju. Kod ove vrsti pomaka trupac se pomiče kad pilci pile, pa se snaga za pomak trupca zbraja onoj potrebnoj za pilenje. Za ovu svrstu pomaka pilci se vrlo malo nagnu. S obzirom na mali nagib pilaca, ne gubi se na stapaju pilenja, ako se i mijenja veličina pomaka trupca, pa je to razlog da se ova vrst pomaka za sada upotrebljava skoro najviše, što je pogrešno, jer je najbolji način pomaka onaj, prije navedeni, kad se pilci dižu. c) Dvostruko pomicanje trupca u razmacima. Kod ovog pomicanja trupac se dva puta toliko stavlja u gibanje kao pod a) i b). Mehanizam je kompliciraniji i malo upotrebijuje. KOLICA PRI JARMAČI Za dovadjanje trupca do jarmače i cdvadjanje od jarmače služe kolica pri jarmači, koja se giblju na tračnicama. Na prednjoj i stražnjoj strani jarmače potrebna su po dvoja kolica. Na prednjoj strani jarmače, tik pred jarmaču dolaze kolica za nošenje trupca, koja služe eventualno i za podizanje trupca na donji i prednji valjak. Umjesto kolica za nošenje trupca služi kod primitivnijih pilana običan drveni valjak. Druga kolica dolaze pri kraju trupca, a služe za nošenje i sapinjanje trupca. Isto je tako na stražnjoj strani jarmače, najprije pokraj jarmače dolaze kolica za 187 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Slika 40. 188 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nošenje trupca ili drveni va ljak, a pri kraju trupca kolica za nošenje i sapinjanje. Slika 41 predočuje prva — prednja — kolica pri jarmači, na prednjoj strani jarmače, tvornice Esterer. Na neopterećenim kolicama podigne se sjedalo trupca, zatim se položi trupac na kolica, a kad trupac legne na donji valjak jarmače, spusti se sjedalo trupca za oko 10 cm. Trupac se može mehanički pomaknuti na desno ili lijevo, tako da trupac dodje na pravo mjesto. Slika 42. prikazuje prva kolica pri jarmači na stražnjoj strani jarmače. Druga kolica pri jarmači, to jest za sapinjanje i nošenje trupca, treba da su tako konstruirana da se i povinuti trupac može pravilno voditi jarmači. Novija imaju napravu da se automatski iskopčaju, kad trupac dodje do kraja, a neke da stave izvan pogona i pomicanja trupca. Slika 43 prikazuje druga kolica pri jarmači za prednju stranu jarmače, za brzo sapinjanje trupca, tvornice Esterer. Trupac je sapet kliještima, koja se automatski iskopčaju kad trupac dodje do kraja, to jest kad kolica udare o zapreku. Na takovim kolicima se neravni trupac dobro vodi, jer se kliješta mogu gibati na jednu i drugu stranu. Sva kolica pri jarmači gib- Iju se po čeličnim tračnicama, koja su redovno 8 m duga pred jarmačom i 8 m iza jarmače. Tračnice moraju biti posve ravne, neistrošene i stajati okomito na ravninu jarmače, u protivnom dobiva se povinuta gradja. Kolica pri jarmači moraju točno pristajati na tračnice i točkove kolica. Trupac mora biti valjano sapet, da se za vrijeme pilenja ne zaokrene, jer bi nastalo neravno pilenje. VISINA PODA PILANE Tračnice, na kojima se gib- Iju kolica pri jarmači, postavljene su na pod pilane. Gornji Slika 41. Slika 42. 189 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Slika 44. 190 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 33 <-- 33 --> PDF |
f^´´t´´ brid tračnica leži za visinu kolica niže od gornjeg brida donjih valjaka jarmače. Visina gornjeg brida donjih valjaka, odnosno visina poda pilane i visina tračnica ima se prigodom osnivanja i gradnje pilane točno ustanoviti. Sve naprave za pogon radnih strojeva pilane, to jest transmisije sa remenjem treba da dodju ispod poda pilane. Kad bi naprave za pogon strojeva u pilani postavljene bile iznad poda pilane, u razini na kojoj se radi, radnja bi bila jako otešćana i ne bi se mogla pravilno razvijati. Pošto je osim toga vertikalna jarmača sa donjim pogonom stabilnija od vertikalnih jarmača sa gornjim pogonom, sagradjene su vertikalne jarmače redovito sa donjim pogonom. To jest glavna osovina jarmače sa remenicama i zamašnjacima postavljeni su, kako je i prije navedeno, na donjem dijelu stalka, koji je postavljen ispod poda pilane, 31, slika la. Da bi se ispod poda pilane mogle valjano smjestiti sve naprave za prenos snage na strojeve u pilane, nadalje da bi se mogli kretati radnici, koji mažu ležaje transmisije, polažu remenje i t. d., potreban je ispod poda pilane prostor visok oko 2 m. Kod manjih pilana, radnici odstranjuju ispod poda pilane i pilovinu, dok se kod većih pilana pilovina odstranjuje automatski, redovito na pneumatski način, te iz podzemlja odprema u kotlovnicu za loženje parnih kotlova. NAPRAVE ZA UPRAVLJANJE JARMAČE Prema do sada navedenom, glavne naprave za upravljanje jarmače su ove: a) Naprave za štavljenje jarmače u pogon i izvan pogona, 7 slika la. b) Naprava za reguliranje pomicanja trupca, 32 slika la. c) Naprava za postavljanje poluga sa utezima, za pritiskivanje gornjih valjaka, u prvi položaj, 19 slika la. d) Kočnica, 30 slika la. Sve te naprave treba da su valjane i postavljene na pravom mjestu, da bi upravljač jarmače mogao s njime rukovoditi sa istog mjesta. Kočnica Svaka vertikalna jarmača treba da ima kočnicu, da bi se gibanje jarma s plićima moglo obustaviti odmah i na pravom mjestu. JARMAČA SA GORNJIM POGONOM Za naročito rijedke slučajeve, gdje se na primjer ispod poda pilane ne može načiniti podzemlje poradi podzemne vode, a pod pilane se ne može dići, uzima se jarmača sa gornjim pogonom. Slika 44 prikazuje vertikalnu jarmaču sa gornjim pogonom, tvornice Kirchner. Kod takove jarmače je glavna osovina sa zamašnjacima i remenicama na gornjem kraju jarmače. Transmisije i remenje redovito je postavljeno na strop pilane. Krak sile, koja se prenosi remenom, vrlo je velik u usporedjenju s jarmačom s donjim pogonom, pa prema tome treba da je odgovarajuće sagradjen stalak jarmače, da je dovoljno čvrst. Ovakova jarmača je inače u cijelosti sagradjena kao i ostale vertikalne jarmače. JARMAČA ZA PREVOZ Jarmača za prevoz ima kotače za vožnju, pa se može odvesti od jednog mjesta na drugo. Služi za pilane koje mijenjaju svoje mjesto. Kad se na jednom mjestu svrši pilenje drva, na primjer jedne male šume, preveze se jarmača na drugo mjesto. Slika 45 predočuje takovu jarmaču tvornice Kirchner. Ova jarmača je inače sagradjena kao i ostale vertikalne jarmače. 191 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Slika 45. VELIČINA VERTIKALNE JARMAČE Veličinu vertikalne jarmače čine: širina jarma, najveća visina reza i stapaj jarma. Širina jarma je, kako je već spomenuto, redovito za 50 mm veća od najveće visine reza, s razloga da bi se jaram s pilcima mogao slobodno kretati, da ne bi stupovi jarma strugali o trupac, koji se pili. Najveća visina reza je, kako je i prije rečeno, najveća moguća visina izmedju donjih i gornjih valjaka, odnosno najveći promjer trupca koji se može piliti. Stapaj je put jarma od donje do gornje mrtve točke. 192 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Cim je veći stapaj pilci bolje isbacuju pilovinu, a uz jednaki broj okretaja veća je srednja brzina pilaca, v --^^ ^TFT´ P^ J^ poradi toga i učinak veći. Naime uz veću brzinu pilaca, u jednakom vremenu, pili više zubaca, pa uz jednako debelu strugotinu, odnosno uz^ jednaki pomak po zupcu, biti će ispiljena dužina veća. Veći stapajiziskuje veću i težu, a zbog toga i skuplju jarmaču. Pilci su duži i nešto jači, pa je nešto veći gubitak na, drvu. Veća jarmača treba za pogon više snage. Ako se uvaže navedene dobre i slabe strane većeg stapaj a, nije dobro uzeti ni suviše malen ni suviše veliki stapaj. Uzima se od prilike za male jarmačes=l, l h a za najveće jarmače s := 0,65 h. h je najveća visina reza. Na primjer za jarmaču koja ima najveću visinu reza 400 mm iznosi stapaj oko 440 mm, a za jarmaču sa najvećom visinom od 1000 mm iznosi stapaj oko 650 mm. Srednja brzina pilaca iznosi za jarmače sa manjom brzinom 3,5 do 4,5 metara na sekundu, a za jako brze jarmače oko 6m/sek. Veličina jarmače mora odgovarati debljini trupaca koji će se u njoj piliti. Nije dobro piliti u velikoj jarmači tanke trupce. U velikoj jarmači su pilci duži, pa moraju biti i nešto deblji od kraćh pilaca, što prouzrokuje veći gubitak na drvu. Veća jarmača ima´sve dijelove teže, pa treba i veću snagu za pogon. Ako će se u pilani montirati više jarmača, treba ih odabrati tako da se tanji trupci pile na manjoj jarmači, srednji na srednjoj, a deblji na većoj. Jako debele trupce uputnije je prepiliti na shodnoj venecijanskoj jarmači ili na tračnoj pili, nego li dobaviti osobito veliku jarmaču. Ako je vrlo mali broj jako debelih trupaca, a nema venecijanske jarmače, ni drugog stroja za pilenje jako debelih trupaca, mogu se oni i otesati. Za približno prosudjivanje veličine vertikalnih jarmača, težine, potrebne snage i dimenzija njihovih pilaca, sastavio sam skrižaljku I. Potrebna snaga računata je za mekano drvo, približno prema poslije navedenim formulama. Ako se uvaži da je za tvrdo drvo manji pomak od onog za mekano drvo, može se za istu jarmaču uzeti ista snaga za pilenje mekanog i tvrdog drva. Skrižaljka I ne pokazuje dimenzije jarmača bilo koje tvornice, već dimenzije koje u glavnom odgovaraju za moderne jarmače, veće brzine i velikih učinaka. Srednja brzina pilaca za sve jarmače skrižaljke I je oko 5,6 m/sek. Ako se uvaži da je cijena jarmačama približno proporcijonalna težini, skrižaljka služi takodjer za ravnanje i u pogledu cijena jarmača. U početku godine 1939. iznosila je cijena za srednje teške jarmače, od prilike 20 Kuna po jednom kilogramu. U skrižaljki II navedene su vel´čine dviju vertikalnih jarmača, sa srednjom brzinom pilaca od oko 6 m/sek. i velikih učinaka, tvornice Fleck-Sohne. U skrižaljki III navedene su dimenzije vertikalnih jarmača »Gigant«, manje brzine i manjih učinaka, tvornice Kirchner. Skržaljka I. Ko « « CI N4J U ti -S ´> -^ r « n -o OJ > mm rt If rt ´rt^ C 4-1 a> w 0 ´o ta OJ U *SU s D V - ´s u mm Dimenzija p rt ort & . rt C u Q = 3 jj rt C ^ .ti 39 ^ L 5; mm ilaci 2 rt" 03 C nrt-MO (U 3 ^ a rt*^ , P 3 o 0 3 icu c-o. m Potrebna snaga -a oJ3 ´S rt <, ^*: 1 ´rt ´ N B " O rt^^ rt 3N i: N (f < u OJ" ´c-r:: rt J? N S K. S. rt n ´S, ´o" u 03 cja rt -< C e-« 3 60 -M rt 13K. S SS. >N H H 400 350 420 400 900 1,4 0,3 2,0 2.0 5 2 2,4 10 31 2500 500 600 700 800 900 1000 1100 450 550 650 750 850 950 1050 470 510 540 570 600 650 680 ´: 360 330 315 295 280 260 245 1000 1100 1100 1200 1200 1300 1400 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 0,3 0,35 0,4 0,4 0,45 0,5 0,6 2.0 2,2 2.4 2,5 2 7 2,9 3.2 1,8 1,6 1,3 1,1 1,0 0,8 ;. 0,7 6 7 8 10 11 12 14 2 3 3 4 4 5 5 2.9 3,5 3,8 4,0 4,2 4,3 4,5 12 13 14 15 16 17 18 ! i43 55 64 74 82 88 100 3500 5000 6500 8000 10000 12000 14000 193 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Skrižaljka II. Potrebna Širina jarma Najveća visina reza Stapaj Broj okretaja u minuti Promjer remenice Širina svake remenice snaga sa potpunim brojem pilaca Težina mm mm K. S. kg 550 500 500 365 1100 200 55 9000 750 700 550 326 1200 250 75 10600 Skrižaljka III. Širina jarma Najveća visina reza mm Stapaj Broj okretaja u minuti 1 1 Promjer remenice ! i mm Najveći broj pilaca i Potrebna snaga Za prazni hod 1 ´Ukupno K. S. Težina kg. 450 550 400 600 430 450 I 280 260 800 900! 1 12 15 3 4 1826 1 ^ 3900 4400 650 600 480 240 950 18 5 35 5600 750 900 1100 700 850 1100 530 600 750 { 220 190 160 1000 10501250 j 21 26 30 6 7 8 45 55 65 6600 9400 13000 UČINAK VERTIKALNE JARMAČE a) Ispiljena površina dasaka 1.) Za pilenje u cijelo okruglih trupaca. Ako se trupac pili u daske, srednja širina dasaka, odnosno srednja visina reza iznosi od prilike 0,8 d^- gdje d^ znači srednji promjer trupca, slika 46. Okrajci o se redovito ne računaju u ispiljenu površinu dasaka. Površina ispiljena u jednoj minuti je: A,„ = n I 0,8 đ^ (B — 1) = L 0,8 d,, (B — 1). n je broj okretaja u minuti, I je po mak trupca za vrijeme jednog okretaja, L = n I, B je broj pilaca. 2.) Za pilenje pačetvorine. Ispiljena površina iz pačetvorine, slika 47, iznosi u jednoj minuti: A„, =nlh (B + 1) =.-^ Lh\B + 1). Isp´ljena površina u jednom satu. Ispiljena površina u jednom satu nije 60 puta veća od ispiljene površine u jednoj minuti, jer se mora postaviti novi trupac kad se jedan ispili. Broj minuta pilenja t u jednom satu je manji od 60. Omjer minuta pilenja prema ukupnom broju minuta u jednom satu daje korisni t učinak rada: V = ´FK Na primjer, DU ako se u jednom satu pili 42 niinute, kor´sni učinak rada iznosi: 42 t] = ^7\r= 0,´^- Korisni učinak rada Slika 46. iznosi od prilike 0,65 do 0,85. 194 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Prema navedenom, ispiljena površina da T—n—I—I—I—I 1 I ´1 1 I—I—n—pT"^ saka iz trupaca, u jednom satu je: An =^nl 0,8 (i, (B — 1) 60 i? = L 0,8 d. (B — 1) 60 ^. b) Obujam ispiljenih trupaca. Ispiljeni obujam trupaca u jednoj minuti je: d^ n d^ n Qm = n I ´^ 4 Ispiljeni obujam trupaca u jednom satu je: n , d^ n d^ 71 Qf„ = n I —^ 60 n ^ L ^—^ 60 7] Pomak za vrijeme jednog okretaja iznosi Slika 47. za tvrdo drvo od prilike 2 do 10 mm, a za mekano drvo 2 do 15 mm, kod rijedjih jarmača i do 20 mm. Primjeri: Kolika je površina ispiljenih dasaka i ispiljeni obujam (kubični sadržaj) hra °^^oon´´"^^^´^ " jednom satu. Trupci imaju srednji promjer od 400 mm. Jarmača ima 320 okretaja u minuti, pili sa 14 pilaca, pomak za vrijeme jednog okretaja je 3 mm, a u mmuti 960 mm, korisni učinak rada iznosi 0,75. Ispiljena površina u jednom satu: A,, == n I 0,8 4 (B — 1) 60.1? A,„ -^ 320 . 0,003 . 0,8 . 0,4 (14 — 1) 60 0,75 = 179,5 m^ Ispiljeni kubični sadržaj u 1 satu: ,, -, d, n 0 42 ^ 14 Q, = n I -^- 60 n = 320 0,003 "^´^ ^´´^ 60 0,75 = 5,43 m^ Za osam-satni rad u jednom danu iznosi obujam ispiljenih trupaca za ovaj primjer 43,44 m^ Ako računamo iskorišćenje drva za ovaj slučaj sa 6O0/0, iznosi ispiljena gradja oko 26 m^ a otpadci i pilovina oko 17,40 m=. Ispiljeni kubični sadržaj trupaca prema iskustvu: Starije jarmače ispile na dan, uz 8 satni rad, oko 15 do 20 m´ hrastovih trupaca ih 20 do 30 m´ trupaca mekanog drva. Moderne brze vertikalne jarmače ispile na dan oko 25 do 60 m´ hrastovih trupaca, a mekanog drva oko 40 do 100 m´. U godini dana može se računati sa 280 radnih dana. POTREBNA SNAGA ZA POGON VERTIKALNE JARMAČE Za odredjivanje snage pogonskog stroja, kod osnivanja pilane ili prigodom nabave pogonskog stroja, moramo znati koliku snagu trebaju pojedini radni strojevi, to jest strojevi koji pile ili vrše kakovu drugu radnju u pilani. Potrebna snaga računa se redovito na remen^ci jarmače iU drugog radnog stroja, u konjskim snagama (K. S.). K toj potrebnoj snagi na remenicama radnih strojeva imaju se dodati gubitci kod prenosa snage od zamašnjaka (remenice) pogonskog stroja do remenica radnih strojeva. Ako je ukupna potrebna snaga na remenicama radnih strojeva iV>-. gubitci N^, onda je snaga pogonskog stroja A^o = Av + Ng ^ Ako pilana ima samo jedan primarni stroj, (stroj koji piH trupce) i odgovarajući broj drugih strojeva računa se na gubitke prenosa snage 250/0 od potrebne snage na remenicama, ako pilana ima dva primarna stroja, računa se na gubitke 20 /o, a ako ima tri ili više primarnih strojeva, računa se na gubitke prenosa 15»/o od potrebne snage na remenicama. ,. Vertikalne jarmače kao i drugi strojevi za pilenje mogu raditi sa odgovarajućim ucmkom samo ako imaju dosta snage na raspolaganje, zbog toga je od važnosti da pogonski stroj ima dovoljnu snagu. Potrebna snaga za pogon jarmače oroizlazi iz potrebne snage: a) za prazni hod JV., to jest^ za pogon jarmače kad ne pili, b) potrebne snage za pomak trupca N--s osim u slučaju kad se trupac pomiče u razmacima za vrijeme kad se pilci dižu i c) potrebne snage za pilenje JV^.. 195 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 38 <-- 38 --> PDF |
. Ukupna snaga za pogon jarmače u K. S. je: iV = JVi + JVs + Na. Potrebna snaga za pogon jarmače računa se redovito po empirijskim formulama, pa skoro svaki autor ima druge formule i skoro svaka tvornica navodi druge podatke o potrebnoj snagi. Cesto su za jarmače iste veličine i za pilenje istoga drva vrlo velike razlike o potrebnoj snagi izmedju raznih autora. Potrebna snaga za prazni hod JVr ovsi o težini jarmače i o načinu izgradnje, naročito o načinu izgradnje ležaja. Težina jarmače je približno proporcijonalna veličini, dakle i najvećoj visini reza h. Za jarmače koje imaju sklizajuće ležaje za rukavce ojnica i za glavnu osovinu može se računati potrebna snaga za prazni hod na remenici jarmače, u K. S., po bvoj empiričkoj formuli: N^ =-- 0,16 h, h je najveća visina reza, ili najveći promjer trupca koji se može piliti, u centimetrima. Za jarmače sa rotacijonim (kuglj^častim) ležajima za rukavce ojnica, a sklizajućim za glavnu osovinu: JVi = 0,13 h. Za jarmače sa rotacijonim ležajima za rukavce ojnica i glavnu osovinu: Ni = 0,1 h. Potrebna snaga za pomak trupca kod vertikalnih jarmača mora se računati kod svih načina pomaka, osim ako se trupac pomiče u razmacima kad se pilci dižu, jer se u takovom slučaju potrebna snaga za pomak trupca ne zbrrja potrebnoj snagi za pilenje. Potrebna snaga u K. S. za pomak trupca iznosi od prilike: JV-2 = 0,05 h. Potrebna je snaga za pilenje, prema mojim računima, u granicama pomaka koji se redovito rabi, za razne strojeve za pilenje, približno proporcijonalna sadržini drva koja se pretvori u pilovinu u jednoj sekundi. Prema tome snaga za pilenje u K. S. iznosi; Na =: A r c ^= Q c, konjskih snaga. A je površina raspiljka ispiljenog u 1 se kundi u cm´, r je debljina razpiljka u cm, Q je obujam drva u cm^ koji se u jednoj sekundi pretvori u pilovinu, c je radnja potrebna da se jedan kubični centimetar drva pretvori u pilovinu. Za mekano drvo može se uzeti c = 0,15, a za tvrdo drvo c ^ 0,20. (U drugom obliku je c: za mekano drvo c =-: 0,15 75 = 11,25 kgm a za tvrdo drvo 15 kgm). Iz navedenog slijedi potrebna snaga za pilenje okruglih trupaca u K. S.: In L JVs = — 0,8 d r c B = —r 0,8 d r c B. d je najveći promjer trupca koji se može piliti u cm, a jednak je najvećoj visini reza h, I je pomak za vrijeme jednog okretaja u cm, a L u jednoj minuti, n je broj okretaja u jednoj minuti, B je broj pilaca. Glede pomaka valja imati u vidu, da će se piliti redovito sa jako velikim pomakom, kad nije najveći mogući broj pilaca ukopčan i kad promjer trupca nije upravo toliki kolika je najveća visina reza. Pilenje sa najvećim pomakom kad je najveći mogući broj palaca i najdeblji trupac iziskivalo bi osobito čvrstu jarmaču i vrlo veliku snagu za pogon. Primjer: Kolika je ukupna potrebna snaga u konjskim snagama (K. S.) za vertikalnu jarmaču, na remenici jarmače, za pilenje tvrdog drva, za koju je najveći promjer trupca koji se može piliti, odnosno najveća visina reza 650 mm. Pilci se giblju velikom brzinom, pa jarmača može raditi sa velikim pomakom, L = 1,5 m/sek. Broj pilaca je 16, debljina pilaca je 1,6 mm, a proširenje na svaku stranu 0, 4 mm, dakle debljina raspiljka r je 2,4 mm, pomak će´ uslijediti za vrijeme pilenja, to jest kad se pilci giblju prema dolje. Jarmača ima djelomično rotirajuće ležaje. N = N, + N-2 + N. = 0,13 h + 0,05 h h ™ 0,8 d r c B. oO JV = 0,13.65 + 0,05-65 + ~-77r- 0,8.65.0,24.0,2.16 = 111,54 K. S. 196. |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 39 <-- 39 --> PDF |
VENECIJANSKA JARMAĆA Ova je vrst jarmače najstarija. Radi s jednim, sa dva ili rijedje sa tri pilca. Slika 48 prikazuje venecijansku jarmaču tvornice strojeva u Skofji Loki, s jednim zamašnjakom i jednom ojnicom u sredini, a slike 49 i 50 venecijansku jarmaču tvornice Pini i Kay, s dva zamašnjaka i dvije ojnice, po jednom na svakoj strani. Venecijanska jarmača nije, kao do sada opisane pune vertikalne jarmače, sagradjena u cijelosti iz željeza i čelika, već je u većem djelu sagradjena iz drva, a u manjem djelu iz željeza i čelika. Stalak je sagradjen iz drva, a jaram se gradi iz drva ili iz čelika. Glavna osovina sa remenicama i zamašnjacima, kao i naprave za pomicanje trupca redovito su sagradjene iz željeza i čelika. Trupac je redovito postavljen i sapet na kolima (okviru) iz drvenih greda, a rijedje na kolicima pri jarmači, kako je to opisano kod pune vertikalne jarmače. Drvena kola imaju male kotače, koji se giblju po Slika 48. Slika 49. Slika 30. 197 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 40 <-- 40 --> PDF |
tračnicama ili se kola (okvir) giblju na drvenim valjcima. Drveni valjci imaju s jedne i druge strane rukavce koji su u ležajijima, a ovi su postavljeni na drvene grede. Kod venecijanske jarmače pomak trupca je redovito u razmacima, u principu isto onakav kakav je opisan za punu vertikalnu jarmaču, izveden tako da jedan zupčanik zahvaća u jednu ozubljenu šipku, koja je postavljena na donjoj strani kola. Kad se od trupca, već prema broju pilaca, odreže jedna ili više piljenica, kola se povuku natrag, a trupac ponovno postavlja i sapinje za novo pilenje. Razumjeva se da se ovakovim radom uloži mnogo više truda po ispiljenoj daski nego li kod pune vertikalne jarmače, gdje se cijeli trupac od jednom ispili. Na primjer, ako venecijanska jarmača ima jedan pilac, a iz trupca se izreže 15 dasaka, mora se trupac 15 puta postavljati, sapinjati, pomicati naprijed i piliti, dok se u punoj vertikalnoj jarmači od jednom izreže svih 15 dasaka. Unatoč takovog skupljeg pilenja, venecijanska jarmača je za male potrebe dobra i rentabilna, jer je investicija malena. Ona se nadalje sa velikim uspjehom upotrebljuje u velikim pilanama za prepilivanje jako debelih trupaca, da se ne mora nabaviti suviše velika puna vertikalna jarmača ili koji drugi skupi stroj. Venecijanska jarmača najviše se upotrebljava za male pilane na manjim vodotocima, za pogon vodenom snagom. Takove pilane su jeft´ne. Od takovih pilana dolazi medjutim redovito dosta pilovine u vodotok i tamo prouzrokuje štetu. Potrebna snaga za venecijansku jarmaču računa se na isti način kao i za punu vertikalnu jarmaču. iV = iVi + iVs + Na. Za prazni hod može se uzeti: iVi = 0,02 d. Za pomak trupca: N-i = 0,03 d. Ako se trupac pomiče za vrijeme dizanja pilaca JVa = 0. Potrebna snaga za pilenje je: W:i = A r c =Q c. Ukupna potrebna snaga u K. S. je: N = 0,02 d + 0,03 d + Q c. Za venecijansku jarmaču, normalne brzine, može se računati potrebna snaga u K. S., ako ima jedan pilac i po ovoj aproksimativnoj formuli: N = 0,12 d f- 1 K. S. d je najveći promjer trupca u crn. Učinak venecijanske jarmače računa se na isti način kao i za punu vertikalnu jarmaču. Svaki pilac isprli od prilike na dan 1,5 do 3 m^ trupaca. VERTIKALNA JARMAČA ZA PILENJE PRIZMI Ako se proizvode iz trupaca daske jednake širine, najbolje se iskoristi drvo ako se pili, kako je prije navedeno, na nač´n prizmiranja. Na trupcu se najprije u vertikalnoj jarmači ili drugom stroju otpile s jedne i druge strane jedna ili više piljenica, to jest trupac se pretvori u prizmu, slika 14. Takav obrubljeni trupac (prizma) okrene se za 90° i postavi ponovno u običnu punu vertikalnu jarmaču ili u jarmaču za pilenje prizmi i ispili u daske, koje su u dužini ležaja a sve jednake širine. Ako se u pilani pile rjedje daske jednake širine, onda se za pilenje obrubljenog trupca (prizme) upotrebi ista ili druga obična puna vertikalna jarmača. Ako se u pilani neprekidno pile jednako široke daske, dobro je da se nabavi specijalna puna vertikalna jarmača za pilenje prizmi ili ukratko jarmača za prizme. Jarmača za prizme sagradjena je jednako kao i obična puna vertikalna jarmača, s razlikom da ima manju visinu reza za istu širinu jarma. Za običnu punu vertikalnu jarmaču rečeno je da je redovito najveća visina reza, ili najveći promjer trupca, koji se može piliti za 50 mm manji od širine jarma, d = h = S — 50 mm. Kod jarmače za rezanje prizmi je najveća visina reza od prilike: h = y^ = 0,7 (S — 50). Zbog manje visine, jarmača je nešto laglja i jeftinija, pilci su kraći, pa mogu biti i tanji, sa manjim gubitkom na drvu, pilci se mogu bolje napeti. Jarmača za prizme je sekundarni stroj, jer pili po primarnom stroju već obradjeni trupac. U pilani se jarmača za prizme mora postaviti iza obične vertikalne jarmače ili iza tračne pile, to jest iza primarnih strojeva, koji obrubljuju (prizmiraju) trupce, tako da obrubljeni (prizmirani) trupac iz primarnog stroja izravno ide u jarmaču za prizme. 198 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Učinak jarmače za prizme računa se na isti način kao učinak obične vertikalne jarmače. Potrebna snaga u K. S. za pogon jarmače za prizme računa se po istim principima koji su navedeni za običnu punu vertikalnu jarmaču. N = iVi + iVa + iVa. Za prazni hod: Za jarmače za prizme sa sklizajućim ležajima: iVi = 0,17 h. Za jarmače sa djelomično kugljičastim ležajima: JVi = 0,14 h. Za jarmače sa kugljičastim ležajima za glavnu osovinu i rukavac ručice: JVi = 0,11 h. Potrebna snaga za pomak trupca mora se računati kod svih vrsti pomaka, osim ako se trupac pomiče kad se pilci dižu. N2 = 0,06 h. L Za pilenje: Ni = A r c ^=z h60 r c B. JARMAČA ZA TANKE DASKE U jarmači za tanke daske ne pile se trupci, već grede ili mosnice u tanke daske, debljine od oko 4 mm na više. Pošto jarmača pili već donekle ispiljenu gradju, ona je sekundarni stroj. Jarmače za tanke daske grade se jednostruke i dvostruke. U jednostrukoj pili se jedna greda, a u dvostrukoj dvije na jedanput. Redovito se grade dvostruke jarmače za tanke daske. Slika 51 prikazuje dvostruku jarmaču za tanke daske, tvornice Pini & Kay, a slika 52 tvornice Topham. Za pomak drva, koje se pili, služe čet´ri užliebljena, vertikalno postavljena valjka, dva pred pilcima i dva iza pilaca. Kod dvostruke jarmače za tanke daske ima ih ukupno osam. Valjci su tako uredjeni da se s jedne strane mogu ručnom napravom pomicati na jednu i drugu stranu, već prema debljini drva. Valjci s druge strane se opet pomoću shodnih naprava i utega automatski pritišću na drvo, koje se pili. Da bi se drvo lakše gibalo postavljeni su na donjoj strani horizontalni valjci, koji kod nekih konstrukcija takodjer prisilno rotiraju i sudjeluju kod pomicanja drva. Na gornjoj strani treba da je drvo pritisnuto, da se ne bi podizavalo za vrijeme pilenja. Ta naprava mora biti takova da se automatski prema debljini drva diže i spušta. Valjke rotira mehanizam za pomak. Mehanizam za pomak je u principu isti kao i kod obične pune vertikalne jarmače. Drvo koje se pili pomiče se jednolično neprekidno ili u razmacima. Jarmača za tanke daske prikazana na slici 51 ima mehanizam za jednolično neprekidno pomicanje drva koje se pili, što se dobro vidi, po dvama točkovima na trenje, na lijevoj strani slike. Jarmača na slici 52 ima pomicanje drva u razmacima. Cjelokupna konstrukcija jarmače za tanke daske u principu je ista kao i obična vertikalna jarmača. Za pilenje tankih dasaka ima ova jarmača veliku prednost prema običnoj vertikalnoj jarmači. Pilci su kraći i tanji, pa je gubitak na drvu manji. Kad bi se vrlo tanke daske pilile u običnoj punoj vertikalnoj jarmači gubitak na drvu bio bi izvanredno velik. Drvo koje se pili može se u jarmači za tanke daske bolje sapeti nego u običnoj punoj vertikalnoj jarmači, pa je rez ravniji. U skrižaljki IV predočene su veličine dviju jarmača za rezanje prizmi, kako ih gradi tvornica Topham. Skrižaljka IV. Najveća Remenice Potrebna snaga visina reza Debljina Stapaj Promjer Ukupna širina Broj okretaja Za prazni Za svaki Težina obiju u hod pilac minuti mm K. S-kg 320 I 100 320 600 320 340 3 do 4 0,5 3750 400 200 400 950 350 270 4 do 5 0,75 5350 199 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Slika 51. Izrezana površina računa se kao i za običnu vertikalnu jarmaču. Primjer: Kolika je ispiljena površina dasaka u jednom satu ako se pili sa 2 puta po 6 pilaca, drvo visoko 0,3 m sa pomakom od 1 m na minutu, ´>] = 0,75. Ah = Lh {B + 1) 60 f] = 1- 0,3 (12 + 1) 60 0,75 = 175,5 m-. Potrebna snaga u K. S. računa se na isti način kao za običnu punu vertikalnu jarmaču: N ^ Ni + N2 + Ns. Za dvostruku jarmaču za tanke daske je: Za prazni hod: Ni = 0,12 h, h je najveća visina reza u cm. Za pomak drva računa se potrebna snaga u svim slučajevima pomaka, kako je prije navedeno, osim ako se drvo pomi- L če kad se pilci dižu: N-^ = 0,06 h. Za pilenje: JV:i = A r c - - Q c == h — r B c. Primjer: ima se izračunati potrebna snaga u K. S. za dvostruku jarmaču za tanke daske, koja pili na jedanput dvije grede iz tvrdoga drva, 400 mm visoke, u tan 200 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Slika 52. 201 |
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ke daske, sa 12 pilaca, uz pomak od 1 m na minutu. Pomak je neprekidan jednoličan. Debljina razpiljka je 1,9 mm. L iV = 0,12 h + 0,06 h + h gQ r B c. JV = 0,12 . 40 + 0,06 . 40 + 40 4^- 0,19 12 0,2 ^ 37,4 K. S. Potrebna snaga za tu jarmaču za tanke daske prema podatcima tvornice Top- ham iznosi prema skrižaljki IV: N = 5 + 12.0,75 = 14 K. S. Iz navedenoga se vidi da je potrebna snaga prema podatcima tvornice Topham mnogo manja od snage izračunate prema mojim formulama. Pošto su moje formule približno točne, slijedi da je po tvornici navedena snaga premalena, odnosno da se sa takovom manjom snagom pili sa manjim pomakom ili sa manjim brojem pilaca. RIASSUNTO Nel presente studio sono descritte le seghe alternative verticali, cioe: le seghe alternative verticali multiple, le seghe alternative veneziane, le seghe alternative per i prismi e le seghe alternative per le tavole sottili. Per tutte queste seghe sono stati studiati i detagli, dei quali i principali sono i seguenti: II fissaggio per le lame. Le lame. La velocita media del fissaggio con le lame, la quale varia da 3,5 fino a circa 6 m/sec. La quantita del legno segato (l´effetto) e proporzionato alla velocita delle lame. I diversi modi di fissare le lame e tenderle. Alcuni modi di segare i tronchi. I diversi sistemi di muovere (d´avanzare) il tronco verso le lame delle seghe, dove e dimostrato, che il miglior sistema di avanzare il tronco e quello di avanzarlo durante il soUevamento delle lame, e precisamente, il principio dell´ avanzamento del tronco deve seguire un po piu tardi del principio del soUevamento delle lame. L´inclinazione delle lame perche il tronco possa avanzare bene. In questo argomento e stato detagliatamente dimostrato con un nuovo sistema (Fig. 25, 26, 28, 29 e 31) l´alontanamento delle lame in direzione orizzontale durante il loro soUevamento e l´avanzamento del tronco. Nelle dette figure si vede il posto che fanno le lame inclinate al tronco che avanza. I diversi meccanismi per far avanzare il tronco (Fig. 34, 35 e 36, 37 e 38), la regolazione della grandezza dell´ avanzamento. I carrelli presso le seghe alternative. Le seghe alternative verticali con la transmissione di sopra. Le seghe alternative trasportabili. Le dimensioni delle seghe alternative con tre tabelle. II lavoro delle seghe alternative, cioe la superficie e la cubatura segata in un minuto primo ed in un ora. La potenza necessaria per il movimento delle seghe alternative in cavalli sulla puleggia. iV =^ Ni + N2 + Na; N 1 e la potenza per il movimento della šega in marcia a vuoto. Ni = 0,16 h fino a 0,1 h cavalli, h e l´altezza massima fra i ruUi inferiori a quelli superiori in centimetri. N2 e la potenza necessa ´ ria per l´avanzamento del tronco, (JV.´ e zero se l´avanzamento del tronco viene effettuato quando si soUevano le lame), N-i = 0,05 h, Na e la potenza necessaria per segare; JV3 = Q c; Q e la cubatura del legno convertito in segatura in cm´ in un minuto secondo, c e 0,15 per il legno dolce, e 0,2 per il legno duro. 202 |