DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Prof. Ing. -STANKO´ I^LĆGL, Zagreb: DINAMIKA KOTURACA BIE FAHKDYNAMIK DEE ZUailER — WALDBAHNE?^ 1. Uvodne napomene. Koturača je put proviđen sa š;njama, na kojem sprega ili gravitacija kotura voz. Najčešće služi kao sporedno šumsko prometno sredstvo, s kojim se pribiru i odpremaju šumski produkti do glavnog šumskog puta: najčešće pruge na paru. U brežuljkastom i bregovitom kraju koturača je obično gravitaciona pruga: sprega vozi voz složen od praznih kolica uzbrdo, a gravitacija kotura natovaren voz nizbrdo. Na ovaj način poiučuje se najveći efekt. No u takovom kraju gdjekad se odvija promet na koturači i obrnutim redom: gravitacija kotura prazan voz nizbrdo, a sprega poteže natovaren voz uzbrdo. Na ovaj način postignut efekt je najmanji. Čini se tako, kad je koturača i uz ovaj red prometanja još uvijek ekonomičnija od drugog kojeg načina transporta. U nizini u pravilu sprega vozi natovaren i prazan voz, tamo i natrag. Već prema potrebi na koturači može prometati istodobno više vozova. U tu svrhu često je podijeljena u više dijelova sa ugibaiištima. Koturača je jeftinija od pruge na paru. Uslijed manjeg dozvoljenog polumjera krivosti njezina se linija bolje prilagođuje plastici tla. Donji stroj može se dakle izvesti sa malo zemljoradnja. Uz manje zemljoradnje, pa uslijed lakšeg opterećenja, potrebni objekti ispadaju također manji i lakši. Iz istih-razloga i gornji stroj koturače je lakši i jednostavniji od gornjeg stroja pruge na paru. (Obično dostaju sinje 7 kg/m teške). Kao sprega redovno služi konj. Već prema nagibu pruge, tovaru i težini kolica, jedan konj može da poteže jedna, dvoja a i više kolica. Gdjekad uprežu u voz i dva konja uporedo ili jednog pred drugog. Uprežu li se uporedo, kako među šinjama ima mjesta samo za jednog konja, drugi konj treba da se kreće izvan sinja. Za drugogkonja treba dakle urediti i uzdržavati naročiti put, a to poskupljuje koturaču. Osim toga ne iskorišćuju se oba konja na ovaj način ni podpuno ni jednako ni onda^ kad potežu voz sa jednakim silama, jer rezultanta tih sila ne pada u os simetrije voza. Te slabe strane odpadaju doduše, ako se upregne drugi konj kao prednjak, no nastaje druga neprilika. Nije iako voziti voz na ovaj način u oštrojzavojfci, jer orma smeta konje u radu, a i voz lako siđe sa tračnica. Oštre pak zavojice, kako rekosno, bitno označuju koturaču. Uostalom, dozvoljava li plastika kraja slabo zakrivljenu liniju, a pritom ne lišava koturaču prednosti, s kojom se ističe pred prugom na paru, mogu se upreći i dva konja u isti voz po potrebi i to jedan kao prednjak bolje nego uporedo. 2. Sila i efekt sprege. Sila potezanja sprege općenito zavisi o više čimbenika: o rasi, o tjelesnoj konstituciji, o dobi, o timarenju itd., a uz osrednje i normalne takove prilike u glavnorn o vlastitoj težini. Kod rada ta sila varira u izvjesnim granicama, a od tih varijacija najvažnija jet. z. normalna vrijednost sil e potezanj a Zo (kg), jer trajno zaposlena sprega, radeći sa tom silom, postizava u određenom, t. z. normalnom dnevnom radnom vremenu to (h), svoj normalan ujedno i najveći dnevni efekt Eo, ako se pritom i giba određenom, t, z. normalnom brzinom Co (km/h). Taj normalan ujedno i najveći dnevni efekt Eo=^ ZoC^to (kg km) nalazi se još u granicama racionalnog iskorišćivanja, t. j . nije od štetnog utjecaja na podržavanje, tjelesne konstitucije sprege u normalnom stanju., Kako rekosmo kod koturača kao sprega gotovo isključivo dolazi u obzir konj. Prosječno se računa, da laki konjteži 0,25, osrednji 0,35, a teški 0,45 tona. Odgovarajući iznosi normalnih s´la potezanja su 60,75, dotično 90 kg, čine dakle ´/4 do Vo vlastite težine konja. U našim računima predpostavljamo konja osrednje težine G = 0,375 t i normalne sile potezanja Zo =^ 75 kg^ dakle omjer: . Zo 75 : 0,375 ==. 200 kg/t. (1) 289 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- sprega može raditi i sa -većom silomod normalne, i to s tim većom, što je brzina kretanja manja, a dnevno vrijeme rada l u račun najveći iznos te sile samo sa Zm =^ 2 Z,,, rijedko vise. Uz tu^ vrjednost omjer između sile potezanja i konja osrednje težine (kao gore) postizava najveću vrijednost: (T,. = Z.„ : G = 2Zo : G ^ 2a, -= 400 kg/t. (2) Brzina konja iznosi: kad se giba sporim korakom 2,2 km/h, kad se giba si-^ednj´m korakom 4,0 km/h, a kad se giba ubrzanim korakom 7,2 km/h. Po d normalnom brzinom razumijevamo gibanje konja osrednjim kora kom:´ c„ ::===: 4 km/h, ; Najprikladnije 1 z. normalno pravo radno vrijeme sprege iznosi U = 8 h/dan. Poradi krmljenja (2 h) međutim zabavi se sprega na radu 8 + 2 = ::=: 10 satl na dan. Konj osrednje težine, radeći sa normalnom silom te gibajući se normalnom brzinom u normalno dnevno vrijeme prevali put od L« = Coto ::^ 4 X 8 ==:= 32 km. Pritom izvrši svoj normalan ujedno i najveći dnevni efekt: Eo =-^ Z^Coto = Z^L^ = ^ 75 X 32 = 240´0 kgkm ili tm. Uz drugu koju vrijednost sile potezanja Z^Z,,, brzine kretanja c^Co ili radnog vremena t´^U dnevni efekt sprege E = Zet uvijek je manji od normalnog efekta E^. Razlog leži u tome, što je sila potezanja također funkcija brzine gibanja i radnog vremena. U naravi žive sprege leži naime, da može raditi preko normalnog dnevnog vremena samo na račun sile potezanja i brzme gibanja^ da može povećati silu potezanja ili brzinu gibanja preko^ normalnih iznosa samo na račun ostalih dvaju činbenika (radnog vremena i brzine, dotično radnog vremena i sile). Ne radi li sprega po tom principu, troši svoju energiju preko mjere, na račun svoje tjelesne konstitucije. Kako su dakle sila, brzina i dnevno radno vrijeme s tom konstitucijom funkcionalno povezane veličine, unutar granica racionalnog isorišćivanja moraju postojati vrijednosti, uz koje njihov produkt, t. j . dnevni efekt postizava svoj maks´mum. Produkti ostalih vrijednosti tih veličina u istim granicama nužno su onda manji. Iskustvom pak utvrđen najveći dnevni efekt, koji još nije od štetnog utjecaja po tjelesnu konstituciju, ujedno nazivamo i normalni m efektom sprege. - Masche k definirao je silu potezanja kao funkciju brzine gibanja i dnevnog radnog vremena u obliku jednadžbe: ZjZ,^ =i= 3 — clc^ — t/tn, a dr, Z i e 1 i n s k i dao joj je oblik: Z/Zo — ~{ZIZo) — cic,) = 3 — cic, — tlU (3) Za c =rir Co i t = to prva i druga formula daju isti rezultat Z = Z«. Kako se međutim rezultati po drugoj formuli bolje nego po prvoj pokrivaju sa stanjem u zbilji kod anormalnih iznosa brzine gibanja (c), dnevnog radnog vremena (t) i sile potezanja (Z), to u daljnjem računamo samo sa formulom Dr.´ Z i e 1 i n s k o g a. Stavimo li kratkoće radi: e = Z/Z,,; C= c/co i i = t\U, (4) ta formula (3) prelazi u: (e — Q 3 -? n ^:^^ ^ ´^ (5) a riješena na L´ i f u : e ==. (6 ~[~ p — 2 Y(> ^ + 3 ^ ´ ´ (5a) :´-´.. .´:;? ^ -(6 + e) ~ Žj/ge+´s T, ",´ (5b) U posljednjim rješenjima imaju praktičko značenja samo pred korijene stavljeni negativni predznaci. Analogno glasi jednadžba dnevnog efekta sprege:: 290 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Koeficijenti sile potezanja ^, brzine t^ i dnevnog radnog vreniena -^ mogu mijenjati svoje vrijednosti u izvjesnim granicama i to dva od njih nezavisno, a treći zavisno, jer su međusobno povezani jednadžbom (5), dotično jednadžbom (5a) ili (5b). Ako.Je zadan samo jedan koeficijent od ovih, da se odredi treći, namjesto drugog koeficijenta, može poslužiti i uvjet, uz koji će sprega postignuti svoj najveći dnevni efekt. Kako je taj uvjet od ne malog praktičkog značenja, a zadan može biti kojigod od tih triju koeficijenata; donos´mo sva tri rješenja. a) Zadano je dnevno radno vrijeme t ^ to, dakle i T :=--tjto. Dnevn-i efekt (isp. 5a i 6) ^ L/Lo= (6+ C ~ 2/6^f^)´ ^^ (6a) postizava maksimum uz vrijednost ^, uz koju je: - (3 + 0 1^6r + 3T »3(3^ + 4=^0 ili (^2 —6C —3T) (2^ + 1; —3)-^0. ,.^ Ovu jednadžbu zadovoljavaju tri vrijednosti g. (Relativni) maksimum nastupa za vrijednost: 2^-|-T — 3=0 , dakle za f =-;^(3—T). (7) Uz tu vrijednost je L^= f, a EjE^ "= -ri´^ ^y (7a) 4 ´JafTo dn^ms mdizL ^unš Ltl/^ Na slici 1 predočena je linija koeficijenta sile potezanja s =- Z/Zo, koja je u ovom slučaju pravac identičan sa pravcem koeficijenta brz´ne gibanja f = c/co, te linija (relativno) najvećih dnevnih efekata EjE^ prema posljednjim jednadžbama. b) Zadana je brzina gibanja c<^ Co, dakle i ^ ::=^ c/co. Dnevni efekt (6a) postizava maksimum uz vrijednost % , uzkoju je: ]_dE (6 + §^) /6lT3^—3(4^+3^) = 0 (6 + n^ ili ^+2? 291 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ova jednadžba ima dva korijna i. (Relativni) maksimum nastupa uz vrijednost t, koja zadovoljava jednadžbu: (8) Uz tu vrijednost % je: L = 2«— |/«* + 8t, ElE.^e-^-% I Apsolutno najveći dnevni efekt polučuje sprega uz vrijednosti I i %, koje istodobno zadovoljavaju uvjete (7) 1 (8). To su vrijednosti f = ^ = L Za te vrijedosti pak slijedi (iz 5 i 6): E ^ ´ E«, U skladu sa prije rečenim apsolutno najveći dnevni efekt jednak je dakle normalnom dnevnom efektu. . c) Zadana je sila „potezanja sprege Z > Zo, dakle i L = Z/Zo. Analogno kao pod b) sprega postigne najveći dnevni efekt uz vrijednost t, koja zadovoljava jednadžbu: {6T-z;y^;M^^+(^´ —8L); v = (6 + L):3-} " (9) Uz tu vrijednost i je: t,^= Iv — Vv^´ -\~%t V + / ("t;^ + 8 tf 4 ve EjEa = f ^ -T = Funkcije e = f {^^ r) i t,=f{e^%) imaju inverzne funkcije istog oblika (isp. 5a i 5b). Poradi toga istog su oblika i živjeti, uz koje te funkcije postizavaju svoje maksimume, pa i ostali rezultati, koji proizlaze iz tih uvjeta. Zato podatci, iskazani u tablici 1, a i krivulje, predočene na slici 2, jednako vrijede za obrađen slučaj kao pog b) tako i pod c), U toj tablici izračunate su naime te izkazane vrijednosti, a na toj slici predočene su linije radnog vremena ´^ = t/t«, brzine JjJUpL a3/jtLL9 dntrno^ ffsMs. ^% |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Tablica ! Ispor. formule (8), (8a) i (9), (9a). L (D V (u) T E/E, 0,0 2,0 1,333 2,000 0,000 0,3 2,1 1,248 1,590 0,595 , 0,6 2.2 ´ ´ 1,145 . t296 0,890 0,9 2,3 1,036 1,066 0,994 ´ 1,0 2,3 1,000 1,000 1,000 1,2 2,4 0,928 0,881 0,981 1,5 2,5 0,822 0,728 0,896 1,8 2,6 0,720 0,600 0,778 2,0 2,6 0,655 0,526 0,689 2,1 ,2,7 0,624 0,492 0,644 2,4 , 2,8 0,533 0,400 0,512 2,7 . 2,9 ^ ; 0,449 0,322 0,390 3,0 3,0 0,372 0,255 0,285 4,0 3,3 0467 0,101 0,067 5,0 B,e 0,042 0,023 0,005 6,0 4,0 0,000 0,000 0,000 gibanja f = c/co (dotično sile potezanja L =1 Z/Zo) i najvećeg dnevnog efekta EjE^ uz povoljno zadanu vrijednost sile potezanja e =^ ZjZo (dotično brzine gibanja f == rrz^ c/co) prema formulama (8), (8a) i (9), 9a). U jednom i drugom slučaju kulminira EjEo r— linija zsi 7; z=^ 1 i ^ (dotično L) = 1. P r i m j e r. Poteže li sprega kola sa dvaput većom silom od normalne sile (e = 2), najveći dnevni efekt :0,689 X 2400 ;=^ 1654 kgkm ili tm postigne, ako dnevno radi samo t = 0,655 "X 8 = 5,24 sata, a pritom se giba sa brzinom c = 0,526 X 4 =^ 2,1 km/h (slijedi iz tablice 1). Giba li se´sprega sa dvaput većom brzino m od normalne brzine (f = 2) postigne isti najveći dnevni efekt E = 0,689 X 2400 = 1654 kgkm ili tm, ako dnevna opet radi samo t = 0,655 X 8 = 5,24 sata, no samo sa silom Z = 0,526 X 75 = 39,5 kg (slijedi iz iste tablice). 3, Dinamičke formule i oznake. Temeljna dinamička jednadžba koturače glasi: Z=/iK + iw^ + lOn) Q; Q^K+ G. (10) Između sile potezanja sprege Z (kg) i ukupnog odpora vožnje n a cest i ili n s put u postoji naime poznata jednadžba ravnoteže: Z = JJ^K + 10nQ, u kojoj označuje /^ (kg/t) koeficijent odpora kretanja uslijed rapavosti kolnika, trenja u kolima itd.; n nagib puta u postotcm a (sa pozitivnim"predznakom, ako označuje uspon, a sa negativnim, ako označuje pad); K bruto težinu kola, G težinu sprege, dakle Q bruto težinu kola i sprege, sve u tonama. U prvom članu s desne strane´posljednje jednadžbe dolazi do izražaja odpor kretanja, a u drugom odpor nagiba. Poradi sinja ko d koturač e treba uzeti u račun još i odpor krivosti pruge Wr (kg/t). Zbog toga povećan je jedinični odpor nagiba u formuli (10) na iznos; |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 22 <-- 22 --> PDF |
te se sad zove Jedinični o d P o r p rug e ili u kratko: nagib koturače. Formula (10) poprima pak jednostavniji oblik: Z=^ /^K +. sQ. ,. (12) Analogno kao kod pruge na paru olakšavaju analizu dinamike koturače koeficijent^: (13) a=:=.K : Q; fi^G : Q; a + ^ ^ 1; i^^ ^ ´ ^ = ^ ´ ^> te iz ovih i formule (12) izvedene jedinične veličine: : (14) ^ "zriiD Z : Q" 1=^ /-ta + 5 . . (15) i a= Z : G ^ Z\Q : GlQ== z : fi =^ fci+s (A+ 1). Iz posljednje relacije izlazi formula: (16) s = (a — iiZ):(l-\~l\ koja određuje nagib koturače uz zadani omjer X ^ K : G.. Radi li sprega sa normalnom silom Z« kg, ove općenite formule prelaze u: s„ ^ Wjr + lOno; (11a) z„ = Zo : Q = /i« + So," (14a) 0-0 = Zo : G = Zo : (5 = ^+ so (/i + 1); - (15a) u (Ife) (0, — M) (^+ 1) I I Ako je još: Z/Q : ZJQ = z : Zo (17) == Z : Z ^ ZjG : Zo/G = a : (To ., između povoljnih vrijednosti ^, c ili 5 i normalnih takovih vrijednosti z^, 0^0 iH So postoje snošaji: , . . L = z :zo = a i oo =-\jil 4- 5 (/l+ 1)] : o-o; (18) 5 : 5o = (L^); ´ , (19) wi ^y?´ (20) 4-1 -a ^ 4. Diskusija formula i oznaka. Jednadžbom (11) i (16) definiram s nazivamo nagibom koturače, jer određuje taj nagibu permilima u pravcu neposredno (wr =^ 0, s = 10 n), a u krivulji posredno (lOn — s — WrK Jednadžba (11a) i (16a) definira pak normalan nagib koturače 5o. _ . Jedinični odpor krivosti Wr kg/t računamo po Protopapadokisovoj formuli, koja za koturaču 0,76 kolosjeka ima oblik Wr = 228,8 : r za ljetni, a Wr =^ 171,6 : r za zimski promet. Polumjer krivosti treba uvrstiti u metrima (isp. tbl. 2), Tablica 3. Jediničan odpor .krivos´ti. (0 r 228,8 : r 171,6 : r m Hlt 10 22,9 17,2 12 19,1 14,3 14 . 16,3 12,3 16 14,3 10,7 18 12,7 9,6 20 11,4 8,6 30 7,6 6,7 40 5,7 4,3 60 4,6 3,4 80 2,9 2,1 100 2,3 W 200 1,1 0,9 294 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Koeficijent odpora kretanja voza (kola) kod koturača računa se sa u ~- 6 do 7 kg/t. Koeficijent o ima ovo značenje: ako je K —:: 0, t. j . ne poteže li sprega nikakav teret, , onda., je., i vi = K ; G --~- 0, a jednadžba (15) prelazi .u-(y-~^^.^Z : G .^^ ..5_,: Po toni vlastite težine odpadajući dio sile potezanja sprege brojčano je dakle jednak usponu pruge, na kojoj bi.se još mogla uspinjati sprega u graničnom slučaju K -^ 0. Poradi toga nazivamo a n a j v e ć i m usponom s p r e g e. Radi li sprega sa normalnom silom potezanja Zo, najveći uspon sprege mjeri o-,, r^- 200%o [isp. (1)], radi li pak sa dvaput većom silom od ove, najveći uspon sprege iznosi a„, = 400%o [isp. (2)] S pomoću formula (13) i (15) iako se izvedu snošaji: __ K a — s r. __´G __ ft -^ s . , K a a ~ s .« - Q-^4:^;P"Q-^´+^´ ´^ -G = J = J^s´ ´ ´ (21) i nazivamo »koeficijentom iskorišćenja spreg e«, jer je to veći, što je veća težina kola (voza) prema težini sprege. Analogno nazivamo a »k o e f icientom iskorićenja voza«. Ograničimo li se samo na pozitivne vrijednosti nagiba s, koeficijenti a i A postižu svoje najveće praktične vrijednosti «max = o´ : (<^ 4~ i")^ -^mas == 0" : ^^ Za 5 = 0. Istodobno poprima koeficijent li svoju najmanju praktičnu vrijednost /^min = /^ {^ + /´) jer je y5 ==^. 1 — a. Radi li sprega sa normalnom silom Z«, uz ^u :;= 6 kg/t je amax^200 : (200 + 6)-= , = 0,,971; ^xnm = 0,029; >i^ax=´ 200 : 6 -= 33,3, dakle Kxnax= iiaax. G = 33,3X0375 =p= 12,5 t: Radi li sprega sa silom Z^ = 2 Zo, uz // := 6 kg/t je: ama^ ====400 : (400-)-6)=^ -= 0,985; ^min = 0,015; i^ax = 400 : 6 = 66,6, dakle je Kmax= 66,6 X 0,375 =- 25 t. Težina praznih kola šumskih pruga iznosi 0,6 da 1,2 t, , a tovar teži 2 do 4, prosječno 3 puta toliko. Dakle je K^jn= 0,6 t, Qmm = 0,6 + 0,375 = 0,975 t, a onda: amm= 0,6 : 0,975 ^ 0,615; ^^az= 0,385; l^i^ = 0,6 : 0,375 ^ 1,6. Prema ovim podacima po formuli (16) najveći praktični uspon koturače može iznositi: uz 0-= (To = 20C : ^ 5raax ^ (200 — 6 X 1.6) : (1,6 + 1) = 73,2%o a uz (T = a^ = 400V .s^,,^ == (400 — 6 X 1,6) : (1,6 + 1) = 150,l%o U krivulji, smanjuju se ovi iznosi za jediničan odpor krivosti. Na koturači tolikih uspona može voziti konj samo jedna prazna 0,6 t težka kola sa normalnom, dotične sa dvaput većom silom od normalne. Tablice 3 i 4 izrađene su na temelju formule (16). Tablica 3 odnosi se na spregu, koja radi sa normalnom silom (Zo; o^o ^= 200 kg/t),, a tablica 4 na -spregu, koja radi sa dvaput većom silom od ove (2^ = 2 Zo; o^ ^=z 400 kg/t). U prvom dijelu svake od tih tablica izkazani su iznosi najvećih uspona koturače u pravcu {s), a u. drugom dijelu takovi iznosi koturače u krivulji (10 n) za razne vrijednosti jediničnog odpora krivosta (Wt ) i to uz razne vrijednosti koeficijenta izkoršćenja sprege (>l, dotično bruto težine,voza K^= IG ^=^ 0,375^) u praktičkim i gore obrazloženim granicama. Iz tih tablica lijepo se vidi dvojaki utjecaj odpora krivost\ Uz ist i nagi b koturače (s), najveća bruto težina voza je to manja, što je odpor krivosti veći. Tako na pr. na horizontalnoj koturači (10n:=0) može tegliti jedan konj sa normalnom silom 12,5 t bruto težak voz u pravcu, a samo 2,4 t bruto težak voz u krivulju polumjera 10,5 m; sa dvaput većom silom od normalne može pak teghti 25 t težak voz u pravcu, a samo 4,8 t težak voz u krivulji polumjera 9,8 m. Isto tako uz istu b r u t o t eži nu v o z a najveći uspon pruge je to manji, što je krivost pi-uge veća, Tako na pr. jedan konj može tegliti 1,8 t bruto težak voz sa normalnom silom uz najveći uspon od 29,5%o. u pravcu, a samo uz najveći uspon od 7,7%f> u krivulji polumjera 10,5 m; sa dvostrukom silom jedan konj tegli taj isti voz uz uspon od 64%o u pravcu, a samo uz uspon od 40,6%o u krivulji polumjera 9,8 m. Poradi krivosti pruge smanjio se uspon za 74^/o uz normalnu silu, a za 26^/o uz dvaput veću silu od ove. Dakle, što je sila sprege spram bruto težini voza manja^ to snažnije utječe krivost na uspon pruge. ´ 295 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Tablica 3 s == ( ioo-6X) :-(>l+i);, K ==^0,375 1] lon--—fs U)0 Voo r m = 200 kg/t 00 1 JC4 1 54,5 1 37,5 25,7 21,0 i 17,1 13,5 10,5 = 6.kg/t 0)r Jsg´/t 2,2,-; -4,2 64 8,9 10,9 1 13,4 1 16,9 1 21,8´ K 1 s 0 1 i 10 n ´U, tone 1 %ft 69,0 67,1 64,3 62,3 59,8 56,3 61,4 te . 0,6 73,2 73,2 71,0 3,2 1,2 43,0 43,0 40,8 38,8 36,9 34,1 , 32,1 29,6 26,1 21,2 4,8 1,8 29,5 29,5 27,3 25,3 23,4 20,6 18>6 16,1 12,6 , 7,7 4,9 0 6,4 2,4 21,8 21,8 19,6 17,6 15,7 12,9 10,9 8,4 " 8,0 3,0 ,16,9 16,9 14,7 12,7 10,8 8,0 6,0 3,5 0 9,6 3,6 13,4 13,4 11,2 ,^9,2 7,3 ,. 4,5 2.5 0 11,2 4,2 10,9 10,9 8,7 6;7 4.8 2,0 0 12,8 4,8, 8,9 8,9 6,7 4,7 2,8 0 16,0 6,0 6,1 6,1 8,9 1,9, 0 19,3 7,2 4,2 4,2 2,0 0 24,0 9,0 2,2 2,2 0 33,a 12,6 Q 0 « ´ Iz ovog promatranja proizlazi, da za koturače vrijedi također pravilo: polumjer krivosti neka je velik kolikogod prilike dopuštaju. U krivuljama polumjera između 20 i 10 m jedinični odpor krivosti iznosi 11,4 do 22,9 kg/t (isp. tabl. 2), dakle znatno smanjuje uspon pruge (za isti iznos u permilima) ili tovar kola, te skučuje kapacitet i upotrebljivost koturače, ili prezamaranjem dovodi do neracionalnog izkorišćenja sprege. S druge strane poznato nam je iz iskustva, da se može položiti trasa uz najmanji polumjer od 20 m i u vrlo teškom terenu tako, da zemljoradnje ne presižu koturači primjerene količine. Prema tome polumjer krivosti linije koturače neka nije manji od 20 m i to samo na mjestima, na kojima silom prilika nije moguće upotrijebiti veći polumjer od ovoga. U krivulji polumjera 200 m jediničan odpor krivosti mjeri okruglo 1 kg/t, dakle smanjuje uspon pruge samo za l%o. Tako mala promjena opet nije od praktičkog značenja, već poradi neodređenosti koeficijenta odpora kretanja, koji se kreće, kako rekosmo, u granicama 6 ^ /^ ^ 7 kg/t. Prema tome može se zanemariti utjeecaj odpora krivosti u krivuljama koturače polumjera jednakog ili većeg od 200 m. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Tablica 4. s =^ (400 —a)´^;^ + I ); K -´ 0,375^; ^^^ = (S"-Wr)VpO. r m a — 400 kg/t 00 1 254 1 99,5 1 53,2 30,1 , 22,4 16,2 12,8 9,8 w^ k^/t K 1 s 0,9 1 2,3 1 4,3 1 7,6 1 10,2 14,1 17,9 23,4 tone 1 o/oo I 10 n 0/^^ 1,6 0,6 160,1 150,1 149,2 147,8 -145,8 142,5 139,9 136,0 132,2 1 126,7 \1 0 1 m 3,2 1,2 90,7 90,7 89,8 88,4 86,4 83,1 80p5 76,6 72,8 67,3 4.8 1.8 64,0 64,0 63,1 61,7 69,7 66,4 53,8 49,9 46,1 40,6 ^6,4 2,4 48,9 48,9 48,0 ´ 46,6 44,6 41,3 38,7 34,8 31,0 25,5 8,0 3.0 39,1 39,1 38,2 36,8 34,8 31,6 28,9 25,0 21,2 15,7 9,6 3,6 32,3 32,3 31,4 30,0 28,0 24,7 22,1 18,2 14,4 8,9 11,2 4,2 27,3 27,3 26,4 26,0 23,0 19,7 17,1 13.2 9,4 3,9 ^-r 12,8 4,8 23,4 23,4 22,6 21,1 19,1 15,8 13,2 9,8 5,5 0 16,0 6,0 17,9 17,9 17.0 16,6 13,6 ia,3 7,7´ S,8 0 19,2 7,2 14,1 14,1 13,2 11,8 9,8 6,5 3,9 0 24,0 9,0 10,2 10,2 y ,0 7,9 5,9 2,6 0 28.8 10,8 7,6 V,6 6,7 _ 5,3 3,3 0 38,4 14,4 4,3 4,3 3,4 2,0 0 i 48,0 18,0 2,3 2,3 1,4 0 67,6 21,6 0,9 0,9 0 66,6 26,0 0 0 Radi li sprega sa većom silom od normalne, dakle ako je 1 < " r:^ Z : Zo ^ 2, može se povećati uspon koturače prema normalnom usponu na iznos [slijedi iz (16) i (17)]: s = {sa, — fiX) : (i + 1). (22) Na koturaci normalnog uspona So > 0 najveći nagib može iznositi dakle {e = 2): 5n.=-(2ao -^i):(i+ 1). (22a) 297 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na koturači normalnog nagiba s, = 0, slijedi iz (22) za L ^ 1, je fi^o — <^o, a najveći nagib: Sm =^ /^-^o= <^o ft | ili kako je a, + ^o = 1: ^m= fi´<^o ´ (^^+ »^o) | (23) Odatle slijedi: na posve ili približno horizontalnoj koturači/na kojoj se može za nemariti i odpor krivosti, najveći uspon može iznositi okruglo Sm = /< = 6%o., jer je i e^ : (/i-p ^o) okruglo jednako jedinici. Najveći uspon koturače s^ nije samo dvaput veći od normalnog nagiba, kake bi se msiliio, nego još veći. Za e =: 2 prelazi naime jednadžba (19) u: Kako je redovno 0 < fi^ ^ o^, to je drugi član desne strane ove jednadžbe veći od 0, dakle 5^ : 5^ veće od 2 (isp. tablicu 5). Na koturaču nagiba So=^0 ne može se TabKca 5. Sm : So = 2 + i^´^ (200—iM´i) fiZ Sm / So f^/. Sm / So fiZ Sm / So /ii Sm / So 0 2,000 80 2,667 125 3,667 165 6,714 10 2,053 90 2,818 130 3,857 170 7,667 20 2,111 96 2,904 135 4,077 175 9,000 30 2,176 100 3,000 . 140 4,333 180 11,00 40 2,250 105 3,105 145 4,636 185 14,33 50 2,333 110 3,222 150 5,000 190 21,00 60 2,429 115 3,353 155 5,444 195 41,00 70 2,538^ 120 8,500 160 6,000 200 oo primijeniti ova jednadžba [nego jednadžba (23)], jer dovodi do neodređenog oblika ^ni = 0 . oo. Želi li se, da je najveći uspon upravo dvaput veći od normalnog nagiba, treba da je [slijedi iz (20), za s : s^ =´2]: /.´ L = 2—j.a : : (fi + s„) = (200 — 25) :´ (6 + ´25) = 5,645, dakle težina kola normalno može mjenti K=/ I G = 5,645 X 0,375 = 2,1 t. Najveći uspOn može iznositi (22a): sn> =^ (2 X 200 — 6 X 5,645) : 6,645 = 55,l%o.. Dakle je s^ : s» = 55,1 : 25 = 2,204. Na potezu samo dvaput većeg uspona od normalnog (s = 2 X 25 = 50%») je (25) : * "7 ^ 7" ^ -^ ^´^^^ ^^^ "" ^´^^´ ^ sprega radi sa silom Z =LZ„ = 1,83 X 75 = = 137 kg. 5. Radnja sprege na koturači. Kako na tonu težine Q === K + G odpada sila po*/ r^^A^ ~ r + ^" ^^*^´ P° ^°^^ ^^™^ ^´ ^^ potezu dužne I, sprega izvrši radnju: TVA´A? ^ V i^ +^^"^ ^- ^^ P°*®™ "^^^^"^ L = ^ I ta radnja iznosi A : Q =11 vfi r r i r f + ^´´^, ^^^° J*^ nadalje: s = 10 n -f to,, dakle 2si ^ — 2,10 ni ^ 2,w4l= h -\-2wrk, jednadžba radnje prelazi u: A = Qi + ,ua´lj-\-2w,h) Q. ; (26) 298 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
l^ označuje dužinu pojedinog poteza koturače u krivulji, a I dužinu svakog poteza, koji se nalazi u sumi L, bez razlike, leži li u pravcu ili u krivulji, h ^~ -SlO ni nije nego visinska razlika završne i početne točke skupnog poteza koturače L. Označimo li sa H idealnu visinu, na koju bi sprega vertikalno podigla bruto težak voz K t uz istu radnju A, mora biti KH = (h + fuiL ^2w, 4 ) Q, odakle izlazi (kako je a = K : Q) : H ={h^2w,h ) : a + fiL, (27) Kod upotrebe ove formule treba da je pri ruci uzdužni profil i ispisani »iskaz lukova i pravaca« koturače. Iz uzdužnog profila odredi se h, visinska razlika završne i početne točke i L,-dužina skupnog poteza koturače-Si. Iz »izkaza lukova i pravaca« odredi se-S-j^; /r. Osim toga naravno mora biti poznat koeficijent iskorišćenja voza a. fS^^S^ otfi^ /i"Vr >iSi co m 299 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Tablica 6, h^h i -|- -S´^rlr; a=o, 865; /«=^o,oo6; H^=hi: a,-\~lA^L, io n L h r Ir ´Z^^rlr 2wAt h hj : a liL H Profil WT 0/ m m /oo 0 00 262,00 24 80 4,2 1B,2 24 0,10 i . . 30 1 . 50 , 0,0076 . . 0,380 0,100 1 0,115 0,144 1 0,259 262,26 1 1 30 13,2 144 1,90 ^ 0,380 2,280 2,636 0,864 3,5001265,76 m 39.6 , ^ . , 80 100 60 0,0023 0,138 2 40 . . 80 25 30 0,0092 0,276 3 10 , , , . 20 30 40 0,0076 0,804 60 39,6 202 8,00 , . . 0>718 8,718 10,079 1,212 11,291 277,05 70 35,0 , ^ , , 4 40 60 30 0,0038 0,144 70 , , , , 5 20 40 20 0,0057 0,114 40 , , . , 50 25 " 40 0,0092 0,368 90 35,0 286 10,00 , . 0,596 10,596 12,250 1,716 13,966 291,02 Q 56 32,8 , , 7 10 40 40 0,0057 0,228 50 . , , . 8 40 60 20 20 0,0114 0,228 . 70 30 20 0;0076 0,152 9 90 00 32,8 244 8,00 . , , 0,608 8,608 9,951 1,464 11,415 302,43 60 28,0 , . . 10 10 60 50 0,0038 0,190 50 28,0 24,4 150 4,20 ,´ . . . , . . 0,190 4,390 5,075 0,900 5,975 308,41 U 10 40 — 20 30 0,0114 0,342 , , ^ 50 70 30 20 0,0076 0,152 12 06 24,4 156 3,80 . . . 0,494 4,294 4,964 ´ 0,936 5,900 314,31 2: 1206 36,00 - 2,986 2,986 38,986 45,071 7,236 52,307 314,31 300 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 29 <-- 29 --> PDF |
u našem primjeru (uzdužan profil koturace, si. 3), je h = 268,0 — 262,0 m ^^ -- 36,0 m; L = 1206. m; a = K : Q == 2,4 : 2,775 = 0,865; /i = 6 kg/t :::^i 0,006. U tablici 6, u stupcu i^;!,/r izračunata je pak i iskazana 2Vx 4 =^ 2,986. Visina radnje iznosi: H = (36,0 + 2,986) : 0,865 + Ofim X 1206 = 52,31 m, a sama radnja: A =: KH -=i 2,4 X 52,31 = 125,54 mt ili km.kg. Poradi razdiobe koturače na više zgodnih dijelova s pomoću ugibalšta potrebno je konstruirati »liniju visina radnje« ili ukratko H-liniju´<. U^ tu svrhu može poslužiti i uzdužan profil, izrađen na običan način za potrebe zemljoradnja. No pregledniji od ovoga je u manjem mjerilu naročito izrađen uzdužan profil, u kojem je izostavljeno sve nepotrebno (na pr. crta tla, kote zemljoradnja itd.), a izneseno samo potrebno u rečenu.svrhu kao: gradijanta i linija koturače sa oznakama nagiba, kriyosti i smjera, sa visinskim i dužinskim kotama prema slici 3. Kod ovog posla zgodno i pregledno izvršuje se potreban račun u obliku tablice 6. U prvi stupac te tablice unose se profili, u kojima se lomi gradijanta i mijenja smjer linije koturače (lom gradijante, početak i kraj svakog luka). U drugom stupcu označen je nagib u permilima, u trećem stupcu izkazana je dužina (L), a u četvrtom visinska razlika (ft) gradijante od loma do loma. U slijedećim stupcima (r, lic,Wc) izkazani su: polumjer, dužina i odpor krivosti dijelova koturače u krivuljama, a u stupcu Wf 4 taj produkt za svaku krivulju zasebno. Za svaki potez koturače istog nagiba sumirani su ti produkti u stupcu-S^^/^ ^ a prvi član desne strane formule {21) izkazan je u stupcu h : a. Daljnja dva stupca iznose produkte fiL i »visine« radnje H, također za svaki potez istog nagiba zasebno. Ordinate H-linije nalaze se u posljednjem stupcu. Početna točka te linije identična je sa početnom točkom gradijante: leži s ovom u istom profilu (0 + 00), na istoj visini (262,0). Sto dalje, to više odmiče H-linija od gradijante, jer u svakoj točki loma odskoči od gradijante za »visinu« radnje, izkazanu u predposljednjem stupcu tablice, H-linija nije nego gradijanta idealne pruge, na kojoj ne bi bilo ni odpora kretanja ni odpora krivosti, nego bi samo uslijed nagiba na njoj izvršena radnja bila jednaka radnji izvršenoj u zbilji, na koturači sa svim tim odporima. Visinska razlika krajnje točke Jf-linije i krajnje točke gradijante (314,31 — 298,00 = 16,31 m) jednaka je »visini« radnje utrošene samo na svladavanje odpora kretanja i odpora krivosti, a visinska razlika krajnje i početne točke if-linije (314,31 — 262,00 = 52,31 m) jednaka je visini radnje, utrošene na svladavanje sviju odopra na koturači u zbilji. Prije neposredno po form. (27) izračunati iznos te visine može poslužiti kao kontrola. Preostali podaci su ovi: Težina voza odmjerena je prema luku najmanjeg polumjera, na najstrmijem potezu koturače, od prof. 2 + 80 da prof. 3 -j- 10. Na tom mjestu je TO n = 39,6%o, a w, = 9,2 kg/t, dakle nagib pruge s = 39,6 -f 9,2 = =:= 48,8%o. Kako je na svim ostalim mjestima ove gravitacione koturače nagib pruge manji, najčešće i znatno manji, predvidjeli smo, da sprega radi na ovom mjestu sa dvostrukom normalnom silom. Onda je o ^=^ 400%o, a uz /t = 6 kg/t po form. (21): A=^ (400 — 48,8) : (6 ´+ 48,8) = 6,41. U račun smo uzeli X= 6,4; K= Z G=:^ 6,4 X 0,375 = 2,4 t; Q = K + G =-2,775 t; a = K : G = ´0,865 i. fi ^^ G : Q = 0,135. Iz jednadžbe radnje izlazi, da prosječna sila potezanja, sa kojom sprega radi (poteže voz) na ovoj koturači, iznosi: Z^ ^ A : L =:^ 125,54 kg.km : 1,206 km = 104 kg; dakle je samo e^ = Z, : Zo =^ 104 : 75 = l,387sputa veća od normalne sile potezanja. >, 6. Uređenje proraeta na gravitacionoj koturači. Zapravo radi sprega samo na putu tarno, dok poteže voz i to silom Z^ === e^Zg, Pravo radno vrijeme (t) iznosi samo polovicu na koturači sprovedenog dnevnog vremena i to nakon odbitka vremena utrošenog na krmljenje. Pritom može biti najviše ^i :=i 2. Uz tu vrijednost — vidi se iz tablice 1 — sprega postizava najveći dnevni efekt, ako je T = 0,655, dakle ako pravo radno vrijeme iznosi t := 0,655 X 8 = 5,24 h, dotično, ako vraćanja i krmijenja radi na koturači sprovedene dnevno vrijeme iznosi 2X5,24 -{- 2 = 12,5 h. Najveći dnevni efekt mjerio bi u tom slučaju E^ ^= 0,69 Eo. Ako je pak ^i < 2, a opet se želi postići maksimum efekta, vidi se iz te iste tablice, da bi pravo radno vrijeme trebalo biti još i duže i to s tim duže, što je s-^ manje spram 2. No kako se jedva može još racionalno timariti sprega, ako se trajn o i redovn o zaposli ^ 301 ´ ´ |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 30 <-- 30 --> PDF |
duže od 10 + 2 sata na dan, to u slučaju e, = Ž kao i u slučajevima «, <2, računamo pravo radno vrijeme najviše sa 5 sati na dan, dakle r najviše sa D . » — u Dzo. Kako je uz tu vrijednost u konkretnom slučaju redovno zadan i koet^cijent Li> također je određen koeficiien ?, i to sa jednadžbom (5b), ko]a prediazi u: ^, = 6 + L, — 2>/6«, + 1,875-^ (28) Koeficijent L, kreće se u granicama 1 ^^r^ 2. Prema posljednjoj formuli koeficijent ?, kreće se onda u granicama 1,388^?, ^ 0,550 (isp. tablicu 7). Tablica 7. t = 5h/dan; ´V ~ = 5:8 = 0,6:2 5 ," m ´ i{^) E/Eo <^) m E/Eo 0,50 2,084 0,651 1,00 1,388 0,867 0,55 2,000 0,687 --1,10 . 1,278 0,879 0,60 1,920 0,720 1,1875 1,1875 0,881 0,65 1,844 0,749 1,30 1,079 0,877 0,70 1,771 ´ 0,775 1,40 0,9S9 0,865 0,75 1,701 0,797 1,50 0,905 0,848 0,80 1,633 0,816 1,60 0,825 0,825 0,85 1,568 0,833 1,70 0,751 0,798 0,90 1,506 . 0,847 1,80 0,680 0,765 0,95 1,446 0,858 1,90 0,613 0,728 .1,00 1,388 0,867 2<00 0,550 0,687 Neka se označuje: D razmak-ugibališta; Cl brzinu kretanja sprege sa vozom, uzbrdo, na putu tarno; C2 brzinu kretanja sprege bez voza, nizbrdo, na povratku; 2A-==A^ -f 4 umišljeni put, koji bi prevalila sprega, da se je kretala i u vrijeme utrošeno na isprezanje i uprezanje. Taj put podijelili smo u dva općenito nejednaka dijela 4 I ^ tako, da je uz općenito nejednake brzine (c^ >c,) u isto vrijeme t:, c,t = D + 4,; c,t ^ D ´+.4, dakle: Sl^k^ ^~-^ ´ ^ ct ;, D + 4 (29) Sa gornjeg ugibališta na donje ugibalište vraća se sprega bez voza, a kočijaš obično pješaci uz nju (rjeđe jaši), da se sprega odmori na putu. Poradi toga uzimamo u račun brzinu vraćanja samo sa c^. :r=^ Co ^^ 4 km/h dakle stavljamo t, = 1, Kako smo malo prije obrazložili, koeficijen brzine (\, može biti manji, veći od jedinice i jednak jedinici. 302 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Ako je ,\ <1, dakle Cj < c.> ^= c^,, stavljamo A^ ^==^. ´0, a ^2 ^^ 2-4. Formula (29) prelazi u: , ´ . ^^ ^ "SH^^TZ" ´^"^TirTt 2^´ (^ < 1 ; 4 -= /!o -=- 0,1 do 0,166 km). (29a) Na taj način iskoristili smo vrijeme najekonomičnije. Na povratku naime, gibajući se sa većom brzinom, sprega nadoknadi svo vrijeme izgubljeno kod izprezanjauprezanja, a za transport od donjeg do gornjeg ugibališta ne utroši se više vremena, nego što je potrebno za brzinu kretanja sprege na tom putu. Vrijeme za izprezanje i uprezanje zajedno iznosi 3 do 5 minuta (= 0,05 do 0,083 h). Prema tome iznosi: A =~ (0,05 do 0,083). co = 0,1 do 0,166 km = 4,. Sa gledišta najekonomičnijeg iskorišćenja vremena pregled o najpovoljnijem razmaku ugibališta u slučaju f^ < 1, uz 4, ^= 4o = 0,15 km, daje skrižaljka, kako slijedi: ^1 ^ I 0,66.1 0,60 I 0,66 | 0,70 | 0,76 | 0,80 [ 0,86 I Q>9Q I 0-^5 | Ifl D =\ 0,367| O450I 0,557| 0,70o! 0,90o| 1,20 | 1,70 | 2,70 | 6,70 | 00 km # ´´ Ako je ^1 > 1, dakle c-^ ´> Co = Co, analogno stavljamo ^1 ^== 2 A ^A^ :=^ i). Formula (29) prelazi u: D ´ " ^i~ I Kako je sad A =::^ —(0,05 do 0,083)Ci=-^ (0,05 do 0,083)Cofi=4 ?3, iz posljed njih formula slijedi: ?i = ^ ^ ^^ ; P= g f, ^ 2 4 ; (?i > \; A,= 0,1 do 0,166 km). (296) I sad smo iskoristili vrijeme najekonomičnije, jer sprega gibajući se sa većom brzinom na putu tamo, nadoknadi vrijeme utrošeno na isprezanje i uprezanje. Sa gledišta najekonomičnijeg iskorišćenja vremena pregled o najpovoljmjem razmaku ´Ugibališta u slučaju f j > 1, uz AQ = 0,15 km, daje skrižaljka, kako slijedi: . ^1 = I 1,388| l>a5 I 1.30 I 1,25 | 1,20 | 1,15 | 1,10 | 1,05 1.00 .´ D = \ 1,07 ! 1,16 I 1,30 I 1,50 I 1,80 [ 2,30 | 3,30 | 6,B0 | c^o km Konačno, ako je ?i približno ili točno jednak jedinici prema jednadžbi (29) mora biti Aj^ r=^ A^ =z A = AQ^ Sa. gledišta iskorišćenja vremena ugibališta su suvišna, a razmak početne i završne stanice neka je što veći. Koristan dnevni efekt sprege (N) između dva susjedna ugibališta računamo ovako: Potrebno vrijeme za jednu punu rožnju tama i natrag zajedno sa isprezanjem iznosi: . T =: 2 (D + 2 A,) : Co, ako je ti < 1, a ^o = 1; | T --^ 2 (D + io) : Co, ako je ^1-^. :=- 1; (?0) i T = 2 D : Co, ako je C, > 1, a t. = 1. ^ j Jedna sprega (voz) izvrši u 10 radnih sati ^ := 10 : T punih vožnja. Iznosi li tovar voza (neto) Kn ´t, a ^istodobno radi v sprega (vozova), ukupni koristan efekt mjeri. JV = vKn v tona na dan. (30a) U našem primjeru (točka 5) je L1 = 1,387. Prema formuli (28), ili tabl:ci 7, je onda ^1 = 1. Sa gledišta iskorišćenja vremena ugibalište nije potrebno, a razmak D identičan je sa razmakom početne i zavrnše stanice: D =^ L ^===: 1,206 km. Uz 4„ :=r=2 0,15 km potrebno vrijeme za jednu vožnju iznosi: T = 2(1,206 + 0,15) : 4 = =:^ 0,678 sati. Jedna sprega u jednom danu izvrši ^ =rr: 10 : 0,678 ==^ 14,7 punih vožnja. Kako taj broj može biti samo cijeli broj, u račun uzimamo v zz=. 14. Uz taru od 0^6 t, neto jednih kola iznosi K^ ::= 2,4 — 0,6 =^^ 1,8 t. Koristan dnevni efekt jedne sprege je; N ^=^ 14 X 1,8 = 25,2 t. , . 303 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Taj se efekt može podvostručiti, ako se istodobno zaposle dvije sprege, dva zasebna voza. Drugi voz polazi sa donje stanice, kad prvi stigne na gornju stanicu. Kako drugi voz započinje, ali i svršava svoj dnevni rad za vremenski razmak gornje i donje stanice kasnije, postizava sa prvim vozom jednaki dnevni efekt Ukupni dnevni efekt je dakle dvaput veći (u našem primjeru 2 X 25,2 == 50,4 t/dan). No uz ovaki raspored pruga je slobodna za prometan]e u suprotnom smjeru samo u vrijeme, kad sprega ne radi: prije početka ili poslije svršetka dnevnog rada ili u vrijeme podnevnog odmora (krmljenja). Samo u" to doba dana mogu se otpremati kola u suprotnom smjeru i to, kako ih pogoni gravitacija, najzgodnije sva odjednom, složena u jedan voz. Više nego dvije sprege (dva voza) zaposliti na ovaj način nije uputno poradi sigurnosti vožnje. U tom slučaju naime nalazilo bi se više vozova na otvorenoj pruzi gravitacione koturače, a te su redovno znatnog nagiba. Nego treba li povećati efekt zaposlenjem više od dviju sprega (dva voza) na dan, bolje i sigurnije se postupa, ako se umetnu ugibališta među početnu i završnu stanicu. Dijeli se pak koturača sa u ugibal:šta na u + 1 dijelova pO´ principu jednakosti radnje: sprega neka izvrši jednaku radnju na svakom potezu među ugibalištima. Lahko i jednostavno postigne s§ takova razdioba s pomoću H-linije ili linije visina radnje, opisane u prijašnjoj točki. Visinska razlika ili razlika ordinata završne i početne točke H-linije proporcionalna je naime sa radnjom, koju izvrši sprege vozeći voz od početka do kraja koturače. Isto tako je proporcionalna visinska razlika (razlika ordinata) bilo kojih dviju točaka te linije sa radnjom izvršenom na potezu koturače među tim točkama. Poradi toga nalaze se potezi koturače jednakih radnja među točkama H-linije jednakih visinskih razhka. Ako je dakle podijeljena koturača sa u ugibališta na u ´+ 1 poteza jednakih radnja, podijeljena je i visinska razlika (razlika ordinata) završne i početne točke H-linije na u 4^ 1 jednaki h dijelova i obrnuto. Po tom principu podijelili smo našu koturaču (si. 3) sa dva ugibališta u tri poteza jednakih radnja ovako: Razlika ordinata završne i početne točke linije radnje iznosi; H :== 314,31 — 262,00 = 52,31 m. Razdijelili smo tu razliku u tri jednaka dijela H -: 3 ^52,3 1 : 3 == 17,44 ,m. Obzor sa visinskom kotom 262,00 + 17,44 = 279,44 siječe na H-liniji mjesto prvog, a obzor sa visinskom kotom 279,44 -|- 17,44 == 296,88 mjesto drugog ugibalitša. Prvo mjesto pada u profil 4 + 18, a drugo u profil -7 + 86. Razmaci ugibališta od početka prema kraju koturače mjere dakle 418, 368 i 420 m. U skladu sa principom jednakosti radnje razmak je to kraći, što je strmija pruga među ugibalištima. Na tako razdijeljenoj gravitaciono j koturači može se odvijati promet u glavnom na dva načina. a) Ista sprega stalno radi na istom potezu među dvjema ugibalištima. Radi li samo po jedna sprega na svakom takovom potezu koturače sa u ugibahšta, dnevno polučeni koistan efekt mjeri: N =^ Kn*´^. (30b) Broj, punih vožnja jedne sprege u 10 radnih sati opet je ^ ::== 10 : T, a T treba odrediti po formuli (30). Na našoj koturači, si. 3, udaljenost završne od početne stanice iznosi L =^ 1,206 km; razmak ugibališta mjeri D =L:i L : 3 == 1,206 : 3 =^ ==r 0,402 km. Potrebno vrijeme za jednu punu vožnju iznosi: T =( 2(0,402 + 0,15) : :4 ===:n ´0,276 h, a broj punih vožnja jedne sprege na dan ^ = 10 : 0,276 -^ 36. Dnevno polučeni koristan efekt mjeri (30b) N -^ 1,8 X 36 = 64,8 t. (Na kourači rade doduše 3 sprege, no prva sprega predaje ist a kola drugoj, a ova trećoj sprezi na putu od početne do završne stanice.) Taj se efekt može podvostručiti (2 X 64,8 = :=^ 129,6 t), ako se na svakom potezu zaposle po dvije sprege (u svemu ´ dakle 6 sprega). No u tom slučaju mogu se otpremati kola u suprotnom smjeru s pomoću gravitacije, kako smo rekh, samo u vrijeme, kad sprege ne rade.´ b) Svaka sprega vozi svoj voz duž cijele koturače bez prekidanja ođ početne do završne stanice. Upreže se samo na početnoj donjoj (A), a ispreže samo ha završnoj, gornjoj stranici (B). Poradi m^moilaženja treba udesiti vozni red tako, da se puna i prazna kola (ili voz) nađu u isto vrijeme na ugibalištima Grafički može se konstruirati takav vozni red i u slučajevima, kad se brzina voza na putu tamo (cO razlikuje od brzine voza na putu natrag (c, > cJ, općenito na ovaj način: 304 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Najprije se odrede svi elementi potrebni za konstrukciju grafikona jedne pune vožnje jednog voza. Na slici 4, koja predočuje takav grafikon, ordinatte (vertikale) označuju vrijeme, a apscise (horizontale) put. L označuje razmak početne A i završne staneie B u zbilji, a L ´-{- 2 A razmak umišljenih stanica A´ i B\ do koj-h bi došao voz, da je putovao i u vrijeme t, utrošeno na uprezanje i izprezanje, na stanioama A i B. Na putu L tamo voz utroši vrijeme t^^:: L : c^ =^ L : ^iCo, a natrag vrijeme t-^2 = L : C2C0. (31) Pod srednjom brzinom voza raziomijevamo jednoličnu brzinu c uz koju bi voz utrošio isto vrijeme 2 tš =^´ t^ + t^ na putu 2 L. Odatle slijedi: L_ (^1 + ^2) (32) ij kako je ts Cl + L : C2), n,_^ Cs —^ I > SS — CB : Cd — -(33) 1 + ?i/?. Vrjeme putovanja ts je dakle algebarsk a sredina vremena ti i ts a brzina Cg je harmonijsk a sredina brzina c, i Cj. Vrijeme potpune vožnje jednog voza (tamo i natrag zaiedno sa isprezanjem i uprezanjem) iznosi (isp. sliku): T=t, + t, + 2t = 2{t, + t)^ + 2L (34) Iz snošaja 2i = Cg t izlazi dužina umišljenog puta A, koji bi prevalio voz, da se je kretao i u vrijeme t, utrošeno na isprezanje i uprezanje: CQ t ^, CQ t A =^ (35) Vremenska razlika § izlazi iz snošaja: (r/2 - d) c, -1 + 2i = (r/2 + đ) Cl sa: <^2 <^1 Cl + Cg (i+va-(i-^,/&)-U-c^T^+TT^:/^ (36) d može biti pozitivno ili negativno, već prema tome, da li je ti — ta>^ 0. U prvom slučaju vrh V leži iznad, a u drugom ispod vrha Vs U slučaju ^i = Ca je-ti = U, a oba vrha padaju u istu točku. 305 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tablica 8. ^ r i: ? i+ ? 1 1 J-? ´ 1-C 0,55 1,818 1,55 2,818 0,645 0,355 ^ 0,45 i 0,818 1,222 0,60 1,666 1,60 2,666 0,625 0,375 0,40 0,666 1,500 0,65 1,538 1>65. 2,538 0,606 0,394 0.35 0,538 1,857 . 0,70 1,429 1,70 2,429 0,588 0,412 0,30 ^0,429 2,333 0,75 1,333 1,75 2,333 0,571 0,429 0,25 0,333 3,000 0,80 1,250 1,80 2,250 0;555 0,444 0,20 0,250 4,000 0,85 1,176 1,85 2,176 0,541 0,459 0,15 0,176 5,666 0,90 1,111 1,90 2,111 0,526 0,474 0,10. 0,111 9,000 0,95 1,053 1,95 2,053 0,513 0;487 0,05 0,053 19,00 2,00 J,000 2,00 2,000 0,500 0,500 0,00 0,000 og 1,05 0,952 2,05 1,952 0,488 0,512 0,05 0,048 21,00 1,10 6,909 2,10 1.909 0,476 0.524 W0, 0,091 11,00 1,15 0,870 2,15 1,870 0,465 0,535 0,15 0,130 7,?66 1,20 0,833 2,20 1,833 0,455 0,545 0^20 0,166 6,000 1,25 1,30 1,35 1,388 0,800 0,769 0,741 0,720 2,25 2,30 2,35 2,388 1,800 1,769 1,741 1,720 0,444 0,435 0,426 0,419 0,555 0,565 0,574 0,581 , 0.25 0,30 0,35 0,388 0,200 0,231 0,^^59 0,280 5,000 4,333 3,857 3,577 Vremenski razmak T slijedi iz snošaja: (^ zl = — Cg f sa: 6 -(^ ^s-2 (37) 2^1 ´ ^0^" \+´Uk 306 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 35 <-- 35 --> PDF |
´ ´ f f rit Konačno je: v —d= ^ = —, ^TT-t. (38) SU SESSSSSSSS9 ^^Hipm 4*«rtf ^»2^0Mn ^ / 307 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kako je najčešće ?i ili C-^ jednak jedinici za olakšanje računa ili za kontrolu može poslužiti tablica 8. Na slici 4 deblje izvučena linija predočuje punu vožnju A-—B—A voza, koji bi putovao sa jednoličnom brzinom c, tamo, a sa jednoličnom brzmom c, natrag. Crtkana linija pak označuje punu vožnju voza, koji bi putovao sa istom jednoličnom brz´nom CB tamo i natrag. ;´´"´, Na slici 5a konstruirani su takovi grfikoni jedne pune vožnje jednog voza na temelju ovih podataka: L = 1,2 km, t = 5 min = 0,083 h; ?, = 0,75; fa = 1,0. Onda je c, = ?i Co = 3,0 km/h; c^ = Co = 4 km/h; t, -= 1,2 : 3 = 0,4 h == 24 min; ta = 1,2 : 4 = 0,3 h = 18 min; t, + t, =- 0,7 h = 42 min; ´^s = y (ti + t,) = = 0,35 h = 21 min;cs == L : t, = 1,2 : 0,35 = 3,43 km/h. Nadalje je T = 2 (t, + + -t) = 2^(21 + 5) = 52 min;4=yc, ^^y3,43 X 0,083 = 0,143 km. Po ef (98) uuoj<5= — (24 — 18) X (1 + 5 : 21) = 3,7 min, a po form. (37) t ~ 3,7 -f + (18 : 21) (5:2) = 5,8 m´n. (Kod crtanja zaokružene su minute na cijele brojeve.) Umetnemo li sad u svrhu pojačanja prometa u ugibalista, med početnom (A) i završnom stanicom (B) moći će prometati u ´+ 1 vozova. Poslije prvog voza svaki slijedeći voz kreće sa početne stanice_za vremenski razmak do slijedećeg drugo g ugibališta kasnije, ali i završuje svoje dnevno putovanje za isti taj vremens´ki razmak kasnije. Na taj način radi svaki voz isto vrijeme, sa istim efektom na dan. Mjesta ugibališta, na kojima će se mimoilaziti puni i prazni vozovi, određujemo najprije na način predočen na slici 5b. Linije putovanja med umišljenim stanicama A i B´ čine trokut IFd VWg StrancalFđ TFg jednaka je vremenskom razmaku Tpune vožnje jednog voza. PodijeFmo li tu stranicu na u + I_dijela, dobivena razdjelišta određuju vrhove linija vožnje (trokuta) ostalih vozova.´Kako su istoimene stranice svih tih trokuta paralelne, sijeku se u točkama, koje dijele razmak L + 2 4 također na u + 1 jednakih dijelova. U vertikalama dakle, koje dijele razmak L + 2A na w. + 1 jednaka dijela, zatim u horizontalama, u kojima se sijeku stranice rečeni trokuta, nalaze se mjesta idealnih ugibališta. Idealnih rekosmo zato, jer smo prtom pretpostavili, da voz putuje sa jednohčnom brzinom Ci tamo i sa jednoličnom brzinom c-^ natrag. U zbilji neće biti tako, jer ugibališta treba da leže u vertikalama, kako ih određuje pr´ncip jednakosti radnje (H- linija). Poradi toga konačno dobije se erafički vozni red prema slici 5c). Točke voznog reda na vertikalama A\ A^ B i B´ ostaju na svojim prije određenim mjestima; isto tako i horizontale, na kojima se nalaze idealna ugibalitša; vertikale pak Uj, Us..., povučene u razmacima D^, Do,. , kako ih određuje princ´p jednakosti radnje (H-linija), sijeku točke na horizontalama idealnih ugibališta, u kojima leže prava ugibališta. S ovima ujedno je i pod´puno određen grafički vozni red u skladu sa principom jednakosti radnje; u povećanim razmacima, kako je tamo pruga položitija, povećana je brzina vozova; u smanjenim pak razmacima, kako je tamo pruga strmija, smanjena je ta brzina. Koristan efekt uz ovaki razpored vožnje izlazi iz ovih snošaja: Kako vrijeme., pune vožnje jednog voza iznosi (34) T ^-2 (te + t) h, jedan voz izvrši u 10 radnih sati p = 10 : T pnrvh vožnja. Ako je K„ t neto težina jednog voza, a istodobno radi v =:= u + 1 vozova (sprege), ukupan koristan dnevni efekt iznosi: iV = (w + 1) Kn V tona. ^ (39) U našem primjeru, slika 3, je U = i, c=^ t, = L : c, =:=^ 1,206 : 4 = 0,3015 h; ^==: 0,0^6 h. (Na početnoj stanici gravitac-ione koturače sprega se samo upreže, a na završnojstanici samo ispreže. Bilo bi dakle dovoljno uzeti" u račun t samo sa 1,5 io 2,5 mm. ^ No da se olakša obdržanje voznog reda povećah smo to vrijeme na 4 min = 0 0^6 h). Dakle je T =-r: 2 (0,3015 + 0,0667) = 0,736 h:^ = 10 : 0,736 ^ 13 ^ i^ r^ ^ ^ ^´^ X 13 = 70,2 t. Taj je efekt veći od efekta izračunatog pod a) sa 64,8 t, ]eru ovom slučaju odpada uprezanje i izprezanje na ugibalištima, 3i)o |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 37 <-- 37 --> PDF |
1 u ovom služaju mogao bi se podvostručiti efekt, (dakle povisiti na iznos od 140,4 t), kad bi poslije prvog voza sa početne stanice krenuo´ svaki slijedeći voz za vremenski razmak do slijedećeg prvo g ugibališta kasnije, t j . kad bi bilo uposleno svega 2 (u + 1) sprega (u našem primjeru 6 sprega, dotično 6 vozova). No onda se ne mogu mimoilaziti vozovi na ugibalištima, nego u suprotnom smjeru mogu se odpremati vozovi ( s pomoću gravitac´je) samo u doba dana, u koje sprege ne rade. ´ I i J Konačno mogu se i kombinirati najzad opisana dva rasporeda vožnje: samo u izvjesno radno vrijeme dana ukrštavaju se vozovi složeni od većeg broja praznih kola, koje pogoni gravitacija, na ugibalištima sa vozovima od jednih ili manjeg broja natovarenih kola, koje poteže sprega. 7. Uređenje prometa na nizinskoj kotiirači. Za razliku od gravitacione koturače pod nizinskom k ot u r a č o m razumijevamo svaku koturaču, na kojoj nije moguće s pomoću gravitacije odpremati vozove od jednog do drugog kraja ni u jednom ni u drugom smjeru. Nego poradi premalenog nagiba pruge sprega mora da poteže vozove tamo i natrag. Vožnja natovarenog voza iziskuje silu Zi, općenito različnu od sile Z2, potrebne za vožnju praznog voza natrag. Općenito je dakle Zi <- Z2,, a obično je Zi > Z2. Na L dugačkoj koturači polučeni efekt mjeri na putu tamo EJ ^:=^ Z-^Cttu a na putu natrag E2 = Z^c^t-^- Ukupni efekt na putu tamo i natrag mjeri: . , 2 Ls = 2 Zg C, i^a = ,^1 + E2 ^ Z^C.t^ + Z,C2t2 Ova jednadžba ujedno definira srednji efekt E^ kao algebarsku sredinu efekta na putu tamo (EJ) i natrag (E.). Uvrste li se pak u ovu jednadžbu vrijednosti Cs iz jednadžbe (3i) i 4 iz jednadžbe (32), nakon sređenja izlazi najprije:. a onda,^ kako je ti = L : Ci i t^ = : L : C2, nakon uvrštenja i sređenja: 2 ^a ^ Z, + Z2. (39) Srednje vrijeme, srednji efekt i srednja sila potezanja su dakle algebar ^ ske sredme, a srednja brzina je h a r m o n ij [s;ka sredina takovih veličina na koturači, na putu tamo i natrag. Nagib nizinske pruge je malen, a omjer između težine voza i težine sprege velik. Kako je nadalje koeficijent odopra kretanja poradi sinja također malen, kod praktičkog računanja nizinsk e koturač e može se zanemariti vlastita težina sprege, staviti Q = K + G ~= K, te namjesto općenite formule (10) upotrebljavati jednostavniji njezin oblik: Z = {jit + s) K; s =wr^ + 10 n. (40 Onda je: a= Z:G = {fi + s), ?^, ili /I = X : G = a : (/i + 5), (41) L = Z : Zo = Z/G : Zo/G = a : a,.. (42) Na putu tamo sprega vozi natovaren voz bruto težine: K ==:= Xt + Kn . Omjer između težine tovara Ku (neto težine) i težine praznih kola K* (tare) kod šumskih pruga, kako rekosmo, mjeri: x = iC^ : i^t = 2 do 4, prosječno 3. Prema tome natrag vozi sprega prazan voz težine Ki = K\{% -\- 1), pak je nadalje: ^ = Kt : G = A : (x+ 1), na putu tamo [iz (41)] : o^ =^ (^.c + $^) Ij (43) na putu natrag [iz (41)] : o^^^ {i^i + s^) h 2 (Ts = o^-^-a^ [iz (39), ako se podijeli sa G]. Veličinu sile Z, na putu tamo, sile Z, na putu natrag i srednje sile Z^ određuju pak snošaji [iz (42)]: ^, = Zi :Zo = a, : a,; ^2 = Z, :Zo = <72:^o; ^s =^ Z. i Z, i e, -f- e^ = 2 e« (44) Formula (33), koja određuje snošaj između brzine voza na putu tamo. (Ci), na putu natrag (c,) i srednje brzine (Cg), vrijedi za nizinsku koturaču nepromijenjena. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 38 <-- 38 --> PDF |
?od normalnim nagibom s, razumijemo najčešći nagib nizinske koturače, ako ne premašuje polov:cu najvećeg nagiba Sm u istom smjeru vožnje. U protivnom slučaju smatramo ovu polovicu normalnim nagibom. Smjer- vožnje mijenja vrijednost So i Sro^ Poradi toga kod izračunavanja nizinske . koturače treba najprije ispitati: , . i =zi K : G = <7o : (fi<+ So^) u smjeru vožnje tamo | , i A ==^K : G =^ [K + l)Z-,= (K~^ i) a^i {fi + s^^) u smjeru vožnje natrag j (^^) te dalje računati sa manjom vrijednošću i. Ostali tok računa pokazujemo u primjerima, koji slijede. Ovdje tek još dodajemo, da jednadžba (33) ne daje veličinu brzine Ci na putu tamo ni veličinu C2 na putu natrag, nego određuje samo snošaj tih veličina. Jednu od tih brzina treba procijem"ti prema srednjoj brzini Cg i prema odnosu sila Z^ i Z^ naprama rsednjoj sili Z^ Pritom neka ne bude — leži u naravi koturače i sprege — jedna brz-na manja od 2,2 km/h (spori korak), a druga veća od- 7,2 km/h (ubrzani korak), 1. primjer. Zadano je: /^ ===: 6,4 kg/t; Smi — {´^tm + IO ?7m) = 6 + 6 = 12%o; ] 1 So3 = Y -^mi =^ ^%oJi 5^2 = 6 — 6 t^; €%o; 5o2 = -^ {— 6) :=:^ — 3%o. Onda je u smjeru vožnje tamo (45): i — K : G = 200 : (6,4 + 6) z:^ 16; u smjeru vožnje natrag {% =: 2) : I ^ [2 + 1) 200 : (6,4 — 3) =^ 176. Za račun mjerodavnu manju vrijednost i = 16 daje smjer vožnje tamo. Onda je: K=i. G = 16 X 0,375 = 6 t; Kt = K : (1 + x) = 6 : 3 = 2 t;/It = >i: (>^´+ 1)= =. 16 : 3 = 5, 33; %^ = <^os:= Y (% + ^02) =. v (200 + 18) = 109 kg/t; ^1 == ^01 : <^o =-200 : 20´0 =::. 1; L, = ao2 : 0-, = 13 : 200 = 0,09; ^s = <^e: : <^o -^ 109 : .200 = 0,545. Uz zadanu vrijednost L9 1= 0,545 srednji dnevni efekt Egii: -Eo =: Ls fs % postizava najveću vrijednost za iz formula 9 i 9a, ili iz 4ablice 1). Kako je srednja brzina cj ® harmonijska sredina između brzine tamo c^ i brzine natrag Co, to mora biti Cs > 5,4 km/h, a c, < 5,4 km/h. Kako ^ je nadalje ^Z, = e, Z^ = 0,09 X 75 =^ 7 kg mala sila prema sili 2^1 = s^ Zo^=7Skg, to pridajemo praznom vozu na putu natrag najveću dopuštenu brzinu Co ^ 7,2 km/h. Po formuli (33) brzina natovarenog voza na putu tamo mjeri onda: c, := cc^ : (2 c., ~ c^) — 7,2 X 5,4 : (2 X 7,2 — 54) === =.-.4,3 km/h. r 2: primjer. Neka je opet ft =^ 6,4 kg/t i nadalje Smi = (6 —-6) = 0%o; ^01 = — 3%o; Sm2 == (6 -[-I 6) = 12%o i S02 = 6%o-. Onda je u smjeru vožnje tamo (45) ^=, 200 : (6,4 — 3) = 59, u smjeru vo-žnie natrag (uz ?^ = 2) : /I = (2 + 1) 200 : (6,44- 6)r±=48. Mjerodavnu manju vrijednost i = 48 daje smjer vožnje natrag. Onda je K = iG =^ 48 X 0,375 = 18 t; K =^ K : (n + 1) .^ 18 : 3 = 6 t; ;t = /I : (K + 1) = 48 : 3i = . 16; a,, = (^ + So,) ^ = (6,4 _ 3) . 48 = 163 kg/t; ^m = ^Q = 200 kg/t; aoe = — (a^^^a,^)— ~-(163 + 200) = 182 kg/t. Nadalje stoje omjeri: fj == o-^^ : a^ = 163 : 200 = 0,82; L3 = Cos : o-^ = 200 : 200 = 1; Lsn= Ts = 1^03 i ^^8 ^= 1,06, dakle uz dnevno radno vrijeme U^=^ 1,03 X 8 ==: 8,24-h i uz srednju brzinu vožnje Cg = 1,06 X 4 ==: 4,24 km/h. Kako je s:la Z, :==.L Zo= — 0,82 X75 = 61,5 kg manja od sile Z^ ^= e^ Z, = 75 kg, brzina voza na putU: tamo treba da je c^ > Cs = 4,24 km/h, a brzina voza na putu natrag treba da je C2 < Cs =^ 4,24 km/h. Posljednju brzinu uzimamo u račun sa c. = c« ^== 4 km/h. Onda je brzina natovarenog voza tamo d = c^c ^: (2 Co — Cg ) = 4 X 4.24 : (2 >´ X:: 4 — 4,24)== 4,5 km/h. " ^ Razdioba ugibališta na nizinskoj koturači sprovodi se jednako- kao na gravitacionoj koturači. 310 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tako na pr., želimo li ispitati razmak ugibališta D obzirom na i skori š ce ri j a vremen a u prvom primjei*u, postupamo ovako: Kako je brzina c^ ^ 4,3 km/h manja od brzine c,. = 7,2 km/h u formuli (29) c^ : c^^ (D + ii) ; (D + 4.) stavimo ^i = 0, a 4^ cz^^ 2 4 ==. (0,05 do ´0,083) c^ ==^ = 0,36 do 0,6 km. Iz te formule, uz c^ . c, ^^ 4,3 : 7,2 ~ 0,6, slijedi onda: D ^ ^´^1´^ 2A = -M^ 0,6 =^ 0,9 km. U drugom primjeru je brzina Ci -= 4,5 km/h veća od brzine Cs ^^ 4,0 km/h. Poradi toga u iormuh (29) stavljamo A^ = 2 A = (0,05 do 0,083) Ci ^ 0,225 do 0,375 kmj a 4. = 0. Iz te formule, uz c^ : c. r:^- 4,5 : 4 ::=^ 1,125, izlazi onda: D = 24 : (cjc ~ 1) -- 0,375 : (1,125 — 1) = 3 km. U jednom i drugom primjeru uz tako, izračunati razmak ugibališta voz, koji putuje sa većom brzinom, nadoknadi vrijeme izgubljeno na uprezanje i isprezanje. Kako je nizinska koturača malog nagiba na otvorenoj pruzi u istom smjeru može prometati i više vozova istodobno, već prema potrebi, t. j . prema željenom dnevnom efektu. No prema broju vozova treba udesiti i dužinu ugibališta. Za povećanje dnevnog efekta nije dakle baš nužno umetnuti veći broj ugibališta. Njihov razmak neka je to manji, što je veća razlika između sila Z^ i Z^, da se sprega ne zamori odviše, radeći dugo sa velikom silom. Uostalom, 0 tome vodi račun već i formula (29) kako se vidi iz posljednjih računa. U svakom, slučaju ukrtšavaju se puni i prazni vozovi na ugibalištima i na stanicama nizinske koturače. Vozni red udesit će se prema tome, i to analogno kao kod gravitacione koturače: da ista sprega radi između dva ista ugiblišta cijeli dan (kad je razlika između sila Z^ i Z^ velika), ili da svaka sprega vozi naskroz od početne do završne stanice samo mimoilazeći se sa vozovima suprotnog smjera na ugibahštima (kad je razlika između sila Z^ i Z2 mala, pa na kratkim koturačama uopće). Dnevni koristan efekt računa se u jednom i drugom slučaju analogno kao kod gravitacione koturače. 8, Zaključne napomene. Ovdje želimo podkrijepiti dosad rečeno još sa njekim podacma, koji mogu i posliižiti kod uredjenja voznog reda, osim toga dodati još potrebne podatke za proračunavanja troškova prometanja, u koliko su nam bih pri ruci. Forste r (das forsthche Transportwesen) daje 0 brzini voza pod spregom (c km/h),-UZ prosječan nagib koturače (od ± no%o.), ove podatke: «o — + 2 + lp + 1 + 0,5 + 0,25 ~ 1 — 2 37, oe C = 3,6 4,3 4,9 5,4 5,8 7,2 5,8 4»3 km/h Pritom predpostavlja, da najmanji polumjer krivosti nije manji od 200 m. Brzina voza, koga pogoni gravitacija, po istom autoru, može biti velika (14,4 do 21,6 km/h). No poradi sigurnosti vožnje danas se ne dopušta veća brzina od 15 km;*!!. Voz treba da prolazi kroz lukove, naročito u oštrijim zavojnicama, sa smanjenom brzinom. Pritom ne valja kočiti voz, kad je već ušao u luk, nego u primjerenoj udaljenosti pred lukom tako, da sa smanjenom brzinom već ulazi u luk. Po prof. W. M iille r u brzina natovarenog voza pod spregom iznosi 2,9 do 4,5 km/h. Vrijeme zadržavanja sprege na stanicama po Eckert u treba računati najmanje sa 2, a poshje dužih tura i sa 3 minuta (4 = 50 do 100 m). Vrijeme potrebno za utovarenje ili istovarenje računa se zasebno. Bazal i računa potrebno vrijeme za utovar 27, a za istovar 9 do 13,5 minuta po kubnom metru drva. Ritte r pak računa, da utovar kubnog metra drva stoji 1,1 do 1,7 radnih sati, već prema obliku drva (oblice, trupci i sL). Pri tom predpostavija, da za dizanje i pokretanje teških komada stoje na raspoloženju zgodna mehanička pomagala (dizalica i sL). Iz jednih i drugih podataka može se dakle zaključiti, da 2 do 4 radnika utovare kubni metar drva za 27 min., a istovare za 9 do 13,5 min. Za prometanje na koturači najzgodnija su kola u glavnom izrađena od drva (hrastovina, jasenovina). Od drva izrađen je okvir, t. j . uzdužni nosači, čeoni komadi, nosači obrtnja i sam obrtanj (Drehschemel). Od čelika izrađene su osovine, a od čeličnog (uz kočnicu) ili od tvrdog hva točko vi. Ovakova su kola lakša i elastičnija od željeznih, a i lakše se opravljaju. Potrošak ulja za mazanje ležaja ´ \, 311 -^ yA:^ |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 40 <-- 40 --> PDF |
iznosi po kolima (sa dvije osovine) 25 do 70 grama na dan. Taj potrošak mnogo zavisi o konstrukciji ležajeva i o razumnom i pažljivom postupanju kod mazanja, koje redovno izvršuju kočničari. Kod proračunavanja troškova prometanja za kola treba uzeti u račun u ime kamata 5 do 10Vo nabavnog trosko. K broju predviđenih kola u redovnom prometu treba dodati 10 do 20*^/o za rezervu. Mnogo više nego od vožnje troše se kola od utovarivanja i iztovarivanja. Unatoč tome, uz redovno uzdržavanje i opravljanje, po stečenom iskustvu, kaže Opletal , kola ne pokazuju spomena vrijedno istrošenje ni nakon 20 god. upotrebe. Prema tome može se uzeti u račun u ime odplate u kola uložene glavnice, ili u ime gubitka vrijednosti kola uslijed upotrebe, još i primjeren postotak nabavnog troška, već prema konkretnim prilikama. Broj kočničara zavisi o nagibu koturače i o načinu prometanja. Pogoni li gravitacija natovaren voz niz koturaču znatnog nagiba, svaka kola treba da su proviđena sa kočnicom^! da imaju svog kočničara. Za- proračunavanje troškova sprege mogu poslužiti ovi podaci. Za svakog konja godišnje treba uzeti u račun: 10*^/o nabavnog troška za kamate, lO^/o za izirošenje, 3^/o za podkivanje, 5´Vo za pribor timarenja i liječenje i 5Vo za nastanbu. K broju potrebnih konja u redovnom prometu treba dodati 5*^/o;i za rezervu. Na. tjedan´troši svaki konj cea (40), 50 kg zobi, (70), 50 kg sijena, 15 kg slame za čišćenje i 15 kg slame za stelju. Svakom konju u prometu pripada kočijaš, Orma dotraje za 5 god. Prema tome treba uzeti u račun godišnji odplatni obrok i osim toga: 5*^/0 nabavnog troška za kamate i 20Vo za uzdi-žavanje i opravljanje. Ukupno ovako izračunati godišnji trošak za spregu i ormu treba preračunati na trošak po radno m danu, a ovih ima 250 do 280 u godini. U gornjim podacima nijesu uračunati opći troškovi. Transport na sinj ama je skup, ako je dužina prometanja i količina drva malena (< lO´OO m^). No već na dužini razvožnje od 50 m može biti ovaj način transporta jeftiniji od -drugog kojeg načina, ako je količina drv^ velika (> 2000 m^). Prema Opletal u kod godišnje produkcije od 10.000 do 15.000 kubnog ili prostornog metra drva trošak transporta na koturači p. p. jednak je trošku transporta na pruzi na paru. Uz manju produkciju od ove koturače ima prednost, a uz veću, koturača ne dolazi uopće u obzir. Podaci o vremenu i trošku ovdje navedenih radnja zavise o općini i lokalnim prilikama. Poradi toga pottrebno je da šumari, koji imaju prilike, ipituju i sakupljaju takove podtake, da ih sređuju i priopćuju u stručnim časopisima i na taj način koriste..struci i^ općenitosti. . ZUSAMMENFASSUNO. Die vorllegende Arbeit bring-t die Fahrdynamik đer Z ug t ier-Wa 1 d b ahne n in folgender ^usammenfassung: 1) Einleitende Bemerkungen. 2) Z;ugkraft und Leistung der Zugtieren, 3) PyBamisclie Formeln und Bezeichnungen. 4) X)isskussion der Formeln und der Bezelchnungen. 6) Geleistete Arbeit, 6) Betriebsgestaltung auf der geneigten und 7) auf der ebenen Ziugtier^WaIdbahnen, 8) Scblussbemerkungen. 312 |