DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Ing. ANTE ABRAMOVIC (Zagreb): \ ; VI ZASJEDANJE ODBOMA MEĐUNARODNE .SEEDIgNJiCE-, ZA ŠUMARSTV O \ (SKOHSTE KOMETEESITZUNa BEE INTEKNATIONAI^EJN FOBST^ENTBALE), Međunarodna središnjica za šumarstvo, reprezentativno zastupstvo svih kul turnih zemalja u kojima se vodi šumsko gospodarstvo, održala je u vremenu od 8. do 12. rujna 1942. svoje šesto zasjedanje u Beču. Međunarodna središnjica za šumarst\-o (skraćeno CIS t. j . Centre International de sylviculture), koja je osnovana 1939. godine sa sjedištem u Berlinu j koja uživa Si 1. UdestMlci 0a sjednicama odbora CIS-a 1$-IZ. pravo eksteritorijalnosti, bila je sa strane njemačke vlade osobito poduprta, pa se je stoga za ovo kratko vrijeme svog postojanja mogla lijepo razviti i svoj posao staviti u službu velikih gospodarskih zadaća na područjima uzgoja, njege šuma i drvne proizvodnje. Toj velikoj organizaciji pripada danas 16 (šestnaest)_ država. Zadaće Međunarodne središnjice za šumarstvo proističu iz sveukupnog položaja šumskog gospodarstva i šumarske znanosti u svim državama na zemlji i iz nastojanja, da se šumarske prilike poprave zajedničldm radom. Uglavnom. obuhvaćaju te zadaće tri velike grupe: 1. Promicanje izmjene misli šumara različitih zemalja priređivanjem međunarodnih šumarskih kongresa. 2. Sudjelovanjem kod rješavanja takvih praktičkih šumarskih pitanja, koja zanimaju različne zemlje. 3. Provedba anketa, sastava statističke građe i samostalnih znanstvenih radova. Sjednice odbora održavane su u zgradi bivšeg parlamenta pod predsjedanjem predsjednika Međunarodne središnjice za šumarstvo barona CL Waldboott-a, predsjednika Mađarskog šumarskog društva i člana mađarskog gornjeg doma. 275 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
UCESTNICI ZASJEDANJA Na šestom zasjedanjvi CIS-a sudjelovali su: I. ođ Međunarodne središnjice za šumarstvo. A Odhor CIS-a. Njemačka: i . -i -n/r ^ ^ Generalforstmeister Alpers , državni tajnik, zamjenik predsjednika Međunarodne središnjice za šumarstvo kao delegat; Ministerialdirektor Ebert s kao zamjenik delegata; Profesor Dr A b e t z, Generalreferent u Državnom šumarskom uredu kao ekspert; Landforstme´ster Raab , kao ekspert. Bugarska: Legationsrat Dr Hodjef f kao delegat ad hoc Hrvatska: Ing. Ivica Frković , ministar šumarstva i rudarstva kao delegat; Ing. Ante A b r a m o V i ć, pročelnik odjela u Ministarstvu šumarstva i rudarstva kao ekspert. Danska: . ´ K r a r u p, ravnatelj državnih šuma, kao delegat. Španjolska;: Velas de Me d ran o Sanz , ravnatelj Zavoda za šumarska istraživanja kao zamjenik delegata; Ing. Rodriguez Torre s od Zavoda za šumska istraživanja kao ekspert. Finska: ´ Prol Ca j ander, bivši ministar predsjednik, glavni ravnatelj državnih štima kap delegat - Francuska: Glavni ravnatelj državnih šuma Colom b kao delegat; ravnatelj Narodnog šumarskog zavoda Oudi n kao zamjenik delegata; glavni tajnik središnjeg odbora Pedrize t kao izvjestitelj; Camperdon , ravnatelj Središnjeg zavoda za istraživanja drva, kao ekspert. Mađarska: Baron Clement v on Waldb6tt , član mađarskog gornjeg doma i predsjednik Međunarodne središnjice za šumarstvo, kao delegat; R a d o, ministerijalni savjetmk, kao zamjenik delegata. Italija: Generalleutnant C hi eri ci, zapovjedmk Narodne šumske vojnice kao delegat; profesor Sala , generalmajor Narodne šumske vojnice kao zamjenik delegata; Sacchi , pukovnik Narodne ^šumske vojnice kao ekspert; Mariani , major Narodne šumske vojnice kao ekspert. ´ Norveška: Dr Langsae t er, ravnatelj šuma kao zamjenik delegata. Nizozemska: Dr van Steijn , ravnatelj šuma, kao delegat. Rumunjska: Profesor Drač e a, ravnatelj Zavoda za šumarska istraživanja, kao delegat. Slovačka: ´ _ M´nistarski savjetnik Bednarci k kao delegat; nadpovjerenik u ministarstvu narodnog gospodarstva Mori c kao ekspert. Švedska: ^ Odsječni savjetnik A mi n off, nadravnatelj uprave državnih dobara, kao ^elegat. S V i c a r s k a : - . Petitmerment, generalni inspektor šuma, kao delegat; Ing. Sartor^us Hzao eKspert T u j s k a : Dr Koc, prvi tajnik turskog poslanstva u Berlinu, kao delegat ad hoc. 276 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 5 <-- 5 --> PDF |
; ^ B. Ured CIS-a. ´ \ ´ ´ b r K 0 s 11 e r, sveuč, profesor, ravnatelj ureda Međunarodne središnjice zk šumarstvo; Dr Golay , šef tajništva, tajnik odbor-a; Dr Moser , šef odjela; Dr. Luncz , šef odsjeka; Dr ImmeI , dodjeljeni č:novnik kod CIS-a; Dr Junghans, dodjeljeni činovnik kod CIS-a; B uf f, vladin savjetnik. C. Predavač. Prof. Dr F. Kollmann , ravnatelj Ureda za istraživanje drveta. II. MeđiasiarodBi agrikEltMriii zavod. Od Međunarodnog agrarnog ureda u Rimu bili su prisutni: Baron A c e r b o, predsjednik zavoda; C o m o 11 i, podpredsjednik zavoda i argentinski delegat u stalnom odboru; Weber , ministerijalni savjetnik, njemački. delegat u stalnom odboru zavoda; prof. Papi/glavni tajnik zavoda. Dnevni red zasjedanja. Dnevni red zasjedanja sastojao se od tri dijela: 1. Sjednica, održanih dne -8. i 9. i-ujna 1942., na kojima su podnijeti Izvještaji 0 prošloj radnoj godini, te na kojima je iznijet i program rada za buduću god nu; 2. Predavanja održanih dne l´O. rujna i to: J. Kostler : Bilanca drveta prema šumsk.´m područjima^ zemljama i kontinentima; G- Luncz : O visini i gibanju cijena drveta; \^W, - J ung h a n s: Statističke metode, za bilancu drveta; FT^Kollm a nn :" Tehničke mjere za olakšanje bilance drveta; L. Moser : Pougljavanje drveta s osobitim obzirom na Italiju. 3. Izleta održanih dne 11. i 12. rujna i to: 11. rujna u zaštitne šume izvora u Nassv/ald-u, razgledavanja Kaiser- b r u n n q u e 11 e-a i radova pošumljavanja i vezivanja bujice G r b s s e s H o 11 e n t a 1 pod vodstvom Oberforstmeister-a Ing. Hofingera. 12. rujna u Wienerwald-u s iiaročitm pregledom tamošnjih crnoborovih šuma, smolarenja i rafinerija smola, pod vodstvom Oberlandforstmeister-a Gude-a i Vasold^a. , 1. RAD SJEDNICA.. Predsjednik Međunarodne središnjice za šumarstvo baron Klement von Wald bot t otvor.o je zasjedanje u velikoj dvorani za sjednice Gauhaus-a (bivšeg parlamenta) dne 8- rujna u 3 sata poslije podne srdačno pozdravljajući prisutne delegate, zamjenike delegata i eksperte država članica. Posebno je pozdravio novog delegata Italije, generalleutenanta Chierici-a , te delegata Nezavisne Države Hrvatske ministra ing. I. Frkov i ć a. Icoji po prvi put prisustvuju sjednici kao delegati svojih država. Ujedno izražava svoju veliku radost, što su na ovom zasjedanju zastupane sve države članice i da će sve sudjelovati u važnim p,tanjima šumai-stva, koja su na dnevnom redu ovog zasjedanja. Generalforstmeister Aipers , delegat Reich-a u CIS-u i zamjenik predsjednika odbora CIS-a, pozdravlja u ime vlade Reich-a učesnike i sa svoje strane s radošću naglašuje dobar posjet ovog zasjedanja. Reich, nastavlja g. Alpers, od početka prati s veLkom pažnjom rad Međunarodne središnjice za šumarstvo i izjavljuje, da će pratiti i u buduće napredak stvarnog rada s povećanim zanimanjem u pojedinim poslovima. Njemačka će i u buduće brinuti se za što bolji napredak Međunarodne središnjice za šumarstvo, kao što je to i do sada, usprkos vehkog rata, činila. Nakon toga zaželio je govoi^nik središnjici i u buduće dobar uspjeh i izrazio nadu, da će raspravljanja na ovom zasjedanju dati novi snažan poticaj za daljne poslove. Baron Acerb o kao predsjednik Međunarodnog agrikulturnog zavoda u Rimu izručio je pozdrave tog zavoda i sa zadovoljstvom ustano\no, da je zajednička rad središnjice sa zavodom plodan. 277 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 6 <-- 6 --> PDF |
. ti okviru dnevnog reda podnio je najprije izvještaj o radu središnjic e za vrijeme od 11. rujna 194L t j . od zadnje sjednice odbora održane u Baden-Badenu do 10. kolovoza 1942. ravnatelj Dr Kostler pndrzavsi si pravo za kasniji izvještaj u kojem će pobliže prikazati sadržajno plodan rad-^ Veze ureda CIS-a, nastavlja izvjestitelj, s državama članicama tokom prošle godine i dalje se produbile, čemu je osobito pridonio stručni časopis »Intersylva«. I mnogobrojna putovanja suradnika CIS-a u različite države članice doprinijele su pojačanim vezama. U državama, koje nisu članice postoje također vrijedne stručne veze. Jasnu sliku rada izvedenog u ratu najbolja prikazuju obilna izdanja, a osobita. bogato sadržajnog i dobro opremljenog i nadopunjenog časopisa »Intersylvia«, zatim povećani rad monografija »Silvae orbis« i prvi svezak »Biblio-graphie Forestalis« za 1941. god.. Knjižnic a Međunarodne središnjice za šumarstvo naročito je povećana jednim krasnim darom, a i njezina upotreba proširila se. S pravom se odaje priznanje uspješnom radu ureda CIS-a u prelazu Švicarske i Mađarske u višu grupu članstva. Blagajnički izvještaj za 1941. god. podnio je Dr Golay prema kojemu je za blagajničko poslovanje toga odsječka dana razrješmca. Potanje rasprave vadile su se a proračun u za 1943. godinu, koji je primljen prema prijedlogu. Među osobnim promjenama istaknuti je, da je drugi odjel povjeren Dr L. M os eru, primosenioru Narodne šumske vojnice {u Italiji). Broj dodijeljenih činovnika povećan je s Forstmeister-om Dr Jung h a n s-om. Obrazovanje međBnarođnog povjerenstva za upoti´ebu đrveta. Već od osnivanja Međunarodne, središnjice za šumarstvo bio je u okviru drugog odjela stvoren jedan odsjek za uporabu drveta. Na sjednici u Baden-Baden- u dob.6 je taj odsjek naziv »Proprietes et utilisation technique de produits forestiers« (Svojstva i tehnička upotreba šumskih proizvoda). Svi su se delegati u tome složili, da se radu ove sekcije ima pripisati posebno značenje. Da bi se ti poslovi mogu uspješno izvesti, zaključeno je obrazovati MeđuTtarodn o povje renstvo za upotrebu drveta, koje je dobilo i posebna prav.la. Na istoj sjednici izabran je predsjednik povjerenstva u osobi proi Martti Levon-a (Fmska) kao i njegov zamjenik u osobi prof. Dr F. Kollmann-a (Njemačka). Isto je tako stanoviti broj. država imenovao odmah svoje predstavnike u ovo povjerenstvo, dok će imenovanje ostalih uslijediti po predsjedništvu CIS-a. Sa strane Nezavisne Države Hrvatske imenovan je Ing. Ante A b r a m o v i ć, pročeink Odjela za šumarstvo u Ministarstvu šumarstva i rudarstva. Ured, osim predsjednika i zamjenika predsjednika obuhvaća i tajnika, koje će funkcije biti povjerene č-novniku ureda CIS-a, koji vodi deveti odsjek. Ovaj rad Međunarodne središnjice za šumarstvo primit je s naročitim zadovoljstvom, jer -zanima sve države-član´ce. ; U daljnoj točki dnevnog reda razmotrena je nakladna djelatnost CIS-a, u kojem treba naglasiti povećanu djelatnost u monografijskoj zbirci »Silvae Orbis«, te rad na šumarskoj bibliografiji za 1942, godinu. Progra m rada , koji obuhvaća velik broj naročitih znanstvenih radova, jednodušno je prihvaćen, dok se nova podjela ureda na odjele i´odsjeke prikazuje na drugom mjetu. >. Predsjedniku CIS-a dano je, da odredi mjesto zasjedanja odbora iduće godine 1 to u sporazumu S´Međunarodnim agr:kulturnim zavodom u Rimu U eventual i jam a govorili su delegati Švedske, Švicarske, Njemačke´ i Danske o raznim šumarskim problemima. Tako je delegat Švedske predložio da se prouče ^pojedina šumska područja, koja u svojem prihodu p o d b a c u j u´zb o g neposumljenosti, lošeg tla male drvne mase i t d i da se na temelju tog studija stvore tipovi pojedinih šuma, koji će bolje odgovarati pojedimm područjima obzirom_ na drvnu masu i prirast. Ujedno, da se potraže suradnici iz razmh zemalja, koji ce o tom pitanju raspravljati prema određenim smjernicama. ´ ^ 278- ´ |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 7 <-- 7 --> PDF |
zatim se tretirao odnos Šumske površine pfema poljodjel skoj p4-^ vrš i n i u pojedinim zemljama. To se pitanje smatra zajedničkim problemom, te ga treba zajednički i rješavati, ali je to ujedno i pitanje šumsko-gospodar&ke politike svake zemlje. Delegat Danske govori o agrarnoj reformi u Danskoj, gdje je jedna trećina šumske površine otpala i upotrebljava se za poljoprivredu. Konačno je Zaključeno, da se u svim predloženim pitanjima sakupi materijal iz svih zemalja i da se ta pitanja obrade za iduće zasjedanje po Dru Moseru. 2. PREDAVANJA. Treći dan zasjedanja t. j . 10. rujna održana su već naprijed navedena predavanja. Radi zanimivosti i aktuelnosti tema predavanja donosim.o sadržaje redom, kako su i održana. Prof. Dr J. Kostler : DRVNE BILANCE ZA SUMSKA PODRUČJA, ZEMLJE I KONTINENTE. Rastuća vrijednost sirovine drva i istovremena pojačana štednja zahtijeva stalno promatranje i ispitivanje izjednačivan]a proizvodnje i potrošnje drva livantitativno i kvalitativno. Za to su najpodesnije sredstvo drvn e bilanc e po d kojima se razumijeva poravnanje količina sirovine drva, koje" se prometnu unutar jednog područja. U drvnoj bilanci važne su dvije strane i to jedna ulazna, koja se obskrbijuje vlastitom proizvodnjom i uvozom, i druga izlazna, koja pokazuje kamo idu količine sirovine drva, dakle obuhvaća potrošnju drva određenog područja i izvoz iz njega. Uspostavi bilance stoje na putu mnoge poteškoće, a bilance imadu vrijednost samo onda, ako su unaprijed poznati izvori pogrješaka. Kako svako šumarsko mišljenje prije svega polazi od stojbinskih prilika, to je razumljivo, da je najbolje postaviti drvne bilance za prikladna područja i jedinstvene prostore. Na primjeru nekih njemačkih područja mogu takve mogućnosti biti ispitane. Na gospodarskom sektoru šumarstva do sada je u statistici misao stoj bine razmjerno slabo došla do izražaja. Pri pretresanju gospodarskih pitanja i ustanovljenju, kako se ona odnose prema pojedinim narodnim gospodarstvima s obzirom na obskrbu sirovinom, mora se prije svega misliti na pojedinačne drvne bilance t. j . bilance pojedinih zemalja. Drvne bilance mogu se postaviti po određenim tipovima, koji se sami od sebe izvode iz pretička i manjka pojedinih zemanja. Na nekim primjerima bit će pretresem dosađanji pokusi postavljanja drvnih bilanci. Sa šumarske strane je pritom važno, da se temeljna misao svake šumske djelatnosti, potrajnost, uzme za podlogu kod primanja drvne proizvodnje. Kako na strani drvne proizvodnje misao potrajnosti odgovara racionalnom gospodarstvu tako i na strani drvne potrošnje treba dobro prosuditi prikladnost upotrebe drva tako, da se može točno upoznati potrebni stupanj štedljive upotrebe te važne sirovine. ´f´ Nejednaka razdioba pošumljenosti preko granica pojedinih zemalja iziskuje postavljanje drvnih bilanca za veća područja nego što to predstavlja većina poje-´ dinih zemalja. Poradi toga dolazi se silom prilika do postavljanja kontmentalnih bilanca ili jedinica velikih prostora. Postavljanje takvih drvnih bilanca vodi natrag šumarsko-stojbinskom problemu, a polazeći sa stanovišta svjetskog gospodarstva bit će uputno ispitati potencijal produkcije sjevernog pojasa četinjača ili velikih šumskih područja tropa. Postavljanje drvnih bilanca izaziva proučavanje pitanja međunarodne šumarske statistike, kojoj u mnogo slučajeva uslijed vođenja iste po nestručnjacima manjkaju temeljni gospodarski prikazi proizvodnjetrošnje drva. Predavanje je bilo popraćeno ovim ilustracijama: 1. Ocjenjivanje kontinentalnih bilanca 1927./29. 2. Karta najvažnijih izvoznih zemalja Eui^ope za 1927./29. i 1937. god. 3. Izvoz i uvoz drva kao indikator kontinentalnih bilanca 1927./29. 4. Drvna bilanca P´inska 1938. i po) 5. Drvna bilanca Danske 1937./38. 6. Količine prometa svjetske trgovine drva 1925.-1938. 279 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Od ovih ilustracija donosima dvije i to drvnu bilancu Finske za 193b. godinu (si 2.) te drvnu bilancu Danske 2a 1937./38. godinu (si. 3.) kao dva tipična pred stava ka u proizvodnji drva: Finska kao izvozna, a Danska kao uvozna zemlja. PnmitaK zdataK ^40 H^C«5^^05f". Neobradjeno Joha drvo Tesano Breza Piljeno 30-Urrijanica ^ (Hofzscbifff) ^ Ce\o\oio — Smrem Papir i IJepgnKg ZO´ h\)r)ic\ O o u -10 Bor o Ogrijevno drvo 0 Podjelo po vrsrama prema relahVnim brojevima za drvnu zalihu prigodom drl.procjtm suma u god.-1938. SI.2. Drvna bilanca FinsKe Procjena kontinentalBe drvne bilance za 1927./29. godinu. celulozno drvo piljeno Područje bilance Ukupno (za prediva, papir obi ovme drvo i druga tvoriva) 1. Uvoz u milijunima m^ oblovine Kontinentalna Europa Velika Britanija Sjeverna Amerika Sve g a Ostali veliki prostori SVEUKUPNO 2. Izvoz57,6 28,4 30,8 116,8 23,2 140,0 u milijunima m^ 24,7 5,3 5,6 35,6 5,4 41,0 oblovine 25,6 15,8 9,2 50,6 15,4 66,0 7,3 7,3 16,0 30,6 2,4 33,0 Kontinentalna Europa SSSR Sjeverna Amerika Sveg a Ostali veliki prostori SVEUKUPNO 87,0 8,4 41,6 138;0 3,0 140,0 26,9 3,6 8,6 39,1 1,9 41,0 2S0 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ovo predavanje, kao i sva ostala, izići će u cijelosti tiskana u časopisu »Intersyiva «, pa će se obzirom na važnost teme moći u Šumarskom listu donijeti i prijevod cjelog predavanja. Iz ovog kratkog prikaza vidi se, od kakve je velike vlažnosti za pojedine zemlje postavljanje navedenih pojedinačnih bilanca kao i postavljanje bilance za velike prostore. B´lance, drva pridonijet će. u prvom redu mnogo potrajnosti šumskog gospodarstva. Svaka država morat će godišnje načiniti jednu bilancu drveta (nacionalnu bilancu) za svoje vlastite potrebe i drugu (internacionalnu) za države izvoznice. Za naše šumsko gospodarstvo imat će drvne bilance PrimitaH zdafaK Promtt^ -4 Izvoz SiVovodrvo Ogriev Piljeno drvo -2 3 Omofnf > Pm material Celuloza. Vitrljanica, Za g na djevi narstv^o O Ogrlevno drvo > > ^ „ i "^ Čefinjasb Ostajo ´2 hrastovo :§ buhovo 0 Sl.5. Drvna bifonco DansHe veliku praktičnu vrijednost. Ona će nam pružiti točne podatke o količini proizvodnje drvnog materijala na području države i o količini potrošnje u kvantitat"´ vnom i kvalitativnom pogledu, te o količini višaka za izvoz. U^.ve^zi s time, a u duhu državne šumsko-gospodarske politike, dobit ćemo jasan uvid u to, u kojim proizvodima i kod kojih vrsta drva treba poboljšati proizvodnju drva radi mogućnosti pokrića domaće" potrošnje i i^adi dobivanja poželjnih viškova za izvoz, naročito u kvalitativnom pogledu s jedne strane i na kojim šumskim proizvodima i kod koje vrsti drva treba provesti štednju s druge strane. To se sve ima provesti li zajednici sa zavodom za ispitivanja drva u zemlji. Pri tom dakako moramo imati na umu, da je hrvatsko šumsko gospodarstvo sasiaj/nLdio^europs^^ spodarstva i da će glavne smjernice poboljšanja i unapređenja evropskog šumskog gospodarstva u sklopu upravljanog (dirigiranog) šumskoveleobrtnog prirada igrati odlučnu ulogu i kod vođenja našeg šumskog gospodarstva. Ako uspijemo putem drvnih bilanca podići samo 0,5 do 1 rtf prhod u drvu po 1 ha, to smo time postigli povišenje od 3,000.000 m"\ što je za naše šumsko gospo 281 : |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 10 <-- 10 --> PDF |
darstvo od odluŽne važnosti. Zadaća internacionalne bilance je pak uskladiti inter nacionalnu proizvodnju i potrošnju s pomoću drvnih bilanca. ^ Sva ostala dalje navedena predavanja u uzročnoj su vezi s.ovim predavanjem i iz njega proističu. ISKUSTVA O VISINI I PROMJENLJIVOSTI CIJENA DRVETA. Dr. G. L u n c z Bolje ili lošije šumsko gospodarstvo stvarno ovisi o cijenama drveta Cijen e drva mogu biti također uzrokom provađanja uzgojnih mjera. S druge strane može opet gospodarenje sa" šumom imati utjecaja na cijene drveta. za jclu/5mreKu u Vvlirtemberau za h´ijeJil bor u PniS\{oj —-__ za robu u obce ZO nov\n5\^i pop\r 4915 26 514: Kretanje cijena drveta u Nj´emačKoj Kolebanje cijena drvu od 1925. do 1938^ godine tvore predmet naskoro izlazeće monograf.je Međunarodne središnjice za šumarstvo. Apsolutne cijene drva toga razdoblja bila su podložna jakim kolebanjima. Može se gotovo općenito ustanoviti, da ta kolebanja idu paralelno s kolanjem drvnih količina u međunarodnom prometu. Kao primjer za kolebanja apsolutnih visina cijena navedeni su diagrami o sjeverosrednjo- južnim evropskim (Finska — Njemačka — Italija) cijenama drveta. Povodom ispitivanja uzroka ovih kolebanja cijena spomenute su šumskouzgojne mjea? i osobito ograničenje i proširenje sječina, koje je tim kolebanjem izazvano. U godinama općenite krize od. 1930. do 1933. dospjeli su šumoposjednici poradi pada cijena drvu u težak financijski položaj što je u nekim zemljama dapače usprkos pretjeranih sječa dovelo do zanemarivanja šumskih kultura, pa do prodaje i rascjepkavan ja cjelokupnih šumskih posjeda. Prema statističkim podacima bile su uspoređene importne i eksportne cijene drva s tuzemnima, pa se obzirom na tuzemnu proizvodnju upućivalo na ulogu zaštitne carine. Pomoću diagrama o statističkim podacima je osim toga pokazano, da se kolebanja cijena dadu najbolje promatrati na kretanju tipičnih cijena i- da su ova kolebanja uglavnom uporediva s rezultatima istraživanja opće konjunkture. Iz istraživanja razlika cijena između sirovina i poluprerađevine proizlazi, da kolebanje cijena pada s rastućom cijenom poluprerađevina. ŠUi ,te_ ..sirovina drva dalje prerađena to se manje opažaju q s_ciLa c i j e _ko n j unktur e. .-I Zaključno se ustanovljuje da ispravno vođena šumsko gospodarska politika utječe na cijenu drva, kako u njegovom sirovom tako i prerađenom stanju, ali ako je u okviru jednog tržnog reda cijena sirovog i rezanog drva od strane države određena i time igra ponude i potražnje ograničena, to moraju cijene sirovina biti 282 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 11 <-- 11 --> PDF |
350 -za rezanu robu na panju za izvoz (madrien). 300 izvoz u oblom L50 200 150 100 50 -J925 26 27 25 29 30 31 32 33 34- 35 36 37 58 ; 5l.5. Ci/enedrveha i Hclicma irvoza u FmsKoj tako odmjerene, da je šumoposjednik u stanju svoje šume na najshodnijl i najpotrajniji način gosopdariti. Od priloga ovom predavanju objavljujemo prikaz kretanja cijena u Njemačkoj (si. 4.), cijene drveta i količine izvoza iz Fmske (sL 5.)/ kao´ i cijene te količine uvoza za Italiju (si. 6.). . ´ : 140-drvo cehnjača s Korom 130-—´ drvo ćeUnjača piljeno Količina uvozo -^20--J -1930 ^-JOO A40 / 400 90 S0~ 70 60 50 40 49Z5 2e 27 25 29 30 31 32 33 34- 35 36 3T 38 516, Gi/enedrv^efa i Kodc/ne uvora u irafjju Dr W. J u n g h a n s : STATISTIČKE METODE ZA USTANOVLJIVANJE DRVNE BILANCE. Postoje velike poteškoće u.iznošenju upotrebljivjli brojeva za stvaranje drvne bilance. Na ulaznoj strani je proizvodnja drva prema upotrebi prirasta, uštedi zaliha ili upotrebi zaliha. Pojedine stavke moraju prije svega biti izražene jedinstveno u kubičnim metrima sirovine bez kore . Knjiženja s korom imaju se stoga preračunati u ona bez kore ili navesti faktore redukcije. Isto vrijedi za sve drvne proizvode. Oni. moraju b.ij.i označeni brojkama u množini poo trošen e sir ovin e. Zanemarivanje 283 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 12 <-- 12 --> PDF |
drvnih jproizvoda. s _.drug_e strane nije dozvoljeno. U prosjeku kod europskih^ zemalja"´ oko 40^/o cjeiokupnog´uvoza sirovine" obzirom.,na .izvoz ostalo bi neuočei^o.^ Upotrebiti jedinstvene faktore "preračunavanja za sve zemlje izgleda nemoguće. Isto tako imadu se iznova ispitati stari faktori preračunavanja za drvne proizvode. Zahtjevi stavljeni na drvnu bilancu u pogledu iskorišćenja spadaju u okv.r mješovitog statističkog povjerenstva I. I. A. za povišenje drvnih zaliha, prirasta i proizvodnje u šumi, naime godišnje povišenje proizvodnje, raščlanjeno na tvorivo i gorivo, oboje u četinjačama i listačama, po mogućnosti iskaz gubitaka kod sječe drveta i razlučeno povišica prirasta. Potrošak drva. kao sirovine ima se načelno shvatiti na prvome mjestu obradbe ili izradbeT Prema prilikama zemalja izabrati će se za iskorištenje i potrošak individualna ili reprezentativna metoda, ..a po-potrebi i mješovita t. j . obje zajedno. Svaka zemlja će prema stanju svojih prilika odabrati prikladan put. Uvozne i izvozne količine h5L^iL.J^ ^^^^^ .i.^: _ statistike vanjske trgovine. Za drvnu bilancu je od značenja pri tome samo specjalna trgovinarZa" razdiobu drva i drvne robe preporučuju se određeni međunarodni sporazumi. Od Švicarske, Njemačke, Finske i Itahje predloženi podaci ispituju se kao podloga za sastav drvne bilance, jer se te pokazale kao najbolji primjeri. Švicarska je stvarna iskorištenja šumskog posjeda povisila kao i stvarno iskorištenje korisnog drva ograničenjem obzirom na obrt. Finska je povisila stvarnu potrošnju obrta i konzuma na tvorivu i gorivu na isti način putem posebne povišice prirasta. Dok je Švicarska pitala svaki pogon, Finska je išla djelomično reprezentativnim putem.^´^ Njemačka i Italija kao i sve druge zemlje nisu provele povišicu drvne potrošnje. Stvarno iskorištenje bilo je u njemačkoj državi od svih šumoposjednika do 1933. iskazivano u više nego desetgodišnjim razmacima, a u savezu s tržnim redom danas se iskorištenja iskazuju mjesečno. Italija može dokazati potrošnju drva i ugljena za nešto oko 160 gradova s okruglo 8 miliona stanovnika na temelju gradskog oporezovanja drva. Uvozne i izvozne kohčine mogu sve zemlje, uzeti iz statistike za vanjsku trgovinu. Finska mora iskonštenje računski ustanoviti. Njemačka i Italija, kao i sve druge zemlj^e,"haprotiv´^" treba ^u^ potrošnju. Za promi canje šumarstva i za prikladno iskorištenje izvora sirovine drva bilo bi poželjno, da bi se postavljanje bilance u izvjesnom opsegu provelo prema međunarodnim uporedivim količinama drva. Dr Ing. Kollmann : TEHNIČKE MJERE ZA RASTEREĆENJE DRVNE BILANCE. Prosuđivanje budućeg razvoja evropske drvne bilance vrlo je oteščano čitavim nizom raznih okolnosti. Politička- gledišta (kako još nes´gurne granice tako i količine nakon drugog svjetskog rata potrebnih uređajnih radova), gospodarski činbenici (visina životnog standarta u cjelokupnoj Europi, te razvoj i obskrba pojedin´h gospodarskih područja) i konačne tehničke okolnosti igraju pri tom odlučujuću ulogu, koja se brojevno jedva može procijeniti. Ništa manje uslijed toga ne zahtijeva misao jednog smišljenog gospodarstva sa sirovinom drva i njegova osnova unutar većih prostora i duljeg vremena brižno ispitivanje ovih pitanja, kolikogod je moguće. Misao vodilja mora pri tome biti, da gospodarsko-političkom predstojećem opterećenju evropskih bilanca drva suprotstavi tehn´čke mjere. Postoje slijedeće mogućnosti; a) Štednja na drvu: 1. snižavanje zahtjeva na kakvoći; 2. povišenje dopustivih traženja; 3. pojednostavljenje i normiranje proizvodnje drva; 4. čuvanje drva, b) Gospodarstvo s odpatcima drva: 1. smanjenje drvn´h odpadaka kod obradbe 1 izradbe; 2. iskorištenje odpadaka u opticaju drva; 3. povišenje iskorištenja kod obradbe drva u celulora i papir; 4. upotreba odpadnih tvari preostalih ^:za izrabde celuloze i papira. c) Nadomjestak drvu i »zamjene«: 1. obustavljanje i isključenje određenih vrsta drveta iz potrošnje; 2. nadomjestak drva kao građevni i tvorivi materijal; * Vidi i članak Balen: Pogledi na šumsko gospodarstvo Finske, koji´ ie tiskan u Hrvatskom šumarskom listu br. 1. iz 1942. g-odir^e. / 2M |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 13 <-- 13 --> PDF |
S. nadomjestak drvu kao sirovine za celulozu i papir; 4. nadomjestak drvu kao tvari za proizvodnju energije. Brojčani učinak tih mogućnosti dade se većim dijelom ocijeniti samo za pojedina područja i to na osnovu vrlo oskudnih podataka. Unatoč toga je određen}e jedxiog redosljeda u tome smislu moguće tako, da se najnužnije odredi utvrđenjem najvažnijih mjera za štednju. I ovdje A^alja uzeti u obzir nerazdruživu vezu s ostalim područjima proizvodnje sirovine. Kod praktične provedbe mjera rasterećenja evz^opske drvne bilance treba imati pred očima slijedeća dva načela: 1. ušteda di"va, gospodarenje odpatcima i zamjena drva ne smije ići tako daleko, da drvno gospodarstvo po količini -^ dobroti potrajno pada; 2, prebacivanja na temelju općih odredaba samo su tamo na mjestu, gdje je moguće osjetljivo rasterećenje drvne bilance, ali samo tako da to rasterećenje ne dovodi do nereda u drugim područjima sirovina. Dr L. M 0 s e r : POUGLJAVANJE DRVA S OSOBITIM OBZIROM NA ITALIJU. Industrijskim razvojem posljednjeg stoljeća izgubio je drvni ugljen dominantan položaj što ga je imao u proizvodnji i preradbi željeza i na njegovo mjesto došao je kameni ugalj. Osim toga su kameni ugalj i njegovi nuzprodukti, elektriciteta, bezdimni barut i dr. smanjili upotrebu drvno´^ ugljena u drugim granama industrije i kućanstva. Novi načini upotrebe u obrtu nisu mogli značajno promijeniti položaj, na koji s drvni ugalj morao povući. Kako pro"´zlazi iz male količine prometa u međunarodnoj trgovini, prilagodila se proizvodnja drvnog ugljena u vremenu od posljednjeg rata tuzemmm uvjetima unotrebe. Dok su u Njemačkoj destilati drva zauzeli važnija položaj nego sam u^alj. u Italiji proizvodnja drvnog uglja služi, kao i u drugim zemljama, na Sredozemlju, za nokrće kućne notrebe, a u Švedskoj ima još izvjesno značenje u industriji željeza. Nanrotiv ie svoiedobno važna proizvodnja drvnog ugljena u bazenu^ Dunava ograničena na obskrbu okolnih država i prije sve^a zemalja Sreozemlja. f Usprkos znatnog 0L>´raničenja proizvodnje drvnoe u^^liena vlada o^^im Ni-^^m^čke prim´´tivna metoda DouManj^^iu još potnum* statistički podatci, koi-i bi omogućili prosuđivanje položaja u raz´i^´čitim zemli^ma i zammljive usporedbe. Pr´jp rat;^ vodile su sliiedeće euronske zem^^ie rns^rn RnsnA´^ u pro^´T-tro´^-m´i ijo-ijonfl.: Tt^Ti´ia Švedska i Francu´^ka. Pr^ma Šum^r^^V-^ni -fQ+iof-;eV-5-nn nodnfo^´rna Italij a ie nokazala u svojoj nroizvodnji u ´f´oku j^^o^i-ne 1^-^4. r\n 1Q5?Q n^vn^^^na Vol´=^Kani^: -nrosiek je iznosio 575 OO´O tona. Ako se još uzmu u obzir male uvo^n^ i izvozne količine, to nrelazi srednja godišnja potrošnja zs to -^m*jeme jedva 58^ OO´O tona. U predratnom vremenu bilo je više od ^^Vo talijanske proizvodnje potrošeno u kućanstvu. Ostatak upo^r^>)h´^n je u 7^Ti´^´7noj i metalnoj industriji, sumpornom ugljenu, te kem^´čkim električnim industrijama. Za pouc^lj^^vanje određena drvna masa iznosi od nr´like ^U cijele šinn^r^ke nroiz^/ odnie C13 do 14 milijuna m^) dok se više od 40Vo odnosi na prosj^^č^^u r>rnizvodnju ifforiva u šumama. Proizvodnja noti´če n^jvAćim dii´^lnni iz v^^on^r^Vh šuma. koie u Italiji zauzimaju oko BOVo šumske površine (´ni^k^ ,$n-rno R^f^/o or^-^-m´o šnm^ 50/^) <. oiohodnjom od 10 do 25 godina; one rastu na tVma sredni^ Hoi-M-nfo i proizvode vrlo slabe sortimente. Kako je pozn^^tp, da su šume iz demoo^r^f^^kih razloga potisnute na položaje, koji se teško dosižu, to niiho\n nrodnkti n^i-^^^^^´n! (5iif=^"!om ostaiu neiskorišteni, ako nisu na mif^stu nono´liavani. T^ko se i ra-^i^^nim´o polože i kojep" urfjen u Italiji ioš uvijek zauzima i čmi^nica. da se niif^ morfls, T^T^^H´ industrija drvne destilacije. Uslijed položaja stvorenog ratom stofe zp^li-^. koi^ nijesu pravodobno provele organizaciju nadomjestaka i noconskih c;rf^r{Qfotrn v^c. suprot nepredviđenom porastu potrebe drvnog uf^li^na. To i<^ bila -noci-j-^´^Vc, -joVo izcrrađene upotrebe plinskih proizvoda i drvnog ugljena. kAT^rnu ^» i^^ ´^^"´^ r^"-^´^_ nost. uzevš´ u obzir njegovo usavršavanje, koje ie već u 1939- p"od. nncfirrao j-^^^^o V jednoj g^odini poskočila je upotreba te sirovine u i n d u s t r i 1 i i kod generatora na plin iz drvnog´ ugfljena u Francuskoj za više nego na trostruko, u Švedskoj na peterostruko, a u 28:5 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Švicarskoj na deseterostruko. Ponovo se je prešlo na upotrebu kopa, a u svrhu štednje s radnom silom i da se omogući pougljavanje slabih sortimenata prešlo se na upotrebu pokretnih peći za paljenje ugljena. Istovremeno unapređivala se i destilacija drveta. U međuvremenu je generator.za drvnipl m tako usavršen, da je u velikoj mjeri uveden i da omogućuje upotre^b u zračno suhog drveta. Njegova ekonomičnost proizlazi očevidno iz toga, što 2 kg drva daje -isti učinak kao 1 kg drvnog ugljena, za čiju je proizvodnju potrebno 5 kg drva. Proširena upotreba generatora uz upotrebu drugih pogonskih sredstava za sva vozila na mehanički pogon doprinosi ograničenju upotrebe drvnog ugljena, čija je proizvodnja skopčana s ogromnim rasipanjem organskih tvari bez obzira na znatnu upotrebu radnih snaga. Poželjno bi bilo, da se sadanja nastojanja za što većom proizvodnjom produkata suhe destilacije drva što bolje ustale^tako, da se uzmogne paljenje ugljena u kopama ograničiti samo na najnužnije slučajeve. IZLETI. Treći dio zasjedanja obuhvaćen je izletima u okolne šume Beča. Prvi dan su učesnici pregledali područja zaštitnih šuma bečkog vodovoda (Nasswaid) s radovima na vezivanju bujice Grosses HolientalL Drugi dan bio je posvećen crnoborovim sastojinama u Wienerwald-u s pregledavanjem destilacije smole. Uvodno predavanje o prilikama šuma Nasswald-a održao je Oberforstmeister Ing. Hofinger ; šumsko gosopdarstvo u Wienerwald-u prikazao je Oberlandforstmeister Giide, dok je prilike tamošnjih crnoborovih sastojina prikazao Oberlandforstmeister Schmid . Prema tim predavanjima opisani su pregledani objekti. ) Prilike šmnske uprave Nasswalđ Zaštitno područje šuma Izvora obaju visokih vodnih vodova iznosi 22.350 ha. Na prvi bečki visoki vod otpada u području Rax-a i Schneeberg-a 16.106 ha. koje se unravlja u tri šumarije. Izlet je učinjen u područje Nas´swald-a sa 1750 ha šuma, 4.087 ha zaštitnih šuma i 1988 ha livada, visokih (alpskih) pašnjaka i pustoši. Rax i Schneeberg su najistočniji ogranci Alpa s alpskim karakterom. Tlo se sastoji iz triaskog vapnenca. Klima je vanredno oštra. Godišnje oborine iznose 125´0 mm, srednja godišnja temperatura 6,2*^0. Sastojine su mješovite i to 70*^/o sačinjava smreka, lOVo bukva, 6Vo ariš i 4**/o bijeli bor. Ophodnja 120 godina, prosječni sječiv^ Drirast 3,7 m"^ po ha. Prosječni bonitet po lokalnim skrižaljkama Gutenber.sra je III. kod pet bonitetnih razreda. Prosječna drvna masa po ha iznosi 440 m^ Godišnji potrajni prihod je 6.800 m^ Od dobivenog drva odpada 70**/o na pilanske trunce, 20Vo na celulozno i rudno drvo, lOVo na gorivo. Sječa je ljetna, izvoz u ljeti i zimi vlastitim radnicima. Za potrebe u 18. i 19. stoljeću bile su tadašnje prašume iskorštene čistim sječama. Posljedice takvih sječa su danas sastojine jednake starosti i to najviše smreke. Glavna svrha Šumskog gospodarstva u području ovih izvora nije što veće iskorišćen je drva, nego po mogućnosti što izdašnija i jednakomjerna zaštita izvora. Premda je od Dočetka bio jasan cilj gospodarenja, da se sa šumama, koliko je moguće gospodari konzervativno, to je ipak potrajalo izvjesno vrijeme, dok se takvo gospodarenje usnostavilo. Prvi uređivač u god. 1911. prof. Gutenberg preporučio je gospodarenje s č-stim sječama zamijeniti gospodarenjem s oplodnim sječama. Provedena onlodna sječa u tom smislu na većim površinama dovodila je stalno do vjetroloma. Posljedica tona je bila nastajanje velikih čistina. Gospodarska osnova iz 1931. god. predviđa stoga buduće iskorištavanje sastojina u uskim čistim sjekovima s priključnim najviše 50 metara širokim oplodnim sjekov´ma i potrajnim umjetnim odnosno prirodnim pomlađivanjem. I ovaj način iskorišćenja u jednako starim sastojinama ima velikih poteškoća, jer na razmjerno mahm sječinama postoje opasnosti od vjetra. Njezi" zaštitne šume, osobita u užoj 2% |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 15 <-- 15 --> PDF |
zoni, poklonjena je osobita pažnja. PaSa, koja se ne da bez daljnjega odvratiti, potisnuta je intenziviranjem na mali prostor. Neobično veliki turistički promet traži od šumske uprave pojačano čuvanje šuma. Područje Nasswald je glavno sabirno područje vode za grad Beč, te se iz ovog područja dobiva 23´0 litara po glavi i danu, pa se radi što jače zaštite izvora i dovodne mreže za grad Beč provode vrlo oprezne sječe na malim, uskim površinama s osobitim obzirom na pošumijenost sječina. Kaiserbrunn, gdje je glavni sabirni bazen, leži na 500 m nadmorske visine, dok šume sve leže iznad 500 mdosižu do gornjeg ruba vegetacije. Uža zona zaštitne šume," gdje se nalaze bujičarski objekti, ograđena je žicom ipristu p žiteljima je u to p odr u c j e z a b r a n j en. ^ šmnsko gospodarstva u Češkoj sami. Bečka šuma (der Wiener Wald) nalazi se na istočnim ograncima istočnih Alpa. Glavni greben proteže se od jugozapada na sjeveroistok. Najviša točka je Schopfel (803 m nad morem), a najniža točka Dunav kod sela Kalenberga 164 m. Srednja godišnja temperatura kod Beča je 0° C. Najniža mjesečna temperatura je u siječnju 1,0**,. najviša u srpnju 20,3*^ C. Padavine godišnje iznose na jugoistojnom rubu područja oko 620 mm, u Kerngebiet-u oko 900 mm, dok najviše oborina ima mjesto Hainfeld oko 1062 mm. Minimum padavina je u veljači, a maksimum u srpnju. Temeljni je kamen najvećim dijelom bečki pješčenak (formacia fliša), u uskim zonama protkan s laporom, a na jugoistočiiom rubu vapnenac i dolomit. Raspadanjem pješčenjaka nastaju manje više teška glinena tla. Temeljno kamenje rijetko izbija na površinu. Vapnena tla su pretežno sipka, prilično svježa, a sušija samo na zapadnim i sjeverozapadnim padinama. Brijegovi su zaokruženi s blag´m položajima, rijetko strmiji obronci- Glavne vrste drva su u istočnom dijelu hrast (kutnjak i cer), bukva i grab, u srednjem dijelu bukva s jelom, u zapadnom dijelu dolazi još omorika i ariš. Osim toga dolazi brijest, jasen, javor, crna joha i druge vrti. U p odr učju vapnenca najviše dolazi crni bor. Zatvorene šume jugoistočno od glavnog grebena bečke šume su pretežno u posjedu njemačke države (državna uprava), jedan dio državne šume leži i s onu stranu glavnog grebena. Ukupna površina državnog posjeda iznosi SS-GSt) ha, od če^a otpada na šumu 36.160 ha. Organizatorno je posjed razdijeljen u dvanaest šumskih uprava. Najveći d^o šume je gotovo od 1.002. godine u posjedu zemaljskih knežija, odnosno države. -´´ Gospodarenje je u visokom razvoju. Do početka 19. stoljeća većinom´ su vršene velike čiste sječe s ostavljanjem sjemenjaka. Od po prilici 1.820. do 1862. god. provađana je oplođna sječa sa 120 do 150 godišnjom ophodnjom. Od 1863. do 18 73. čista sječa sa 100 godišnjom ophodnjom, djelomično u velikim čist^´m sječinama (preko 200 ha) s umjetnim pomlađenjem s uglavnom bijelim borom i smrekom. Od 1873. do 1925. ponovo oplodna sječa s kratldm (5 do 10 godišnjim) pomladnim razdobljem i male čiste sječe, pošumljen je u glavnom sa starekom i različite egzote, a u istočnom dijelu hrast i druge plemenite listače. Glavni cilj bijaše potiskivanje bukve kao manje vrijedne, i unošenje vrednijih vrsta. Od 1926. sječa na pruge uz oohodnju od 100 godina s jakim predpomlađivanjem (do 200 m duboko od ruba). Davanje prednosti pođmlatku hrastovom i jelovom u temeljnoj bukovoj sastojini. Naravna i umjetna primjesa ariša u bukovim sastojinama. Njezi sastojina ima se prikloniti pojačana pažnja. Uvođenje visokih proreda u bukovoj sastojci. U posljednje vrijeme opet prelaz na progale na većoj površini, djelomično povišena obhođnja radi uzgoja stabala jačih dimenzija, naročito kod hrasta. Izgradnja izvoznih nuteva. Odnošaj dobnih razreda je približno normalan. Sječivi prihod je okruglo 200.000 m^ deblovine bez kore, od toga oko 60Vo listača. a 40Vo četinjača. Prva procjena šuma datira iz 1720. godine, a prvo uređenje iz 1858. godine. Prigodom terenskog izviđa u bečkoj šumi razvila se zanimiva rasnrav a o razlozima propadanja jelovine u bečkim sumama. Svestranim ispitivanjem razloga došlo se do spoznaje, da je jela bila zavedena u ;^ospodarstvu na staništima, g-dje ne spada i gdje joj manjkaju za rast makroklimatsM i mikro 287 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 16 <-- 16 --> PDF |
klimatski uvjeti, ako sekundarni uvjet djelovanje smrekova hkarai Jvl,^^^^ tati ispitivan a djelovali su na poduzimanje gospodarskih "^^^ , ^nl^^^^^^ to: 1 uvođenje opiodne sječe s dobrom mrežom izvoznih puteva, 2. dulje pomladno razdoblje; 3. miješanje ariša-, s bukvom; 4. čuvanje od divljaci. Raširenje crnog bora i smolareEJe u Keichsgau Nieđerdonau Crni bor (Pinus nigra var. austriaca) u župi Nieđerdonau je najsjeverniji otok naravnog dolaženja ove vrsti drva u Europi. Proteže se promjenljivo u sastojmama na površini od 80.000 ha, a na prostoru od 1.400 km na istočnom rubu vapnenih i 33^36´ istočne dužinev Alpa. Geografski leži u sredini na 47´55´ sjeverne širine Nadmorska visina 250 do 1200 m. v --u ^ ^^ Staništa crnog bora su pretežno na vapnencima i dolomitima različitih formacija, ali se nalaze i pješčenjaci, pješčani lapor, škriljevci, konglomerati, smjese ghne, vapna i pijeska, diluvijalni i aluvijalni šljunak. Klima: pokazuje znatne razlike, jer rasprostranjenje leži u prelaznoj zoni baltičke i panonske klime. Godišnja padavina kreće se između 64´0 i 950 mm, srednja godišnja temperatura varira između 7*^ i 10*^. Obzirom na posjedove odnošaje crnoborove šume (s okruglo 75^/o) su seljački posjed, a lOVo ostali privatni šumski posjed s vlastitom šumskom upravom. Ostale šume državne, komunalne i drugih korporacija. Smolarenje : Glavno smolarenje je u seljačkim šumama crnog bora prema kojemu je iskorištenje drva sporedno. Smoiari se najviše s uporabom zarezivača konstruiranog posebno za te svrhe; novije metode smolarenja rade s blanjalima, koji se ispituju kod uporabe radi štednje drva i pojačanja opticaja smole. Sastojine crnog bora u ovom kraju do 1939. god. davale su godišnje oko 6.000 t sirove smole. Od toga vremena uslijed rata pala je proizvodnja smole na okruglo 4.500 tona godinšje. Preradba sirove smole vrši se u 4 rafinerije u samom području crnogbora, od kojih se dvije nalaze u zadružnom posjedu šumoposjednika. Neke činjenice su mi pale u oči prigodom predavanja o smolarenju na terenu, pa držim, da ih je vrijedno spomenuti. Vađenje smole iz crnog bora smatra se u Njemačkoj jednim vrlo važnim poslom i to s razloga, što je smola važan artikl u narodnom gospodarstvu iz koje se rafiniranjem dobivaju za rat i za mir važni produkti. Smolarenje imade i svoju n ar o d n o-p o 1 i ti čku zadaću, jer se dobivanjem smole iz vlastitih šuma i uzakupljenih šuma izdržava ju seljačka domaćinstva u tom inače pasivno m kraju . Crni bor imade dva put više smole nego bijeli-Na crnom boru može se smolariti prosječno kroz 20 godina, dok na bijelom samo 5. Do sada je u godin^ 1942. izrađeno 3.O00 tona smole. Kao naročitost pokazano nam je jedno rubno stablo u sastojini crnog bora starosti oko 80 godina, koje je gdišnje davalo 8 k^ smole.* Nijemci su prigodom svojih pokusa smolarenja došli već tako daleko, da imadu naročito izrađena blanjala za smolarenje u svakom pojedinom šumskom nodručju. Tekovmama tehnike smolarenja ovih krajeva moći ćemo se i mi poslužiti kod našeg smolarenja oslonivši se na njihove praktične uspjehe. Od kolike bi p´o´^rjodarske važnosti bilo zavesti i u našim šumama smolarenje nije ni potrebno isticati, pa će trebati na tom području proraditi čim područja za smolarenje budu slobodna. Završujući ovaj prikaz, dužnost mi je naglasiti, da je delegacija Nezavisne Države Hrvatske od strane zastupnika Reichsforstmeister-a, državnog tajnika Alpers- a, kao i od strane ravnatelja Dra Kostler~a te ostalih ´činovnika CIS-a bila tečajem cijelog vremena zasjedanja kongresa najljubeznije susretana. Isto tako ie ^´j<^r) rlriištveni saobraćaj vladao između svih članova delegacije raznih naro^^a. Na iskazanoj pažnji i lijepom primitku hrvatske delegacije svima najsrdačnija hvala. ^= Maksimalna g-oclištija proizvodnja Jednog stabla smole kod nas iznosi 32 kg". Toliko je naime smole dalo jedno stablo kod smolarenja na području šumarije Višegrađ. To stablo bilo je staro preko 200 godina. (Op. nr.) 288 |