DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 50     <-- 50 -->        PDF

že od mlade hrastovine. Gustoća sklopa mlađih
hrastovih sastojina upliva na debljinski
prirast, to je drvo uskih godova, male specifične
težine i malog utezanja, dakle po kvaliteti
vrlo blizu staroj slavonskoj hraste vini.<´


7. vHrastovina lužnjaka iz donje (istočne)
skupine nešto je lakša od hrastovine lužnjaka
iz gornje (zapadne) skupine slavonskih šuma.
Hrastovina kltnjaka je lakša iz Petrove Gore
od one iz Fruške gore, Hrastovina lužnjaka po
svojoj težini laganija je od hrastovine lužnjaka
ost-alih evropskih zemalja. Hrastovina kitnjaka
nešto je teža od one iz Bavarske.^^
Radnja kao takova tiskana je u Glasniku


za šumske pokuse knj. 8. (u kojem je broju
prof. Dr A. Ugrenović iznio rezultate svojih
istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti
o ravnini cijepanja i stepenu vlage
između ostalih vrsta i za sve tri napomenute
vrste -hrastova u radnji ^Istraživanja o čvrstoći
cijepanja i njenoj zavisnosti o ravnini cijepanja
i stepenu vlage«), pa je tako prilike, da
se s njom upoznaju i svi hrvatski šumari. Pored
toga autor je poklonio Hrvatskom šumarskom
društvu poseban otisak, te se isti
nalazi u društvenoj knjižici pod
b r 1742. Prema obavijesti autora posebni otisc]
inače ne mogu se dobiti. Ing. O. P^škonć


IVAN VOLAEIC: GRMOLIKO JAGODASTO


Životne mogućnosti Hrvatske ne leže toliko
u prostranosti dobrih polja, koliko u intenzivnosti
obradbe i mogućnosti iskorištavanja naoko
sitnim gospodarstvom. Jedan put takvog
iskorištavanja jest i uzgoj grmoliko-jagodastog
voća. O uzgoju ovog voća ove godine dobili
smo jednu lijepu knjižicu agronoma Ivana
Volarića: ^Grmoliko jagodasto voć
e´<- u kojem je opisan? sadnja, gojidba i branje
malina, ogrozda, ribizla, planike, obične


kupine, te nekoliko u
kupina. Sve ovo voće
od 55 stranica veliko
prodajna cijena iznosi
dobiva ili kod autora
ul. br. 22) ili u većim


Isti autor do sada jbreskvl, 1 kaj šiji, a u
šljivi.


VOCE


Americi selekcioniranih
obradjeno je u knjižici
g oktav formata, kojoj
30.— Kuna. Knjiga se
(Zagreb, Novomarofska


knjižarama.
e iz:dao slične knjižice o
pripremi je i knjižica o


VATROGASNI VJESNIK O SUZBIJANJU ŠUMSKIH POŽAEA


Vatrogasni vjesnik, službeno glasilo
vatrogastva Nezavisne Države Hrvatske,


u br. 10. ođ 15. listopada 1942. god. (XLVn.
godina izlaženja) donosi članak pukovnika
Janka Hameršaka >N aputak o sprječavanju
i gašenju šumskih požar
a^<. U ovom članku iznosi pisac propise zakona,
o Sumarna obzirom na sprečavanje i suzbijanje
šumskih požara, prikazuje tehniku e:ašenja
šumskih požara, te konačno potiče pitanje
osnivanja postrojbi za suzbijanje šumskih
požara.
Ističemo naročito misao o osnivanju p ostrojbi
za suzbijanje šumskih poza
r a o kojima pukovnik Haberšak^piŠe: »Razuman
Čovjek predviđa unanrijeđ poplavu — 1
zato podiže nasipe! Predviđaju se po naseljenim
mjestima požari — i zato postoje postrojbe
i sprave za gašenje požara. Niti bi bilo pametno,
a niti korisno ustrojavati vatrogfasne
postrojbe onda, kad je već buknuo požar! Isti
je siučai sa osnivanjem postrojbi za
suzbijanje šumskih požara.


Gdje ima znanja — i to osnovnog znanja
za naibrži i najdjelotvorniji način suzbijanja
šumskih požara —


gdje ima sredstava — i to najpotrebnijih
sredstava za rad i


gdje postoji organizacija za sprječavanje i
suzbijanje šutnskih požara — tamo Će biti štete
na državnom 1 posebničkom šumskom dobru
minimalne? Ovaj poticaj pisca vrijedan je
pažnje svakog hrvatskog šumat-a, koji je prvi
zvan, da nastoji i na oživotvorenju idete uviežbanih
postrojbi u gašenju šumskog požara. Kako
ie režijski rad u državnim šumama pret´^žni
oblik sječe šuma, to se mopru pripremni radovi
izvršiti Ha šumskim radništvom, a naročito s
onim stalnim, što više, svaka režijska m,anlnulac^
ja morala bi imati 1 najnužnije vatrogasne
sprave za. valjano sprečavanje i tmlštavanje


požara, ako se ovaj pojavi na skladištima izrađenog
drveta iU da se možebitna opasnost iz
neposredne blizine - otkloni.


Iznosimo i prikaz tehnike suzbijanja
šumskih požara, kako bi se rad na
gašenju šumskog požara što skladnije odvijao,
jer su iznijete upute obvezne za sve vatrogasce,
kojih će se uvijek nači 1 na gašenju
šumskih požara makar kao pojedinaca u krajevima,
gdje postoje vatrogasna đi´uštva (u
Hrvatskoj i Slavoniji). Te upute glase:


»Kako se početni požari srazinjerno lakše
gase kao i s obzirom na Činjenicu, da se naročito
vršni požari u vjetrovito vrijeme strahovito
brzo Šire, valja k^l^o službu dojavljivanja
tako i samu organizaciju gašenja snrovesti po
stvorenoj osnovi i na najbrži i najdjelotvorniji
način.


Tehničko vodstvo kod gašenja šumskih požara
pripada najstarijem šumarskom dužnostniku
u načelu, a do dolaska njegovog gašeniem
požara ravna najstariji prisutni javni službenik,
ili sposoban i umješan vatrogasac, ili dužnostnik
narodno-zaštitnih postrojbi dotičnog
kraja.


Požar se može pojaviti kao prizemni ili


vršni požar.


Prizemni se požar može, ako naiđe na guste
1 suhe rastiine ili grmlje, popeti uvis i prouzrokovati
vršni požar.


Prizemni se požar širi najprije u obliku jezika,
a u smjeru vladajučeg vjetra. Ako vjetar
stane, prima prizemni požar obUk jajeta.


Vršni se požar širi sa vjetrom vrlo brzo,
često i preskačući, te uništuje čitave šumske
predjele. Opasnost preskakivanja cesta, čak 1
rijeka postoji već kod srednjeg vjetra.


A. Suzbijanje prizemnog požam.
Suzbijanje prizemnog požara može se izvoditi
prema fronti i po atranl.


322




ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Frontalno veeition-i nije mogruće požar suzbiti,
Jei- napreduje pi cifrao, te se ujedno stvara
veliki (lim 1 vrućina. Frontalno se najuspješnije
požar suzbija izveObom ^>s 1 g u r n o « n o g
jarkasx, u dovoljnoj udaljenosti od požara ili,
ako nema grmlja između vatre i sigurnosnog
jarka, može se paliti i -^^p r o t u v a t r a".


Napomenuti Je, da se protuvatra smije paliti
samo po zapovijedi odgovornili šumarskili
dužnostnika, te na mjestu i na način, feako to
oni odrede.


Suzbijanje požaia >--p o strani<^ može biii
lupanjem sa krosnjatini granama, zatim bacanjem
zemlje ili pijeska na vatru, da se spriječi
pridolazak kisika. Uspješno se vatra suzbija
pomoću sigurnostniU jaraka. koji se izvadaju
u šiljastom kutu na smjer već frontalno
izvedenog jarka desno ili lijevo od požara. Kod
toga valja pi-iiazne šumske puteve iskoristiit,
kad god je to moguće, jer se time ubrzava rad.


Izvedba sigurnosnog jarka.


Na širini od najmanje 2 m valja iskopati
tlo do čvrstog zemljišta (mineralne zemlje) u
pravilu u dubinu jedne lopate od 20—30 cm.
t)no jarka valja očistiti od panjeva, korjenja i
drugih gorivih predmeta.


Iskop površinskog sloja baca se u


protivnom smjeru vatre!


V smjeru vatre imade se sigurnosnim jarkom
iskopati lakoupaljivi gornji sloj u širini
od 2 m. Sve korjenje i -drugo gorivo tvorivo
(kao što su drveni trupci, za čije odstranjivanje
obično nema vremena) imadu se pokriti
sa iskopanom zemljom tz sigurnosnog jarka.


Sigurnostni jarci mogu se iskopati u Čistinama,
kraj prilaznih šumskih puteva 1 slično.


. B. SuzMjanJe vršno g požara.
Vršni požar ne može se većinom suzbiti gašenjem
sa vodom, jer obično nema odmah na
raspolaganju požarnih štrcaljki, čija bi visina
mlaza" dosegla vrh stabla.
Uspješno suzbijanje vršnog požai-a moguće
je samo pomoću požarno-zaštitnih pojasa t. j .
sječom stabala u dovoljnoj udaljenosti od vatre.
Za sječu stabala pak treba dosta vremena.
Širina požarno-zaštitnih pojasa mora iznositi
prema jakosti vjetra 1 visini stabala oko
40—50 m.


C. Izvedba p ož ar n o zaŠtitB´Og pojasa.
Izvedba zaštitnog pojasa (prosjeka) protiv
vatre može se odrediti" samo od mjerodavnih
službenika, koji ujedno ustanovljuju smjer i širinu
prosjeka.
Ako se´ uzme u obzir potrebno radno vrijeme
te uračuna vladajuća jakost vjetra, to
se imade početi raditi u tolikoj udaljenosti od
pridolazeće vatre, da je jedna stručna izvedba
ipak moguća.
Ceste, postojeće čistine i prilazne puteve
valja uvijek iskoristiti za ovu svrhu, ako je to
svrsishodno i moguće.


Bilješke


Ako je određeno mjesto prosjeka, to imade
voda radova odrediti jedan ravni pravac zaštitnog
pojasa, te ga obilježiti.


Obar-anje stabala


Drveće koje se još može savijati Imade se
protivno na ;smjer vatre savinuti i sa sjekirom
na savinutoj strani kratko iznad zemlje odsjeći.


Debela stabla obaraju se pomoću motonuh
pila ili rukom pomoću pila i sjekira. U smjejnj
padanja ureze se u dT´\^o narez te se sa sjekirom
nasljoče.


Glavni narez kroz drvo imade se izvesti u
istoj visini kao i osnovni narez. Sklonost padu
može se povećati sa polugorn, sjekirama i tiskanjem
u smjeru padanja.


D. Ostale mjere.
Podzemni požari, gdje se pojave, mogu se
ugasiti samo tako, ako se dubokim grabama
unaokolo njegovo širenje spriječi.
Vatrom oštećena stabla valja što prije iz
šume iznijeti, jer ih odmah napadaju različiti
kukci.
Poslije gašenja svakog požara valja na garlštu
postaviti posebne čuvare, koji će pripaziti,
da se vatra Iznova ne pojavi, jer vatra u
panjevima tinja i po više dana.
Vrlo je važno i uputno, da mjerodavne
oblasti za šumske predjele, naročito za one gdje
se šumski požari češće pojavljuju, već unapiijed
pripreme posebne postrojbe sa potrebitom
opremom, tako da se u danoj potrebi može odmah
na zna^K uzbune otpočeti sa pothvatom
suzbijanja šumskih požara po stvorenoj osnovi
1 rukovođenjem stručnjaka.
Za ovu svrhu valja angažirati: vatrogasce
iz najbližih općina, stručno radništvo u državnoj
i posebnlčkoj službi i pomoćno radništvo u
dovoljnom broju za zemljane radove. Svrsishodnom
razdjelbom odnosno podjelom valja cjelokupnu
radnu snagu udijeliti u odjele (ekipe)
za rad pod vodstvom stručnih osoba iz redova
šumarskih dužnostnika ili vatrogasaca, s time,
da se osoblju priopći udjelba sa napomenom:
gdje će biti zborlšte, kakav pribor 1 od koga
imade ponijeti sa sobom. 1 t. sL
Za vatrogasce valja predvidjeti- požarne
štrcaljke sa cijevima dovoljne duljine, prskalice,
razne naprave za gašenje, naknadna punjenja
1 sL
U brdskim 1 ostalim predjelima, gdje nema
u blizini vode, valja organizirati dovoz vode
pomoću konjske zaprege 1 kola sa velikim
bačvama, a" za besputne predjele predvidjeti
dovoz vode u malim bačvama na tovarnoj stoci-
Valja ponijeti 1 maske protiv plinova.
Za stručno radništvo: motorne drvosječne
pile sa priborom,, ručne pile, sjekire, šane, čelična
užeta, klinove za drvo, bradve, metlanice
sa 3—4 m dugim držaljemr na kome je pričvršćena
limena ploča 40—50 cm i sk
Za obično pomoćno radništvo: lopate-Štlhače,
lopate, motike, krampove, plugove sa zapregom,
sjekire, grabulje, vile (željezne) i t si.«


F.
PRVI TISKANI UDŽBENIK IZ GEODEZIJE NA HRVATSKOM JEZIKU;


Ove godine navršuje se 80 godina, kako je Neidhardt u časopisu Hrvatska drna
Kr. gospodarsko-šumarskom učilištu u Križavn
a izmjer a (god. I. br. 6—9) -članak
ževcima imenovan stalni nastavnik iz geodepod
gornjim naslovom prikazavši Koroskenjizije
u osobi Dr Vjekoslava pl. Koroskenji-a, jevu knjigu »Geodasija« , koja je tiskana


Tim povodom napisao je prof. Dr Nikola u Zagrebu 1874. god. U- H r v a t s k o j Je d a


323