DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 50 <-- 50 --> PDF |
že od mlade hrastovine. Gustoća sklopa mlađih hrastovih sastojina upliva na debljinski prirast, to je drvo uskih godova, male specifične težine i malog utezanja, dakle po kvaliteti vrlo blizu staroj slavonskoj hraste vini.<´ 7. vHrastovina lužnjaka iz donje (istočne) skupine nešto je lakša od hrastovine lužnjaka iz gornje (zapadne) skupine slavonskih šuma. Hrastovina kltnjaka je lakša iz Petrove Gore od one iz Fruške gore, Hrastovina lužnjaka po svojoj težini laganija je od hrastovine lužnjaka ost-alih evropskih zemalja. Hrastovina kitnjaka nešto je teža od one iz Bavarske.^^ Radnja kao takova tiskana je u Glasniku za šumske pokuse knj. 8. (u kojem je broju prof. Dr A. Ugrenović iznio rezultate svojih istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti o ravnini cijepanja i stepenu vlage između ostalih vrsta i za sve tri napomenute vrste -hrastova u radnji ^Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti o ravnini cijepanja i stepenu vlage«), pa je tako prilike, da se s njom upoznaju i svi hrvatski šumari. Pored toga autor je poklonio Hrvatskom šumarskom društvu poseban otisak, te se isti nalazi u društvenoj knjižici pod b r 1742. Prema obavijesti autora posebni otisc] inače ne mogu se dobiti. Ing. O. P^škonć IVAN VOLAEIC: GRMOLIKO JAGODASTO Životne mogućnosti Hrvatske ne leže toliko u prostranosti dobrih polja, koliko u intenzivnosti obradbe i mogućnosti iskorištavanja naoko sitnim gospodarstvom. Jedan put takvog iskorištavanja jest i uzgoj grmoliko-jagodastog voća. O uzgoju ovog voća ove godine dobili smo jednu lijepu knjižicu agronoma Ivana Volarića: ^Grmoliko jagodasto voć e´<- u kojem je opisan? sadnja, gojidba i branje malina, ogrozda, ribizla, planike, obične kupine, te nekoliko u kupina. Sve ovo voće od 55 stranica veliko prodajna cijena iznosi dobiva ili kod autora ul. br. 22) ili u većim Isti autor do sada jbreskvl, 1 kaj šiji, a u šljivi. VOCE Americi selekcioniranih obradjeno je u knjižici g oktav formata, kojoj 30.— Kuna. Knjiga se (Zagreb, Novomarofska knjižarama. e iz:dao slične knjižice o pripremi je i knjižica o VATROGASNI VJESNIK O SUZBIJANJU ŠUMSKIH POŽAEA Vatrogasni vjesnik, službeno glasilo vatrogastva Nezavisne Države Hrvatske, u br. 10. ođ 15. listopada 1942. god. (XLVn. godina izlaženja) donosi članak pukovnika Janka Hameršaka >N aputak o sprječavanju i gašenju šumskih požar a^<. U ovom članku iznosi pisac propise zakona, o Sumarna obzirom na sprečavanje i suzbijanje šumskih požara, prikazuje tehniku e:ašenja šumskih požara, te konačno potiče pitanje osnivanja postrojbi za suzbijanje šumskih požara. Ističemo naročito misao o osnivanju p ostrojbi za suzbijanje šumskih poza r a o kojima pukovnik Haberšak^piŠe: »Razuman Čovjek predviđa unanrijeđ poplavu — 1 zato podiže nasipe! Predviđaju se po naseljenim mjestima požari — i zato postoje postrojbe i sprave za gašenje požara. Niti bi bilo pametno, a niti korisno ustrojavati vatrogfasne postrojbe onda, kad je već buknuo požar! Isti je siučai sa osnivanjem postrojbi za suzbijanje šumskih požara. Gdje ima znanja — i to osnovnog znanja za naibrži i najdjelotvorniji način suzbijanja šumskih požara — gdje ima sredstava — i to najpotrebnijih sredstava za rad i gdje postoji organizacija za sprječavanje i suzbijanje šutnskih požara — tamo Će biti štete na državnom 1 posebničkom šumskom dobru minimalne? Ovaj poticaj pisca vrijedan je pažnje svakog hrvatskog šumat-a, koji je prvi zvan, da nastoji i na oživotvorenju idete uviežbanih postrojbi u gašenju šumskog požara. Kako ie režijski rad u državnim šumama pret´^žni oblik sječe šuma, to se mopru pripremni radovi izvršiti Ha šumskim radništvom, a naročito s onim stalnim, što više, svaka režijska m,anlnulac^ ja morala bi imati 1 najnužnije vatrogasne sprave za. valjano sprečavanje i tmlštavanje požara, ako se ovaj pojavi na skladištima izrađenog drveta iU da se možebitna opasnost iz neposredne blizine - otkloni. Iznosimo i prikaz tehnike suzbijanja šumskih požara, kako bi se rad na gašenju šumskog požara što skladnije odvijao, jer su iznijete upute obvezne za sve vatrogasce, kojih će se uvijek nači 1 na gašenju šumskih požara makar kao pojedinaca u krajevima, gdje postoje vatrogasna đi´uštva (u Hrvatskoj i Slavoniji). Te upute glase: »Kako se početni požari srazinjerno lakše gase kao i s obzirom na Činjenicu, da se naročito vršni požari u vjetrovito vrijeme strahovito brzo Šire, valja k^l^o službu dojavljivanja tako i samu organizaciju gašenja snrovesti po stvorenoj osnovi i na najbrži i najdjelotvorniji način. Tehničko vodstvo kod gašenja šumskih požara pripada najstarijem šumarskom dužnostniku u načelu, a do dolaska njegovog gašeniem požara ravna najstariji prisutni javni službenik, ili sposoban i umješan vatrogasac, ili dužnostnik narodno-zaštitnih postrojbi dotičnog kraja. Požar se može pojaviti kao prizemni ili vršni požar. Prizemni se požar može, ako naiđe na guste 1 suhe rastiine ili grmlje, popeti uvis i prouzrokovati vršni požar. Prizemni se požar širi najprije u obliku jezika, a u smjeru vladajučeg vjetra. Ako vjetar stane, prima prizemni požar obUk jajeta. Vršni se požar širi sa vjetrom vrlo brzo, često i preskačući, te uništuje čitave šumske predjele. Opasnost preskakivanja cesta, čak 1 rijeka postoji već kod srednjeg vjetra. A. Suzbijanje prizemnog požam. Suzbijanje prizemnog požara može se izvoditi prema fronti i po atranl. 322 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Frontalno veeition-i nije mogruće požar suzbiti, Jei- napreduje pi cifrao, te se ujedno stvara veliki (lim 1 vrućina. Frontalno se najuspješnije požar suzbija izveObom ^>s 1 g u r n o « n o g jarkasx, u dovoljnoj udaljenosti od požara ili, ako nema grmlja između vatre i sigurnosnog jarka, može se paliti i -^^p r o t u v a t r a". Napomenuti Je, da se protuvatra smije paliti samo po zapovijedi odgovornili šumarskili dužnostnika, te na mjestu i na način, feako to oni odrede. Suzbijanje požaia >--p o strani<^ može biii lupanjem sa krosnjatini granama, zatim bacanjem zemlje ili pijeska na vatru, da se spriječi pridolazak kisika. Uspješno se vatra suzbija pomoću sigurnostniU jaraka. koji se izvadaju u šiljastom kutu na smjer već frontalno izvedenog jarka desno ili lijevo od požara. Kod toga valja pi-iiazne šumske puteve iskoristiit, kad god je to moguće, jer se time ubrzava rad. Izvedba sigurnosnog jarka. Na širini od najmanje 2 m valja iskopati tlo do čvrstog zemljišta (mineralne zemlje) u pravilu u dubinu jedne lopate od 20—30 cm. t)no jarka valja očistiti od panjeva, korjenja i drugih gorivih predmeta. Iskop površinskog sloja baca se u protivnom smjeru vatre! V smjeru vatre imade se sigurnosnim jarkom iskopati lakoupaljivi gornji sloj u širini od 2 m. Sve korjenje i -drugo gorivo tvorivo (kao što su drveni trupci, za čije odstranjivanje obično nema vremena) imadu se pokriti sa iskopanom zemljom tz sigurnosnog jarka. Sigurnostni jarci mogu se iskopati u Čistinama, kraj prilaznih šumskih puteva 1 slično. . B. SuzMjanJe vršno g požara. Vršni požar ne može se većinom suzbiti gašenjem sa vodom, jer obično nema odmah na raspolaganju požarnih štrcaljki, čija bi visina mlaza" dosegla vrh stabla. Uspješno suzbijanje vršnog požai-a moguće je samo pomoću požarno-zaštitnih pojasa t. j . sječom stabala u dovoljnoj udaljenosti od vatre. Za sječu stabala pak treba dosta vremena. Širina požarno-zaštitnih pojasa mora iznositi prema jakosti vjetra 1 visini stabala oko 40—50 m. C. Izvedba p ož ar n o zaŠtitB´Og pojasa. Izvedba zaštitnog pojasa (prosjeka) protiv vatre može se odrediti" samo od mjerodavnih službenika, koji ujedno ustanovljuju smjer i širinu prosjeka. Ako se´ uzme u obzir potrebno radno vrijeme te uračuna vladajuća jakost vjetra, to se imade početi raditi u tolikoj udaljenosti od pridolazeće vatre, da je jedna stručna izvedba ipak moguća. Ceste, postojeće čistine i prilazne puteve valja uvijek iskoristiti za ovu svrhu, ako je to svrsishodno i moguće. Bilješke Ako je određeno mjesto prosjeka, to imade voda radova odrediti jedan ravni pravac zaštitnog pojasa, te ga obilježiti. Obar-anje stabala Drveće koje se još može savijati Imade se protivno na ;smjer vatre savinuti i sa sjekirom na savinutoj strani kratko iznad zemlje odsjeći. Debela stabla obaraju se pomoću motonuh pila ili rukom pomoću pila i sjekira. U smjejnj padanja ureze se u dT´\^o narez te se sa sjekirom nasljoče. Glavni narez kroz drvo imade se izvesti u istoj visini kao i osnovni narez. Sklonost padu može se povećati sa polugorn, sjekirama i tiskanjem u smjeru padanja. D. Ostale mjere. Podzemni požari, gdje se pojave, mogu se ugasiti samo tako, ako se dubokim grabama unaokolo njegovo širenje spriječi. Vatrom oštećena stabla valja što prije iz šume iznijeti, jer ih odmah napadaju različiti kukci. Poslije gašenja svakog požara valja na garlštu postaviti posebne čuvare, koji će pripaziti, da se vatra Iznova ne pojavi, jer vatra u panjevima tinja i po više dana. Vrlo je važno i uputno, da mjerodavne oblasti za šumske predjele, naročito za one gdje se šumski požari češće pojavljuju, već unapiijed pripreme posebne postrojbe sa potrebitom opremom, tako da se u danoj potrebi može odmah na zna^K uzbune otpočeti sa pothvatom suzbijanja šumskih požara po stvorenoj osnovi 1 rukovođenjem stručnjaka. Za ovu svrhu valja angažirati: vatrogasce iz najbližih općina, stručno radništvo u državnoj i posebnlčkoj službi i pomoćno radništvo u dovoljnom broju za zemljane radove. Svrsishodnom razdjelbom odnosno podjelom valja cjelokupnu radnu snagu udijeliti u odjele (ekipe) za rad pod vodstvom stručnih osoba iz redova šumarskih dužnostnika ili vatrogasaca, s time, da se osoblju priopći udjelba sa napomenom: gdje će biti zborlšte, kakav pribor 1 od koga imade ponijeti sa sobom. 1 t. sL Za vatrogasce valja predvidjeti- požarne štrcaljke sa cijevima dovoljne duljine, prskalice, razne naprave za gašenje, naknadna punjenja 1 sL U brdskim 1 ostalim predjelima, gdje nema u blizini vode, valja organizirati dovoz vode pomoću konjske zaprege 1 kola sa velikim bačvama, a" za besputne predjele predvidjeti dovoz vode u malim bačvama na tovarnoj stoci- Valja ponijeti 1 maske protiv plinova. Za stručno radništvo: motorne drvosječne pile sa priborom,, ručne pile, sjekire, šane, čelična užeta, klinove za drvo, bradve, metlanice sa 3—4 m dugim držaljemr na kome je pričvršćena limena ploča 40—50 cm i sk Za obično pomoćno radništvo: lopate-Štlhače, lopate, motike, krampove, plugove sa zapregom, sjekire, grabulje, vile (željezne) i t si.« F. PRVI TISKANI UDŽBENIK IZ GEODEZIJE NA HRVATSKOM JEZIKU; Ove godine navršuje se 80 godina, kako je Neidhardt u časopisu Hrvatska drna Kr. gospodarsko-šumarskom učilištu u Križavn a izmjer a (god. I. br. 6—9) -članak ževcima imenovan stalni nastavnik iz geodepod gornjim naslovom prikazavši Koroskenjizije u osobi Dr Vjekoslava pl. Koroskenji-a, jevu knjigu »Geodasija« , koja je tiskana Tim povodom napisao je prof. Dr Nikola u Zagrebu 1874. god. U- H r v a t s k o j Je d a 323 |