DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 52     <-- 52 -->        PDF

kle šumarstvo dalo prvu knjigu
iz područja zemljomjerstva, t. j. iz
jedne tehničke grane, koja šumarstvu služi kao
pomoćna.


Dr Neidhardt piše, da je Koroskenjijeva
geodezija žanimiva u tri
smjera : prvo sadržajno, drugo povjesno, jer
je prva takva knjiga na- hrvatskom jeziku,
treće jezično, jer je u njoj pisac nastojao naći
prikladne stručne izraze u hrvatskom jeziku.
U ovom svom prikazu Dr Neidhardt donosi cijeli
autorov predgovor, u kojem autor iznosi
prikaz postanka ovog udžbenika uz razlaganje
zašto je napis-ao baš takav udžbenik. Iz ovog
se predgovora ujedno indirektno vidi čemu se
prigovaralo tadanjoj nastavnoj osnovi i pre


šumarsko-gospodarskom


davanjima na »kr.


jer je u njem govora o


učilištu i ratarnicl«,


izobrazbe te o... ^^ažnosti


vrijednosti teoretske


u poslovima šuma. Dr


upotrebe teodollta i


da. je »neoboriva theza:


Koroskenj i piše,
da se samo na temelju teorije poluči ona si


gurnost, vrstnost i okretnost u rješenju svih
mogućih slučajeva, koji se u praksi zbiti mogu;
a to je upravo ono, u čem se razlikuje znanstveno
naobraženje od empirije; tko nema
teorije, ostat će do vjeka empirik, koj će si
težkim samo trudom ili pako nikada steći,samostalnost,
koj će u vanrednih slučajih tudje
pomoći, koj će biti svakom zadaćom, koja mu
se u praksi na dlaku neslaže sa pokazinimi slučaj!,
zatečen, i kojega će iznenaditi ina konstrukcija
geodatičkog stroja iz ine koje mehaničke
radione.« O teodolitu pak piše: »Theodolitu
zajamčena je mimo svih inih mjernlčkih
strojeva sigurna budućnost, jer se kod njega
sve operacije na čvrstom znanstvenom temeiju
kretju i jer su sve bez dvojbe glede točnosti
theodolita jur uklonjene napredkom u
mehanici i u geodatičkoj struci. Gdje ^ se traži
oštra i elegantna radnja, jamačno će za kratko
vrieme theodolit iztisnuti mjernički stroj.«


NEKOLIKO PODATAKA 11 SUVEEMENE UPOTREBE


Razvoj izrade plo6a iz drvene blanjevine u
Njemačkoj


IX minulom desetgođištu proizvodnja ploča
iz drvene blanjevine više je nego udvostručena.
Niže iznosimo podatke izrađenih ploča i upotrebljenog
drveta sve obračunato na. bazi debljina
ploča od 25 mm.


God. proizvodnja
u mlL m2
1932. 2,33
1933. 4,45
1934. 9,79
1935. 10,64
1936. 15,13
1937. 21,50
1938. 26,60
1939. 31,50
1940. 27,00
1941. 28,10


upotre iblieno


drveta u m^
20 600
39 200
S6 400
94 000
133 500
189 700
239 400
278 000
238 200
247 900


Hektarski prinos nekife celuloznih prediva


Žanimivi su podatci W. Schiebera o hektarskom
prinosu ceiuloznog prediva nekih biljki.
a koji glase:


Oblast ne rješitbe


UPRAVA PRIVATNIH ŠUMA PO


Ministarstvo šumarstva i rudarstva svojim
rješenjern od 1. VII. 1941. g. br. 10.394-V-194L
odobrilo je kotarskom šumaru u Krapini Ing.
Zrinku Grohovac upravu šuma Krapinske
tvornice pokućtva i parne pilane d. d. Protiv
ovog odobrenja Inženjerska komora u Zagrebu
podnijela je tužbu Upravnom, sudu, koji je
tužbu Inženjerska komore odbacio, i time potvrdio
odluku Ministarstva šumarstva 1 rudarstva.
Ova osuda Upravnog suda u Zagrebu
glasi:


Biljka


Arundo donax
Topola u poljskom


uzgoju
Kukuruz
šumskog drveća
Konoplje
Lana
Pamuka
Krumpirove cime


DRVETA


prinos u t/ha gotovog
prediva


9 .
5


. 1,2,


1,0
0,8
0,5
0,3
0,25


Upotreba papira u stalnom Je porastu
Donosimo podatke o upotrebi papira u nekim
državama iz kojih je vidljivo, da je upotreba
papira u stalnom porastu. Potrošak papira
u kg po jednom stanovniku iznosio je:


´Država godina
1913. 1927. 1936.
USA 29,7 62,0 64,5
Njemačka 21,3 26,5 33,3
Nizozemska 20,6 21,5 22,3
Francuska 17,7 20,0 21,1
Belgija 17,0 19,0 32,8
Pored papira za 1936. god. potrošeno je papirnjače
u USA 37,7 kg, u Njemačkoj 8,4, u
Nizozemskoj 12,6, u Francuskoj 7,2 kg i u
Belgiji 5,0 kg. iBg. A.


KOTARSKIM ŠUMARIMA


»Upravni sud u Zagrebu


Broj: 7527/41. TB. 1037/41.


O S U B A


U IME NEZAVISNE DKZAV E HRVATSKE*


Upravni sud u Zagrebu u svom prvom
vieću, sastavljenom, od predsjednika vieća Ivana
Bacača predsjednika Upravnog suda, viećnika
Mateja Jankača, Dra Ljudevita Coraka,
Dra Nikole Suknaića, Gjur© Vlainića te tajnika


324