DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Sve sastojine, koje imaju sadanju drvnu gromadu manju od ove minimalne
izključene su sliedećih godina od sječe. Kako njihova površina iznaša 2008,98 ha,
to su za kalkulaciju etata uzete u obzir samo sastojine na površini od 3572,32 ha.


Ukupna drvna gromada ovih sastojina procienjena je na 1,181.55 m´ ili prosječno
po ha 331 m´. Ustanovljeno je, da bi se od te drvne gromade
za prvih 10 godina posjeklo 226.730 m´ t. j . prosječno 63 m´ po ha tako, da
bi poslije sječe ostala po ha drvna gromada od 268 m´ t. j . za 18 m´ veća od ustanovljenog
minimuma.


Struktura drvne gromade nakon sječe po debljinskim razredima prikazana u
postotcima je ova:


7 : 16 : 43 : 33 : 1
te se mnogo ne razlikuje od strukture prije sječe, čiji je postotni odnos:
6:13:39:35:7
iz čega sliedi, da predviđeni zahvat sječe ne će u sastojinama izazvati škodljivo poremećenje
njihove bioložke ravnoteže.


Iz postotnog pak odnosa zahvata sječe u pojedinim debljinskim razredima, čiji
je prosjek 0 : 1 : 11 :25 : 87 vidi se, da je najjači zahvat među najdebljim za sječu
zrelim stablima, što je pravilno, dok je taj zahvat kod nižih debljinskih razreda
sve slabiji, jer se ovdje imaju sjeći samo defektna, te ona manje vriedna stabla,
koja smetaju razvoju kvalitativno vriednih stabala, kao i razvoju dobro uzraslog
podmladka.


Obhodnja nije uobće uzeta u obzir, već je odabrana samo obhodnjica od 10 godina
t. j . vrieme nakon kojeg bi se sječa u jednoj te istoj sastojim mogla ponoviti.


OvaJio odabrana obhodnjica nebi mogla vriediti jednako za sastojine u svim
visinskim pojasima, već ju je trebalo za pojedini visinski pojas, na temelju izvršenih
izpitivanja o vremenu potrebnom za urašćivanje stabala iz nižih debljinskih
razreda u više, posebno ustanoviti, pa tek u slučaju malih razlika uzeti odgovarajuću
prosječnu vriednost.


Konačno je za čitavu gospodarstvenu jedinicu A ustanovljeno, da se u prvoj
obhodnjici izkoristi ova drvna gromada:


93.539 m´ bukovine
121.750 „ jelovine
11.441 ,, smrekovine
Ukupno: 226.730 m´


Prema tome godišnji etat za gosp. jedinicu A iznaša:


226730


22673 m»


10


Ako se uzme u obzir čitava površina ove gospodarske jedinice onda predviđeno
izkorištenje iznaša prosječno 41 m" po ha. Prema tome se ukupna prosječna drvna
gromada od 291 m´ po ha smanjuje nakon sječe na 250 m´, te ne pada izpod napred
ustanovljenog minimuma.


Na ovakav isti način proveden je obi ačun i obrazloženje etata i za gosp. jedinicu
B, za koju je ustanovljen godišnji etat od 13762 m´ tako da godišnji etat za
obje gospodarske jedinice iznaša 36435 m´.


Ovaj je etat za 4442 m´ veći od etata određenog po gospodarskoj osnovi iz
godine 1882., premda je konkretna drvna zaliha ove osnove iz godine 1937. znatno
manja od one po prvoj osnovi. On je veći i od etata ustanovljenog po gospodarskoj
osnovi iz god. 1908. i to za znatnu razliku od 16087 m´. Ovu činjenicu objašnjava
sastavljač osnove time, što je količina drvne gromade, koja bi se imala
posebnom sječnom osnovom budućih godina izkoristiti, određena na osnovu
realnih podataka o visini i strukturi sadanje drvne gromade, dok je etat po prijašnjoj
gospodarstvenoj osnovi ustanovljen samo po površini, bez obzira na visinu
tadanje zbiljne drvne zalihe i bez obzira na međutimne prihode, koji nisu uzeti u
taj obračun.


Iz posebne se porabne osnove, u kojoj je sastavljen razpored sječa za sliedećih
10 godina vidi, da se predviđa izkoristiti najprije one sastojine, u kojima se
zadnjih 15 godina nije vršila nikakova sječa.


10