DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Za osiguranje prirodnog pomlađenja sastojina, te njihovu njegu, propisuju se ovom gospodarstvenom osnovom sliedeće mjere: 1. umjereni intenzitet sječe, 2. na južnim i zapadnim stranama moraju se sastojine radi opasnosti zakorovljenja tla, te radi opasnosti uništavanja njegove mikroflore i mikrofaune vrlo oprezno progaljivati. 3. u svim blažim položajima neka se vrše sječe na grupe, a na krševitom tlu neka se provađa stablimična sječa. 4. iz sastojina što prije ukloniti stabla bez prirasta, kao i ona sa kvalitativno lošim prirastom, a ostaviti ona stabla, čiji je kvantitativan i kvalitativan prirast intenzivan. Osnova obnove i njege sastojina vrlo je kratka; u njoj se propisuje pošumljenje starih paljevina velikih svega 7,78 ha, koje valja u tu svrhu umjetno zasijati jelovim i javorovim sjemenom. Svakako bi od koristi bilo, da se u pojedinim prirodno dobro pomlađenim sastojinama, u kojima je sliedećih 10 godina izključena svaka redovna sječa, predvidjelo čišćenje i oslobađanje liepo uzraslog jelovog podmladka od zastora malo vriednih krošnjatih bukovih stabala, a koristilo bi i neke guste skupine mlađih stabala pročistiti od bezvriednog i kržljavog materiala. Držanje ovakovog stanja u sastojinama do redovne sječe t. j . još 10 do 20 godina neracionalno je, te uzrokuje očiti gubitak na prirastu. Stoga je u osnovi obnove i njege sastojina za svaki odjel, u kojemu se u dogledno vrieme ne će vršiti redovna sječa, trebalo propisati i sve potrebne šumskouzgojne mjere, koje sadanje stanje njegovih sastojina i podmladka iziskuje. Zaključak Razmatrajući metode uređivanja šuma primienjene kod sastava triju opisanih gospodarstvenih osnova razabrati ćemo jasno, da su one povezane sa poznatim nazorima, što su ih u uređivanju šuma zastupali Hartig, Cotta i Biolley. Kod svake od tih triju osnova očituje se manje ili više modificirana metoda Ove trojice iztaknutih šumarskih naučenjaka t. j . kpd prve Hartigova, kod druge Cottina, a kod treće Biolleyeva. Međutim, uzimajuć u obzir i ostale okolnosti pod kojima su te tri gospodarstvene osnove sastavljene opaziti ćemo, da na odabiranje načina gospodarenja nisu utjecala samo ta šumsko-gospodarska naziranja. koja su u stanovitom vremenskom razdoblju u šumarstvu vladala, već su odlučivale i obće gospodarske prilike te materialne potrebe, koje je nastojao državni erar prihodima od svog šumskog gospodarstva podmiriti, kao i potrebe žiteljstva, koje živi u okolini tih šuma. Kada se oko osamdesetih godina prošlog stoljeća zbog odcjepljenja većih površina od državnih šuma ove smanjile — a uz to se nastojalo da te šume postanu stalno vrelo prihoda — to se zavađanjem prieborne sječe i podjednakom razpodjelom budućih prihoda na svih 5 obhodnjica odabrane stopedeset godišnje obhodnje, htjela ta stalnost i prihodna potrajnost za dugi niz godina unapried osigurati. Tako je kod sastavka prve gospodarstvene osnove došlo do primjene najstarijeg oblika šestarske metode uređivanja šuma t. j . do razpodjele drvnih gromada »koje se mogu u budućnosti očekivati« na pojedina vremenska razdoblja za dugi niz godina unapried. Kako su, pak, početkom ovog stoljeća probitci tadanjeg državnog erara, koji je sa ovim šumama gospodario tražili, da se u što kraće vrieme na što manjima površinama — uz izvozne puteve — sa što manjim troškom, dođe do što vriednije drvne gromade, to se ovo gospodarenje priebornom sječom napustilo, te se smanjivši obhodnju na 1^20 god. prešlo na opiodnu sječu u dva sieka, kao i na ustanovljenje prihoda po metodi rašestarenja na jednake površine (Cottina metoda), premda je ta metoda određivanja prihoda u naprednom šumskom gospodarstvu sa visokim šumama koncem 19. vieka napuštena. Tako je god. 1908. došlo do sastava druge privremene gospodarstvene osnove, po kojoj se samo kratko vrieme gospodarilo, jer se od nje zbog loših posljedica neracionalno zasnovanih oplodnih sječa, koje su uz to loše i nepravilno te protivno biološkim osebinama kraških šuma provedene — morslo već nakon 10 god. odustati i opet zavesti prebornu sječu. Na odluku, da se kod sastava treće gospodarstvene osnove konačno odabere ovaj način gospodarenja, bez sumnje su u prvom redu utjecale biološke osebine 11 |