DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 16 <-- 16 --> PDF |
tng. AUGUST HORVAT (Zagreb): OSNIVANJE DRVOREDA GRUNDUNG VON ALLEEN Šumarski inženjeri često dolaze u priliku, da kraj svoga redovnog posla daju stručno mišljenje ili da izravno provode ukrašivanje okolice podizanjem nasada. Obično se radi o osnivanju drvoreda, ukrasnih grupa drveća oko kakvog objekta ili o podizanju čitavog perivoja. Riešavanje takovih zadataka stavlja na šumarskog stručnjaka velike zahtjeve, jer pristupa poslu, koji je predmet posebne grane arhitektonske djelatnosti t. zv. park-arhitekture. Oblikovanje takovih nasada vrši se po odredjenim principima, koji, oživotvoreni, moraju dati liepe oblike, da se tako uveća ljepota izvjestnog kraja. Kod riešavanja takovih pitanja nije dovoljno znati zasade i pravila po kojima se osnivaju nasadi, već se mora, kao i u arhitekturi, posjedovati izvjestan ukus i osjećaj za liepo. Radi toga ne može se dati točna uputa za te poslove. Prikazati se mogu samo temeljna načela i tehnika rada. Sve ostalo je pitanje shvaćanja projektanta. Svaki se slučaj mora riešavati prema danim prilikama. Kod toga valja točno proučiti prilike te na temelju takvog studija sastaviti operat po kojem će se vršiti podizanje nasada. Naravno, da to sve vriedi za veće objekte. Manji nasadi izvode se na osnovu studija i običnih skica. Negdje se može rad izvesti izravno po uvidu. Kod podizanja većih nasada šumarski se inženjeri, radi preopterećenosti redovnim poslovima, obično ne upuštaju u sastav osnova i plansko podizanje nasada, već izvrše pošumljavanje odredjenog kompleksa. Ako se kod toga vodi računa o grupaciji drveća obzirom na vrstu i njihov prostorni smještaj, tada se redovno na taj način stvore izpravni preduslovi za kasniji rad. Taj se sastoji u pretvaranju podignute sastojine u perivoj. To je najjednostavnije riešenje zadatka, jer je problem parkiranja pretvoren u pošumljavanje. Naravno, time nije stvoren nasad i čekati će se godinama na njegovo oblikovanjne, ali ima tu prednost, da je to najjeftiniji način izvedbe. I kod takovog načina riešavanja mora se paziti na izvjestne zasade, koje će biti predmet posebne rasprave. Medjutim, pomenuti način riešenja nije uviek moguć. Gdje se traži, da nasad odmah djeluje kao gotov objekt, kao što je to slučaj kod drvoreda, aleja i grupa oko objekata, tamo nema mogućnosti paliativnog riešenja, jer su nasadi ovakove vrste gotovo uviek potreba, koju nameće dnevni život. Radi toga se takovi zadaci moraju odmah definitivno riešavati, što je jedan od razloga, da se izvode samo odraslim stablašicama. Kod podizanja objekata moramo biti na čisto u koju se svrhu zasnivaju, da možemo donieti izpravnu odluku obzirom na vrst i veličinu stablašica, njihov broj, medjusobnu grupaciju, način i vrieme sadnje te ostalo. Osobito valja ta pitanja pretresti kod sadnje drvoreda. Njihovo podizanje valja vršiti naročito izabranim primjercima odraslih stablašica radi mnogobrojnih nepogoda, kojima su ta stabla izvržena uslied rasta na osami (vjetar, suncožar, smrzavice, razna oštećivanja po ljudima i životinjama i t. d.) Izbor vrsta i ostalo odredjujemo prema namjeni, kojoj ima drvored služiti. SVRHA I NAČINI PODIZANJA DRVOREDA Drvorede podižemo iz mnogih razloga. Dobar dio se sadi radi kamuflaže cestovnog tiela. Svrha je, da se sprieči pogled na cestu iz zraka i sa strane te da se cesta što bolje sljubi sa svojom okolinom. Za takav slučaj upotrebljavamo domaće vrste drveća s gustom i velikom krošnjom. Cesto se drvoredi podižu radi zaštite od vjetra ili kao putokaz. Takovi su drvoredi osobito koristni u širokim ravnicama zim\ kad uslied sniega cestovno tielo gubi svoju markantnost. U tu svrhu upotrebljavaju se otporne vrste drveća, koje mogu odolievati vjetrovima, te čiji je habitus izrazit i jasno vidljiv u svako godišnje doba. Nekada su uz ceste mnogo sadili drvorede od plodonosnog drveća. Time su prostori uz ceste najbolje upotrebljeni. To je najkoristniji način parkiranja, pa ga valja svagdje preporučivati. Tu se mogu vrlo dobro upotriebiti pitomi kesten, orah, osko 14 |