DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 18 <-- 18 --> PDF |
vati stabla manje visine. Ako se ipak upotriebe stabla visokog rasta, tada neka sć obrezivanjem stvori primjerena krošnja. Aleje i drvoredi podižu se u načelu od jedne vrste drveća. Medjutim ako že limo dobiti nasad iz vrsta, koje polagano rastu a želimo, da aleja odmah podpuno djeluje, tada možemo nasad podizati iz dvije ili više vrsta drveća na pr. hrasta topole. Topola će bržim rastom stvoriti u kratko vrieme svoju etažu. Kasnije, kad se hrast počne razvijati, skinut ćemo topolu, da ostane samo hrastov nasad. Kod ovog načina sadnje važna je pravilna izmjena vrsta. Uviek mora doći na pr. iza hrasta topola. Nesmijemo taj redosljed izmjeniti, da nebi kasnije razmak stabala bio nejednak. Da se nasadom postigne željeni estetski efekat neobično je važno, da se iz vrši pravilan smještaj pojedinih stabala. Kod drvoreda i aleja je baš ta pravilnost osnovno pravilo, koga se valja bezuvjetno pridržavati . Medjusobni razmak stabala mora biti uviek isti. Taj ovisi o vrsti drveta. Obično uzimamo 5—6 m medjusobne udaljenosti za one vrste, koje imaju malu krošnju ili koju ćemo obrezivanjem takovom držati kao kod bagrema, poljskog briesta te ostalih. Razmak od 7—9 m uzimamo kod vrsta sa širokom krošnjom kao kod javora, kestena, gledičije, hrastova i ostalih. Preko 10 m razmaka sadimo vrste s velikom krošnjom kao kod jasena, oraha, lipe, topole i ostalih. Taj razmak neka ne bude veći od 20.0 m. Mienjanje medjusobne udaljenosti stabala jako loše djeluje kod pogleda u daljinu. Zato je konstantni razmak stabala prvi uslov ispravno posadjenog drvoreda. Jednako je tako važan pravac sadnje. Ako je drvored u ravnom pravcu ili u krivulji, tada ne smije ni jedno stablo biti posadjeno izvan dane linije. Jednako se tako mora paziti, naročito kod aleja, da je udaljenost od ruba ceste uviek ista. Ako se sadi unutar cestovnog tiela, neka ne bude udaljenost od ruba manja od 0.50 m. Kod aleje, koja je zapravo dvostruki red drvoreda, vriedi — glede pojedine strane drvoreda, sve što je gore spomenuto. Osim toga mora se paziti: da medjusobni razmak drvoreda bude uviek konstantan, a zatim, da odnos lieve i desne strane aleje bude pravilan. Stabla se naime imaju saditi tako, da lievo stablo bude sadjeno u okomici na os ceste s onim desne strane, što valja konsekventno do kraja provesti ili tako, da drvo lieve strane pada točno u sredinu udaljenosti izmedju dva stabla desne strane ili obratno. Kod drvoreda je važno, na koju stranu komunikacije se sadi. Saditi ga treba, kako je već napred napomenuto, tako, da sjena pada na cestu. U protivnom je promašena svrha drvoreda. U tom pogledu su učinjene mnoge grieške kod podizanja drvoreda uz našu morsku obalu. Radi jake žege htjelo se je podignuti drvorede uz obalne staze, da se dobije potreban hlad i liepi vidici. Kako je većina staza tik uz samu obalu, to stabla nisu posadjena uz obalu već na drugu stranu. Medjutim naša obala ima zapadnu ekspoziciju, pa je veći dio dana izvržena suncu. Pošto su stabla sadjena obratno, to ona uobće ne prave hladovinu, a ne djeluju ni u estetskom pogledu. Uz morsku obalu pružaju se najljepši vidici. Taj se dojam pojačava, ako su oni na nekim mjestima prekinuti zgodnom grupom drveća, iza koje se gleda na pučinu. iVIedjutim, kod pomenutog načina sadnje, stabla ostaju iza gledaoca, pa usljed toga taj dojam posvema odpada. Slična pitanja izkrsavaju u brežuljkastim krajevima. Tu su ceste gradjene u polu-usjecima i polu-nasipima što redovno zadaje brigu, na koju stranu da se postave stabla. Pogotovo ako su podzidi visoki. Ako svrha drvoreda traži, da se nasad ima smjestiti na strani podzida, pa iako je možda skuplje, valja to bezuvjetno provesti. Pravilnost sadnje zahtjeva, da su stabla približno jednake visine i jakosti. Visina debla stablašica kreće se izmedju 2,0 m do 2,8´0 m. Visina je ovisna o vrsti prometa. Jedanput odredjena visina stabla pridržava se za čitav drvored. Isto vriedi za kolce, za koje se takova stabla vežu. Kolci moraju biti ravni, barem 5 cm promjera u sredini duljine, te toliko dugački, da sižu odprilike 10 cm ispod krošnje (vidi sliku 1.). Kolci se zabijaju oguljeni, pa se prvih godina jako ističu. Da ne kvare izgled drvoreda, potrebno je, da se pravilno smjeste. IZBOR VRSTI Izbor pojedine vrste drveća ovisi o mjestnim prilikama. Upotriebit ćemo one vrste, koje imamo na raspolaganju i koje su podesne obzirom na klimu i stanište. 16 |