DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Platanu s orientali s (azijska platana). Poznato parkovno drvo. Ima vrlo jaku krošnju,
te je naročito podesno za aleje i drvorede. Drvo naraste do 25 m visoko. Dade se dobro
obrezivati.


Platanu s occidentali s (američka platana). Svojstva ista kao kod azijske platane.
Platanu s acerifoli a je bastard pomenutih. Uspjeva dobro u našim primorskim krajevima.


Populu s alb a nive a (srebrolika topola). Stabla s velikom krošnjom. Podnosi obrezivanje.
Donja strana lista je biela, pa daje mteresantan kontrast s okolinom. Naraste do
35 m visine.


Populu s canadensi s (kanadska topola). Raste veoma brzo. Rado se upotrebljava kao
cestovno stablo.


Populu s nigraitalic a (jablan). Piramidalnog rasta. Dosegne visinu do 30 m. Mnogo
se upotrebljava za aleje. Razvija jaki sistem korienja. Stablo raste vrlo brzo u visinu
Radi toga se mora prikraćivati, da bi se deblo razvijalo u debljinu proporcionalno visini.
Sadi se reznicama. Ženski su primjerci vrlo riedki. Kao alejno drvo uz ceste uvedeno je
za Napoleona I.


Quercus pedunculata (hrast lužnjak). Svojstva su mu poznata.


Quercu s rubr a (crvenolistni hrast). Stablo vrlo liepog izgleda. Crvena boja lista je naročito
liepa. Mnogo se upotrebljava za parkiranje. Zahtjevi na tlo kao kod ostalih vrsta
hrastova. Naraste do 25 m visine. Krošnja mu je velika.


Quercus robur Fastigiata (piramidalni hrast). Raste polagano kao i ostale vrsti
hrasta. Najbolje uspjeva u pjeskovitim tlima s dovoljnom primjesom kremena.


Quercu s ile x (crnika). Naraste do 20 m visine. Zimzelen. Ima vrlo gustu i veliku krošnju.
Radi nepravilnog rasta grana vrlo slikovit. Upotrebljava se za parkiranje i drvorede.
Traži duboko tlo. Uspjeva dobro na crljenici. Mnogo se upotrebljava za parkiranje po otocima
i na zaklonjenim mjestima u Hrv. Primorju. Kao svi hrastovi tako i ova vrsta raste
vrlo polagno.


Robini a pseudoacacci a (obični bagrem). Svojstva su mu poznata. Ima proznačnu
krošnju. Upotrebljava se za slabija pjeskovita i suha tla. Podnosi obrezivanje.
Robinia pseudoacaccia fastigiata (piramidalni bagrem). Podesan za mršava tla.
Trpi od snjegoloma.
Sorbu s aucupari a (jarebika). Naraste do 15 m visine. Ima okrugljastu krošnju. Raste na
slabijim tlima kao i višim regijama. Ima liep plod.
Sorbu s ari a (mukinja). Naraste do 15 m visine te razvija široku piramidalnu krošnju.
Obje vrste daju drvoredu interesantan izgled.
Tili a tomentos a (biela ili srebrenasta lipa). Stablo ima eliptičnu krošnju. Raste na
suhim tlima. Podnosi dim i čađu.
Tili a parvifoli a (sitnolistna ili kasna lipa). Naraste do 30 m visine s liepom krošnjom.
Obje vrste daju dobar hlad. Preporučaju se radi cvieta.


Ulmu s campestri s (obični briest). Stablo ima gustu krošnju; dade se obrezivati. Podnosi
dim i čađu. Naraste do 40 m visine.
Ulmu s montan a (brdski briest). Upotrebljava se kao parkovno drvo. Svojstva kao kod
običnog briesta.


Odabiranje vrste drveća za drvorede vezano je, osim na njihove unutarnje
osobine, naročito na njihov oblik i specifična svojstva. Tako je na pr. vrlo važno
kako veliku krošnju razvija stablo, koju visinu dosiže i t. d. To su naročito osjetljiva
pitanja u mjestima. Gusta i velika krošnja može podpuno oduzeti svjetlo u
stanovima. Visoka stabla sa širokim krošnjama stalna su opasnost električnim,
brzoglasnim i ostalim vodovima. Zato se kod odabiranja vrsta mora uzeti u razmatranje
sva svojstva drveta, da unapred spriečimo eventualne štete. Da bi se kod
izbora vrste laglje snalazili, pobrojit ćemo stabla po nekim njihovim karakteristikama.
Ovdje će stabla biti pobrojena bez obzira, da li se mogu lagano dobaviti, jer
ako stabla imaju udovoljiti naročitoj svrsi, tada će se upotriebiti baš one vrsti, koje
odgovaraju postavljenom zadatku.


I. Vrste sa dubokim korjenom i velikom krošnjom: Ailantus
glandulosa, Castanea vesca (sativa), Catalpa speciosa, Gleditschia triacanthos, Gleditsch-
a ferox, Gleditschia macrocantha, Juglans nigra, Juglans regia, Liriodendron
Tulipifera, Morus alba, Robinia Pseudacaccia, Robinia Ps. semperflorens, Robinia
Ps. monophylla, Sophora japonica.
II. Vrste s dubokim korjenjem i malom krošnjom: Cercis siliquastrum,
Cladastris lutescens, Fraxinus ornus, Fraxmus pennsylvania viridis, Robinia
pseudacacia Bessoniana, Robinia Pseudacaccia inermis.
III. Vrste piramidalnog oblika: Betula alba fatigiata, Carpinus Betulus
columnaris, Fagus silvatica Dawyckii, Populus nigra fastigiata, Quercus roburfastigiata,
Robinia Pseudoacaccia fastigiata, Ulmus foliacea Dampieri, Ulmus
campestris stricta.
18