DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 3     <-- 3 -->        PDF

^ HRVATSKI


ŠUMARSKI LIST


GODINA 67. SIEČANJ 1943.


Dr Ing ZLATKO VAJDA, Zagreb


O DO SADA PRIMJENJIVANIM METODAMA KOD UREĐIVANJA ŠUMSKIH
SASTOJINA DRŽAVNE ŠUMARIJE U OGULINU


€BER DIE BISHER ANGEWANDTEN METODEN IN DER FORSTEINRICHTUNG DER ST.
FORSVERVVALTDNG IN OGULIN


Chr. Wagner u svom djelu »Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung« kaže:
»U uređivanju šuma i njegovom razvitku nalazimo više nego ma u kojem drugom
području struke utjelovljen onaj duh, koji je u različitim vremenima vladao u
šumarskoj znanosti. Današnja je šuma — u kojoj radimo — po svojoj izgradnji,
sastavu i čitavoj pojavi rezultat prijašnjih gospodarskih zakona i metoda uređivanja,
čije se djelovanje ne može niti kroz jedno stoljeće podpuno izbrisati«. P oznavanje
gospodarenja u prošlosti omogućava bolje razumievanje
njegovog sadašnjeg stanja, te olakšava odabiranje
i primjenu metoda gospodarenja
koristnih za budućnost.
Stoga je ne samo zanimljivo, već i koristno
upoznati se sa karakterističnim metodama
uređivanja šuma, koje su se u
prošlosti primjenjivale kod uređivanja
šumskih sastojina nekih naših šumarija.
Među te šumarije spada i državna šumarija
u Ogulinu, za koju su u toku posljednjih
šestdeset godina sastavljene tri gospodarstvene
osnove. Načela na kojima su
te tri gospodarstvene osnove sastavljene
podpuno se razlikuju, te je svaka osnova
za sebe vjeran odraz šumsko-gospođarskih
naziranja svog vremena.


U ovoj ću razpravi ukratko prikazati
sastav tih gospodarstvenih osnova, međusobno
uzporediti njihova osnovna načela,
te prema razpoloživim podatcima iznieti
stvarni način i tok izkorištavanja tih šumskih
sastojina u određenim gospodarskim
razdobljima. Svi podatci i obrazloženja gospodarstvenih
osnova uzeti su iz uređajnih
operata, uređajnih zapisnika i ostalih priloga.


Prva gospodarstvena osnova


Šumske su sastojine ogulinske šumaSI.
1. Državna šumarija Ogulin. Šumski prerije,
na koje se odnosi ovaj prikaz, omeđa-djel Crna Kosa. Tipična Itraška stojbina.
šene nakon diobe carskih šuma u bivšoj Foto: Dr Z. Vajda
Vojnoj Krajini na državne i imovnoobćinske
t. j . kada je proveden odkup prava služnosti na drvo, pašu i uživanje
sporednih šumskih proizvoda, koja su krajiškim stanovnicima zakonom od 3. veljače
1860. bila zajamčena.


Na osnovu § 2. zakona od 8. lipnja 1871. sastavljen je popis i procjena drvne
gromade svih šumskih čestica u području bivše ogulinske pukovnije te provedena


1




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 4     <-- 4 -->        PDF

dioba i razgraničenje tih suma na taj način, da je polovica šuma po vriednosti


ostala u vlastničtvu države, dok je druga, naseljima bliža polovica, pripala pravo


užitnicima. Taj je posao bio dokončan god. 1878. nakon čega se pristupilo omeđa


šenju državnih šumarija i sastavu privremenih gospodarstvenih osnova. Ljeti go


dine 1882. t. j. upravo prije 60 godina sastavljena je za šumske


sastojine ogulinske državne šumarije prva gospodarstvena


osnova . Sadržaj te osnove pisan je na njemačkom jeziku.


Sastojine ogulinske državne šumarije dio su cjelovitog kompleksa šuma gorskog


masiva Velike Kapele. Područje, koje one zapremaju leži u visinskom pojasu od


500 do 1289 m nadm. visine, a počimlju između Crne i Biele Kose nad mjestom


Vrbovsko, te se prostim u duljini od 25 i širini od 3—6 km prema jugu i jugo


iztoku preko Josipovca i Drugomišlja obuhvaćajuć Crni Vrh, što leži između Mo


druša i Drežnice, sve do puta koji vodi iz Modruša u Zrnić Poljanu. Najistaknutije


gorske kose ovog područja su Crna Kosa (1004 m), Biela Kosa (1289 m), Smolnik


(1219 m), Mirkovica (1283 m), Grbin Vrh (904 m), Lisac (904 m) i Crni Vrh


(1102 m).


Šumske sastojine čitavog tog područja imaju sva poznata obilježja bukovih i
jelovih sastojina našeg visokog krša. U njima se od davnine vodila neuredna prieborna
sječa, kod koje su u pristupačnim predjelima izkorištavana samo najbolja i
najvriednija za izradu građevnog drveta, te ciepanje krovne daske, sposobna jelova
stabla. Bukova su se stabla izkorištavala samo u bližim predjelima i to većinom u
svrhu izrade ogrjevnog drveta, proizvodnju drvenog ugljena i pepela, dok se tek
iz pojedinih vriednih cjepkih stabala izrađivala vesla i vratila. Od puteva udaljenije
i nepristupačne sastojine rasle su kao prašume, pa se u njima još do nedavna
nailazilo na pojedina, 400 do 500 god stara jelova stabla. Uzimajući u obzir bioložke
osebine jele i bukve, te zaštitni karakter sastojina visokog krša, već su sastavljači
prve gospodarstvene osnove odabrali prieborni način gospodarenja,
te propisali, da se sa neuredne priebome sječe prieđe na urednu.


Kako u uređajnom operatu ove gospodarske osnove nije bio priložen uređajni
zapisnik, niti mi je bio na razpoloženju bilo kakav opis zasnovanog načina gospodarenja,
to su svi izneseni podatci uzeti iz skrižaljaka pojedinih sastavnih dielova
gospodarske osnove, t. j . iz opisa sastojina, obće porabne osnove i ostalih priloga.


Područje čitave ogulinske šumarije, koje je tada zapremalo površinu od 16.656
kat. jutara, uzeto je kao jedna gospodarstvena jedinica. Radi elastičnijeg vođenja
sječa razdielila se čitava ta gospodarstvena jedinica u šest sjekoreda, a sjekoredi u
okružja (distrikte), kojih je bilo svega 36. Svako je pak okružje bilo razdieljeno u
odsjeke (sekcije), koji su kod opisa sastojina činili najmanje prirodne jedinice.
Međe sjekoreda i okružja bile su hrbtovi gorskih kosa, te ravne umjetne linije, koje
su na terenu bile crnom bojom na stablima obilježene, dok se međe odsjeka redovno
nisu posebno označivale. Svaki je odsjek predstavljao jedinstvenu sastojinu
za koju je u opisu sastojina bila naznačena površina, vrst drva, omjer smjese,
zbiljna drvna gromada i svi ostali podatci.


Konkretna drvna gromada čitave gospodarstvene jedinice procjenjena je primjernim
plohama svega na 2,807.736 m^ od čega je odpalo eS^/o na bukovinu,
a 37´´/o na jelovinu.


Unutarnja struktura sastojina, rast stabala, te zbiljni tekući i prosječni prirast
nije izpitivan.
Obračun budućih prihoda u posebnoj porabnoj osnovi temelji se na podatcima
obćih t. j . Feistmantelovih skrižaljaka za bukvu i jelu, iz kojih su podatci za V.,


VII. i IX. bonitetni razred uzeti kao podatci za I., II. i III. bonitetni razred skrižaljaka
sastavljenih za tu gospodarstvenu osnovu. U tim su prihodnim skrižaljkama,
osim drvne gromade za jednako stare sastojine do 150 god., te tekućeg i prosječnog
prirasta, izkazane i po Presslerovoj formuli obračunate prosječne normalne drvne
gromade tih sastojina po jutru.
Premda je izabran prieborni način gospodarenja, ipak za obračun
budućih prihoda i razpored sječa nije uzeto samo vrijeme odabrane obhodnjice
od 30 god., već je osim toga uztanovljena i obhodnja od 150 god., te je za svih 5
obhodnjica unapried određena sječiva drvna gromada i tako sastavljena obća porabna
osnova za čitavo trajanje prve obhodnje, t. j . od god. 1882. do 2.032.


Radi osiguranja potrajnosti prihoda drvne gromade primienila se ovdje modificirana
Hartigova metoda rašestarenja drvnih gromada. To se činilo na taj način,
da su se razdoblja svih pet obhodnjica uzela kao pet perioda od 30 godina i svaka




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 5     <-- 5 -->        PDF

od njih nadijelila petinom od ukupne drvne gromade »koja se u budućnosti mogla
očekivati«.


Pošto se u priebornoj šumi ne može budući prihod odrediti kao u jednako staroj
visokoj šumi t. j . da se sadanjoj drvnoj gromadi pojedine sastojine određene
starosti pribroji prirast do polovice periode u kojoj ta sastojina dolazi na sječu, to
se za obračun budućeg prihoda nije mogla uzeti kao temelj konkretna drvna gromada
pojedine nejednako stare sastojine i njezin prirast, već se taj prihod uz redukciju
na prosječni obrast od 0,8 obračunao iz drvnih gromada za 150 godišnje sastojine
navedene u napried spomenutim skrižaljkama, uzevši pri tom u obzir vrst
drva, smjesu i bonitet. Tako obračunata drvna gromada jednako je razpodieljena
na vremenska razdoblja svih pet obhodnjica, ali na taj način, da se drvnoj gromadi
dodieljenoj prvoj obhodnjici pribrojio višak konkretne drvne gromade nad normalnom
odnosno od nje odbio manjak, za koji je konkretna drvna gromada bila manja
od normalne. Sastojine sa malom drvnom gromadom kao i one bez drvne gromade


t. j . čistine, koje se imaju tek pošumiti izlučene su iz izkorištavanja u prvoj odnosno
drugoj, a neke i u trećoj obhodnjici. Ovaj način obračuna budućeg prihoda
objasnit će nam najbolje ovaj primjer: U odsjeku 1 okružja I. prvog sjekoreda, velikom
47,02 k. jutra na stojbini prvog razreda mjestnih skrižaljaka, u mješovitoj
sastojini obrasta 0,7, u kojoj je zastupana bukva i jela u jednakom omjeru procienjena
konkretna drvna gromada iznaša 210 m^ po jutru. Normalna drvna gromada
po odgovarajućem V. stojbinskom razredu Feistmantelovih tabela za 150 godišnju
obhodnju sastojina iste smjese jest 206 m*.
Prema tome višak konkretne drvne gromade nad normalnom iznaša 4 m^.


Kao prihod, koji se ima tokom buduće 150 godišnje obhodnje očekivati, uzeta
je iz istih skrižaljaka drvna gromada jednako stare 150 godišnje sastojine iste
smjese uz prosječni obrast od 0,8, koja obračunana za ovaj primjer iznaša 325 m^
po jutru. Kako se predvidjelo taj prihod izkoristiti na taj način, da se tokom svake
od pet obhodnjica užije ´/^ te drvne gromade, to je na pojedinu obhodnjicu odpao
prihod od 65 m^ Ovoj se količini za prvu obhodnjicu dodala i drvna gromada od
4 m^ t. j . naprijed obračunati višak konkretne drvne gromade nad normalnom tako,
da ukupni prihod dodieljen prvoj obhodnjici iznaša 69 m´, dok se svakoj od četiri
daljnje obhodnjice dodijelilo 65 m^.


Takav je obračun drvnih gromada proveden za svaku sastojinsku jedinicu t. j .
sekciju (odsjek). Za svako razdoblje t. j . obhodnjicu ustanovljene drvne gromade
posebno su zbrojene, te za svaki distrikt (okružje) i sjekored — kao i konačno u
šumarijumu — za čitavu gospodarstvenu jedinicu izkazane kako sliedi:


u I. obhodnjici na površini od 14536,05 jut. imalo se izkoristiti 959.784 m´
u II. » » » » 16112,28 » » » » 849.284 »
u III. » » » » 16509,85 » » » » 882.597 »
u IV. » » » » 1662 7,40 » » » » 882.593 »
u V. » » » » 16627,40 » » » » 893.997 »


Ukupno se za vrieme čitave 150 god. obhodnje imalo u 5
sječa izkoristiti 4,468.255 m´.


Na osnovu tih podataka ustanovljena je visina godišnjeg etata u I. obhodnjici
tako, da se ukupna drvna gromada dodijeljena I. obhodnjici — što u stvari predstavlja
periodički etat — podijelila sa brojem godina obhodnjice:


959784iu3


31.993 ms
30


Ustanovljena normalna drvna gromada iznaša 2,798.871 m´´ te se neznatno razhkuje
od procienjene konkretne drvne gromade (t. j . samo za 8865 m^). Obračunati
normalni etat iznaša 37329 m^ pa je od gore ustanovljenog konkretnog etata za
5336 m^ veći, što je znatna razlika.


Prva je posebna porabna osnova sastavljena za vremenski period od god. 1882.
do 1891. U njoj su po sjekoredima i stanovitom sječnom redu razvrstane sve sastojine
u kojima je tokom ovog prvog desetgodišta bila predvidjena sječa. Kod sječe
redovitog godišnjeg etata imala su se u pravilu doznačivati bukova stabla iznad 40
cm prsnog promjera — jelova iznad 50 — a u nekim slučajevima i iznad 45 cm
prsnog promjera.


Uzgojnom osnovom sastavljenom za čitavu I. obhodnjicu t. j . od 1882. do 1911.
god. predviđen je u svim sječinama prirodni način pomlađenja bukovim i jelovim




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 6     <-- 6 -->        PDF

sjemenom, dok je u slabo pomlađenim sastojinama i čistinama određena sjetva jelovog
i smrekovog sjemena, a negdje sadnja kao i podsadnja biljaka.


Po ovim u prvoj gospodarstvenoj osnovi ustanovljenim principima počelo se
izprva zaista smišljeno gospodariti. Dobrih šumsko-izvoznih puteva do tada još nije
bilo. U veći dio šumskih sastojina bio je težak pristup, a negdje i nemoguć.


Kako je uredno prieborno gospodarenje´nemoguće pravilno voditi bez dovoljno
razgranate mreže izvoznih puteva, to se odmah počelo sa izgradnjom najpotrebnijih
puteva, pa se prvih 10 god. izgradila tri za ove predjele važna šumsko-izvozna puta
i to: "^


1. šumski put Gomirje—Smolnik—Tepice, dugačak 12 km, a širok 4 m.
2. šumski put od Tisovca na državnoj
cesti Ogulin—Novi preko Klupe na
Tepice — dug 9 km, a širok 3 m.
^^´^


3. šumski put Musulinski Potok—
Lipice, dug 13 km, a širok 3 m.
Izgradnjom ovih 34 km dugih puteva,
kao i mnogobrojnih vlaka bilo je
omogućeno izkorištavanje do tada još
zatvorenih šumskih predjela u kojima
je bila sabrana veća množina debelih i
prezrelih stabala.


Prema podatcima revizije, koja je
provedena nakon izteka prvog desetgodišta
posječeno je u tom razdoblju na
površini od 4759 jutara — 339.168 m´
drvne gromade t. j . 71 m´´ po jutru.


Kako je osnovom bilo predviđeno,
da se za to vrieme na većoj površini t. j .
na 5.213 jutara izkoristi samo 318.267
m^ ili 61 m^ po jutru to znači, da se u SI. 2. Državna šumarija Ogulin. Sumslti predjel
stvari po jedinici površine sasjeklo više Crna Kosa. Presjek okružljivog i u mladosti zadrvne
gromade nego što je bilo posebstarčenog
jelovog stabla uzraslog na kamenom
nom porabnom osnovom predvidjeno i tlu. Foto: Dr Z. vajda
nego što se smjelo sasjeći. "*


Prestanak gradnje izvoznih puteva imao je nepovoljni utjecaj na daljnji tok
gospodarenja po toj gospodarstvenoj osnovi, jer se sječine nisu mogle voditi onim
redom, kako je to bilo drugom posebnom porabnom osnovom, sastavljenom za
vrieme od 1892.—1911. predvidjeno.


Tokom daljnjih 25 godina nije izgrađen ni jedan potrebni šumsko-izvozni put,
što je bio glavni uzrok, da se postepeno podpuno odstupilo od propisa te prve gospodarstvene
osnove, te da se oko izvoznih puteva i u ostalim bližim predjelima
sjeklo više nego što bi se obzirom na zasnovani način gospodarenja smjelo sjeći. U
udaljenijim pak predjelima izkorišćavala su se samo najbolja, za tehničku uporabu
sposobna zdrava stabla, dok su mlađa, kržljava i zastarčena stabla ostavljena pod
krošnjama debelih, prezrelih i većinom defektnih stabala tako, da je kvalitativna
vriednost tih sastojina stalno opadala, a i prirast im je bio minimalan.


Evidencija posječenih drvnih gromada također je vremenom zanemarena, te se
ne može uzpoređiti s onom kakova je bila prvih 10 godina. Prema zabilježbama u
očevidniku vođenom od 1892. do 1903. posječeno je za to vrieme — na površini,
koja se ne može ustanoviti, jer očevidnik nije točno vođen — svega 237.826 m´!


Posebnom porabnom osnovom sastavljenom za drugi i treći decenij bilo je
predviđeno, da se na površini od 8.546 jutara posieče 574.908 m´ t. j . godišnje


28.745 m\ Međutim se prema gornjem podatku za prvih 12 godina tog razdoblja
godišnje prosječno izkorištavalo samo 18.152 m-´, što je i razumljivo, pošto se zbog
pomanjkanja izvoznih puteva nijesu mogle sječe dalje uredno provađati. Za daljnje
godine t. j . sve do sastavka druge gospodarske osnove nema o izkorištenim drvnim
gromadama nikakovih podataka. Izgleda, da tada i nisu sječene veće drvne gromade,
jer se od gospodarenja i sječe po načelima prve gospodarstvene osnove konačno
odustalo i god. 1906. pristupilo sastavu druge gospodarstven
e osnove , kojom se gospodarenje sa ovim šumama pokušalo postaviti na
sasma druge temelje.


ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Druga gospodarstvena osnova


Kod sastava druge gospodarstvene osnove (čiji je tekst pisan na mađarskom i
hrvatskom jeziku) zadržana je stara gospodarstvena razdioba na sjekorede, okružja
i odsjeke kao i opis sastojina za koje se primjernim plohama jedino ponovno ustanovila
zbiljna drvna zaliha i to samo u okružjima u kojima je u prvom gospodarstvenom
razdoblju predviđena sječa. Pošto je god. 1896. od 1. i 2. okružja I. sjekoreda
u ime segregacije odcjepljena površina od 789,49 k. j . i dodieljena ogulinskoj
imovnoj obćini, to je površina šumarije smanjena na 15.920,22 jutara.


Sastavljač te druge gospodarske osnove odstupio je od priebornog načina gospodarenja
uz obrazloženje, da su godišnje sječne površine prevelike, te da je praktički
nemoguće ustanoviti za svaki pojedini
odsjek onu drvnu gromadu, koju se
smije posjeći, te onu koja mora nakon sječe
ostati i uz to još te drvne gromade razvrstati
po vrstama drveća. Osim toga, da
pri tom gube mnogo na vriednosti ona
zrela stabla, koja se radi održavanja visine
drvne gromade moraju na sječini
ostavljati do svršetka obhodnjice t. j . daljnjih
30 godina. Iz tih je razloga odlučeno,
da se drvne gromade ovih šumskih sastojina
imaju dalje izkorištavati o p 1 o d-
nom sječom uz 120 godišnju o b-
h o d n j u, jer za to vrieme postizava jela,
smreka i bukva tražene dimenzije. Ova ie
obhodnja razdieljena u 6 gospodarskih
razdoblja od 20 godina. Za to bi se vrieme
imala na površini razdoblja provesti
oplodna sječa i čitava ta površina prirodno
pomladiti.


Ta bi se — kako ju sastavljač ove SI. 3. Državna šumarija Ogulin. Šumski
osnove naziva »postepeno pomlađujuća put kroz Uvalu, koji vođi iz Gomirja preko


sječa« imala provesti u dva sieka i to »za-


Lipica u Musulinski potok.


sjevnim« (naplodnim) siekom i konačnim


Foto: Dr Z. Vajda


(dovršnim) siekom. Kod naplodnog bi se
sieka izkoristilo BC/n drvne gromade, te
bi se pri tom u prvom redu sjekla najtanja i najljepša bukova stabla. U koliko se ta
stabla ne bi mogla unovčiti, određeno je da se podbiele i tako sušenjem iz sastojine
uklone.


Tako zasnovani način sječe imao bi prema priebornoj sječi sliedeće prednosti:


1. što se na jednoj te istoj površini izkorištava na jednom veća količina drvne
gromade;
2. što bi se u budućnosti uzgojilo mnogo vriednije drvo;
3. Sto se prihodi ustanovljuju po površini, a ne po drvnoj gromadi, pa da bi
time bila njihova potrajnost i jednoličnost lakše osigurana.
Ukupna površina šumarije uzeta je kao jedan gospodarstveni razred, razdieljen
u 6 siekoreda. Svaki je siekored trebao biti dalje razdieljen u 6 okružja tako, da
površina pojedinog okružja odgovara navedenom gospodarskom razdoblju od 20
god. To se ali nije provelo, jer da bi mienjanie stare razdiobe iziskivalo mnopo
vanjskog poslovanja, vremena i troška. Tako je ostao I. sjekored sa 8, II. sa 5, III.
sa 8, IV. sa 5, V. sa 7 i VI. sa 3 okružja.


Određivanje prihoda po ovoj gospodarstvenoj osnovi temelji se na jednostavnoj
metodi rašestarenja na jednake periodičke površine. Za svaki se sjekored
posebno odredila sječna površina pojedinog gospodarskog razdoblja tako, da se
površina sjekoreda razdielila sa brojem gospodarskih razdoblja odabrane 120 god.
obhodnje, t. j . sa 6, pa se tako dobila površina, na kojoj bi se trebala u jednom razdoblju
od 20 god. izkoristiti sva drvna gromada.


Visina glavnog godišnjeg prihoda određena je za I. period t. j . za vremensko
razdoblje od god. 1909.—1928. posebnom porabnom osnovom po obračunu prikazanom
u sliedećoj skrižaljci:




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Procjcnjena drvna gromada Procjenjeni sortimenti
Sjekored Površina
Bukva Jela Ukupno
Bukv a
tvorivo 1 gorivo
Jel a
tvorivo! gorivo O p a z k a
k. j . m^
Prvo razdoblje od 1909- 1928 godine
I.
II.
III.
394,59
231,26
592,11
35.351
28.314
65.874
19.623
6.282
23.348
54 974
34.596
89 222
3.535
2.831
6.587
31.816
25.483
59.287
9 808
3.141
11.674
9,8´5
3.141
11.674
Razdioba površina
15866,80 ^g^^^^
6
kat. jut. Godišnji etat
IV.,V.iVI. 1426,50 164.988 62.985 227.973 16.498 148.490 34 813 28.142 406765 _
Ukupno 2644,46 294.527 112.238 406.765 29.451 265.076 59.466 52.722 20


Na taj se način na površini jednog razdoblja predvidjelo prvih 10 godina izkoristiti
prvu polovinu drvne gromade, a drugih 10 godina drugu polovinu.


Veličina godišnje sječne površine iznaša 1/10 površine razdoblja, t. j . 264,45
jutara, a količina drvne gromade, koja se ima godišnje posjeći 1/20 od cjelokupne
drvne gromade razdoblja t. j . 20.338 m´´.


U prvoj se godini naplodnim siekom izkorištava polovica drvne gromade prve
sječine. U drugoj godini dolazi na izkorištavanje polovica drvne gromade druge
sječine i t. d., a u 10 godini polovica drvne gromade 10. sječine I. gospodarskog razdoblja
pojedinog sjekoreda.


Nakon 10 godina t. j . u jedanaestoj godini vraća se sječa na sječinu prve godine,
gdje se dovršnim siekom ima posjeći sva preostala drvna gromada. U dvanaestoj
se godini izvada dovršni siek u sječini druge godine i t. d., dok se u dvadesetoj
godini sieče dovršnim siekom drvna gromada u desetoj sječini i time
izkorištava sva drvna gromada starih sastojina, što je stajala na površini jednog


gospodarskog razdoblja.


Predpostavljalo se, da će se za to
vrieme ta čitava površina prirodno podmladiti,
te da je onih 10 godina između
naplodnog i dovršnog sieka dovoljno za
stvaranje prirodnog podmladka.


Sa izkorišćavanjem po propisima ove
nove gospodarstvene osnove počelo se godine
1909. i to je trajalo sve do 1919. t. j .
svega 10 godina, kada se od ovoga načina
sječe i gospodarenja s ovim šumama moralo
odustati. Kako se iz očevidnika glavnih
užitaka razabire za to je vrieme na
površini od 814 jutara naplodnim siekom
izkorišćeno 150.445 m" drvne gromade,
dok je na površini od 507,91 jutra ostalo
neizkorišćeno 52.931 m^


Do prekida gospodarenja
oplodnom sječom moralo je doći nakon
ovako kratkog vremena, jer se glavna


Sl. 4. Državna šumarija Ogulin. Šumski prepredpostavka.
na kojoj se je ovo gospodadjel
Crna Kosa. Mješovita jelova i bukova renje osnivalo pokazala kao neizpravna,
sastojina nakon izvoza u režiji izrađenih Naime, nakon 10 godina morala je sje


trupaca. čina od prve godine biti tako pomlađena,
Foto: Dr Z. Vajda da bi se na njoj mogao izvršiti dovršni siek.
To se ali nikako nije ostvarilo. A nije
se ni moglo ostvariti, jer bi ovakav način prielaza od preborne sječe na oplodnu
bio štetan i onda kada bi se on nastojao pravilno provesti. Osnovna je pogrješka
učinjena kada se izostavila prva faza oplodne sječe t. j . pripravni siek. Kada se uz
to i naplodni siek — koji je to samo po imenu bio — podpuno krivo proveo, onda
takova sječa nikako nije mogla postati »postepeno pomlađujuća sječa« kako si je
to sastavljač ove osnove — vjerojatno nepoznavajuć biologiju ovih šumskih sastojina
— zamislio. Kod naplodnog se sieka doznaka stabala nije pravilno obavljala.
Za sjemenjake su ostavljena debela, uz to defektna stabla, dok su se za sječu do




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 9     <-- 9 -->        PDF

značivala najzdravija i najljepša stabla srednjih dimenzija. Tanka, kržljava, granata
i bezvriedna bukova stabla nisu se za sječu doznačivala, a u koliko se gdje to
i činilo trgovci su — pošto je to bila prodaja na panju — takova stabla ostavljali
neposječena. Podbjeljivanje bezvriednih bukovih stabala također se nije provađalo,
kako je to bilo osnovom propisano. Tako se mjesto naplodnog sieka u stvari vršila
neuredna prieborna sječa najgore vrste. Pošto su pak te sastojine ranije imale
strukturu preborne šume, to je ta struktura u većini slučajeva i dalje ostala, ali
s tim, da se kvalitativno stanje sastojina jako pogoršalo. Tamo, gdje je podstojna
kržljava sastojina ostavljena, nije zbog njezinog zastora bilo moguće nikakovo prirodno
pomlađenje, a kada se pak u starim jednoličnijim sastojinama sa debelim
krošnjatim stablima, pod kojima nije bilo razvijene podstojne sastojine niti tankih
stabala od jednom posjekla V2 drvne gromade i sastojina naglo progalila — uzrasla
je na tlu bujad i gusti korov tako, da je i pomlađenje ovih sastojina bilo
zapriečeno.


Već ranije spomenuto pomanjkanje šumsko-izvoznih puteva još je više pogodovalo
ovakovom neracionalnom izkorišćavanju.


Mjesto da se zbog provedbe ovako zasnovanog intenzivnog gospodarenja mreža
puteva znatno proširila, to je za čitav taj decenij izgrađeno samo 5 km novih puteva
(3 km dugački i 3 m široki put, što vodi od Smolnika u Carapine Drage).


I tako se ponavljale ranije pogrješke, da su se sastojine uz šumsko-izvozne
puteve sječom većih drvnih gromada naglo i jače progaljivale, nego što je to obzirom
na osiguranje prirodnog pomlađenja smjelo biti, dok se u onim udaljenijim
sastojinama sjekla tek pojedina samo najvriednija stabla, koja su u mnogo slučajeva
sami trgovci odabirali.


Takav je način oplodne sječe konačno zabranjen, pa je određeno, da se opet
prieđe na preborno gospodarenje.


Kako nova gospodarstvena osnova nije odmah sastavljena, to su se dugi niz
godina t. j . sve do 1937. godine provodile sječe samo na temelju drvosječnih
priedloga.


U toku decenija prije sastava treće gospodarstvene osnove doznaka se stabala
obavljala po principu prieborne sječe na taj način, da se sva zdrava bukova stabla
izpod 55 cm, a jelova izpod 60 cm prsnog promjera kao nosioci snažnog prirašćivanja
redovno ostavljala, a iz sastojina uklanjala defektna stabla svih debljinskih
razreda, kao i sva bukova kvalitativno manje vriedna stabla, koja su svojim krošnjama
priečila razvoj već liepo uzraslog jelovog podmladka.


Dakako da je zbog radikalnog čišćenja sastojina od malovriednih stabala, bez
obzira na njihovu debljinu i vrst drveta, u nekim sastojinama smanjena drvna
gromada izpod temeljne tako, da se u njima ne će moći vršiti dugi niz godina redovna
sječa. Ovakav zahvat u te sastojine ne samo da nije bio štetan, već koristan
i potreban, jer su se samo na taj način mogli stvoriti uvjeti za podizanje kvantitativnog
i kvalitativnog prirasta ohih sastojina, koje su zbog napried opisane neracionalne
preborne i oplodne sječe došle u loše stanje. U sastojinama sa većim
drvnim gromadama sastavljenim većinom od debljih stabala, provodila se je sječa
slabijeg intenziteta sa svrhom, da se u njima stvore uvjeti za prirodno podmlađenje,
te da se nakon 10 godina omogući ponovna sječa izvjestne drvne gromade i tako
uz potrajnost proizvodnje osigura i potrajnost izkorišćavanja.


Od god. 1919. do 1937. t. j . za vrieme od 19 godina izkorišteno je svega 532.253
m´ drvne gromade ili prosječno godišnje oko 28.000 m´, što je u granicama prosječnog
konkretnog prirasta ovih šumskih sastojina.


Za vrieme od god. 1923. do 1929. sagrađeno je daljnjih 15 km šumsko-izvoznih
puteva i to put Znidavec—Drugomišalj širok 4 m, a dug 11 km, te put Smolnik—
Tisov panj u duljini od 4 km tako, da je u mnogim šumskim predjelima zbog
olakšanog izvoza omogućeno unovčenje i manje vriednog drvnog materijala.


Treća gospodarstvena osnova


Koncem god. 1937. sastavljena je (konačno na hrvatskom jeziku) treć a
gospodarstvena osnova, kojom se za ove šumske sastojine
odabire i stalno uvađa prieborni način gospodarenja. U
uređajnom se zapisniku te gospodarstvene osnove iztiče, da se gospodarenje
oplodnom sječom, kako ga propisuje prijašnja privremena gospodarska osnova,
posve zabacuje i da se od njeg mora odstupiti s razloga, što su odredbe te osnove
»šablonske« naravi i neprovedive, jer se temelje na normalnom stanju pravilne




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 10     <-- 10 -->        PDF

visoke šume, te ne uzimlju u obzir konkretne prilike staništa i prieborni karakter
ovih šumskih sastojina, kao ni potežkoće i sporost prirodnog pomlađenja na
kraškom terenu. Vehka većina tih šumskih sastojina spadaju među zaštitne, jer se
prostiru u visokim planinskim kamenitim položajima na izrazito kraškom tlu. Za
ovakova planinska područja visokog krša preborna je šuma, zbog svog nejednoličnog
sastava, najodpornija zaštitna šuma, koja čuva tlo i njegovu prirodnu snagu
bolje od bilo kojeg drugog načina šumskog uzgoja.


U takovim se sastojinama svaka sječa mora provađati oprezno, imajući u vidu
u prvom redu šumsko-uzgojne momente kao i zaštitu tla, dok se čisto eksploatacioni
imaju uzeti kao drugorazredni. Stoga se kao uzgojni tip buduće šume odabire od
autohtonih vrsta t. j . od jele, smreke i bukve sastavljena mješovita visoka šuma
priebornog karaktera. Odluku za ovakav način gospodarenja pojačava još i razlog,
što se u tim šumama od davnine sjeklo na prieborni način tako, da je i sadanji
sastav njihove drvne zalihe gotovo svuda priebornog karaktera.


Po novoj gospodarskoj razdiobi razdieljeno je čitavo područje u dvije gospodarske
jedinice i to na: gospodarsku jedinicu A sa površinom od 5.581,30 ha i gospodarsku
jedinicu B sa površinom od 3.318,73 ha s tim, da se gospodarska jedinica
B kasnije priključi novo osnovanoj drž. šumariji u Drežnici. Ovdje će se uzeti,
da obje gospodarske jedinice čine jednu gospodarsku cjelinu.


Svaka je od tih dviju gospodarskih jedinica podieliena na slivove t. j . gravitaciona
područja. Temelj gospodarske razdiobe čine odjeli, koji su površinom znatno
manji od ranijih okružja (distrikta). Gospodarska jedinica A razdieliena je u 130
odjela velikih 23 do 113 ha. Ovi odjeli grupirani po slivovima uzeti su kao temeljne,
stalne i nepromjenljive jedinice čije se granice u budućnosti ne smiju mienjati.
Obratno nego kod ranijih okružja međe tih odjela čine prirodne granice sastojina
i staništa, te grebeni i uvale, tek tamo, gdje nije bilo prirodnih granica uzete su
kao granice vlake i izvozni putevi, a umjetne linije tek iznimno.


Zbiljna se drvna zaliha i njezina struktura ustanovila pomoću 10 i 15 m
širokih primjernih pruga, koje su polagane preko čitavih odjela paralelno u razmacima
od 200—250 m. Na tim su primjernim prugama izmjerena sva stabla iznad
10 cm prsnog promjera, te u svakom od određenih 5 mjestnih boniteta ustanovljeno
oko 150 stabalnih visina i konstruirane visinske krivulje. Uzpoređivanjem ovih visinskih
krivulja sa onim koje predstavljaju 5 mjestnih boniteta svrstane su pojedine
sastojine u bonitetne razrede.


Pomoću oblikovisina obračunata konkretna drvna gromada za obje gospodarstvene
jedinice iznaša:


1,377981 m´ (54«/o) bukovine


1,099794 „ (43«/o) jelovine


78804 „ ( 3"/o) smrekovine


Ukupno: 2,556579 m^


Prosječna struktura ove drvne gromade, koja nam ujedno daje i vjernu sliku


o priebornom karakteru ovih šuma jasno se vidi iz sliedeče skrižaljke prosječnih
drvnih gromada po ha:
Debljinski razred Gospodarska jedinica A. Gospodarska jedinica B.


prsni promjer
cm


m^´ «/o m´ »/o


10-
22 20 7 17 6
24-
34 41 14 35 12
36-
54 116 40 97 35
56-
80 97 33 101 36
82 i više 17 6 31_ 11


Ukupno 291 100 281 100


Godišnji se etat ustanovio na temelju uputstava za doznaku stabala i određivanje
prihoda u priebornim šumama izdanim od bivšeg M. S. pod br. 7040/937.
Na osnovu sadašnje drvne gromade i njezine strukture ustanovljene za svaki
pojedini odjel određen je grafičkim putem i njegov etat,


a




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 11     <-- 11 -->        PDF

u tu se svrhu na grafikonima, koji predstavljaju sadašnju konkretnu drvnu
gromadu pojedinih debljinskih razreda grafičkim putem odredila ona drvna gromada,
koja treba da ostane nakon sječe u svakom debljinskom razredu. Iz razlike
drvnih gromada prije i poslije sječe dobiva se drvna gromada, koja se može izkoristiti
i to ne samo ukupna, nego i napose za svaki debljinski razred. Tako je
ujedno predočena i struktura etata t, j . dobila se etatna drvna gromada razvrstana
po debljinskim razredima. Iz postotnog odnosa drvne gromade određene za sječu i
ukupne drvne gromade ustanovljen je intenzitet sječe za svaki debljinski razred,
odjel kao i prosječno za čitavu gospodarsku jedinicu. Tako je ustanovljen prosječni
intenzitet sječe za gospodarsku jedinicu A — IGVo, a za gospodarsku jedinicu B


— 17«/o.
Grafikon drvne gromade, koja ima ostati na jedinici površine poslije sječe određen
je na osnovu izkustva, koje se postiglo sa uspješno provedenim priebornim
sječama u sličnim sastojinama.


Kao razlog što nije izvršeno nikakovo
izpitivanje zbiljnog sastojinskog prirasta
navada se nemogućnost, da se taj prirast
u neuređenim i nejednako starilm sastojinama
običnim dendrometrijskim metodama
pouzdano odredi. Uzpoređivanje,
pak, izkorištene drvne gromade ili one
određene za sječu sa prirastom ustanovljenim
pomoću nekih tabela, kako je to
učinjeno u uređajnom operatu te osnove
ne može dovesti do izpravnog zaključka,
pa se taj dio obrazloženja etata iz ovog
prikaza izostavlja.


Da se u sastojinama ne bi previše zahvatilo
t. j. , da se ne bi umanjila njezina
temeljna drvna zaliha uzela se kao kontrola:


1. dobiveni intenzitet sječe, koji ne
smije da prekorači izvjestnu granicu;
2. ukupna drvna zaliha, koja ne
smije da padne izpod ustanovljenog minimuma.
Na osnovu podataka dobivenih za pojedine
odjele izvršena je kalkulacija etata
za čitavu gospodarstvenu jedinicu A na
sliedeći način:


Radi obćeg ravnan ja i ocjene, koja SI. 5. Državna šumarija Ogulin, šumski predrvna
gromada kao prosječna minimalna djel Crna Kosa: Tipična slika mješovite jedrvna
gromada mora u ovoj gospodarstvelove
i bukove šume.
noj jedinici nakon sječe po ha ostati, uzeti Foto: Dr Z. Vajda
su iz skrižaljke napred navedenih uputstava ovi podatci:


Nadmorska visina Bukva Jela ili smreka
m
500—800
Minimalna drvna
dobar srednji
280 230
gromada poslije sječe po 1 ha za
loš dobar srednji
190 480 360
bonitet:
loš
290
800—1200 230 190 150 360 290 220
1200 i više 190 150 110 290 220 160


Uzevši, da od ukupne površine za sječu određenih sastojina u nadmorskoj visini
od 600—800 m odpada na srednji bonitet 0,3, a na loši 0,2 diela, a isto tako i
u nadmorskoj visini od 800—1200 m, te da se u tim sastojinama bukva prema jeli
odnosi kao 10 :12 onda minimalna drvna gromada nakon sječe po gornjoj skrižaljci
treba da iznaša:


/230.0,3^ -190 .0,5 + 150 .0,2/10 + /360. 0,3 + 290. 0,5 + 220


"^ = 250 m´


22"


9




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Sve sastojine, koje imaju sadanju drvnu gromadu manju od ove minimalne
izključene su sliedećih godina od sječe. Kako njihova površina iznaša 2008,98 ha,
to su za kalkulaciju etata uzete u obzir samo sastojine na površini od 3572,32 ha.


Ukupna drvna gromada ovih sastojina procienjena je na 1,181.55 m´ ili prosječno
po ha 331 m´. Ustanovljeno je, da bi se od te drvne gromade
za prvih 10 godina posjeklo 226.730 m´ t. j . prosječno 63 m´ po ha tako, da
bi poslije sječe ostala po ha drvna gromada od 268 m´ t. j . za 18 m´ veća od ustanovljenog
minimuma.


Struktura drvne gromade nakon sječe po debljinskim razredima prikazana u
postotcima je ova:


7 : 16 : 43 : 33 : 1
te se mnogo ne razlikuje od strukture prije sječe, čiji je postotni odnos:
6:13:39:35:7
iz čega sliedi, da predviđeni zahvat sječe ne će u sastojinama izazvati škodljivo poremećenje
njihove bioložke ravnoteže.


Iz postotnog pak odnosa zahvata sječe u pojedinim debljinskim razredima, čiji
je prosjek 0 : 1 : 11 :25 : 87 vidi se, da je najjači zahvat među najdebljim za sječu
zrelim stablima, što je pravilno, dok je taj zahvat kod nižih debljinskih razreda
sve slabiji, jer se ovdje imaju sjeći samo defektna, te ona manje vriedna stabla,
koja smetaju razvoju kvalitativno vriednih stabala, kao i razvoju dobro uzraslog
podmladka.


Obhodnja nije uobće uzeta u obzir, već je odabrana samo obhodnjica od 10 godina
t. j . vrieme nakon kojeg bi se sječa u jednoj te istoj sastojim mogla ponoviti.


OvaJio odabrana obhodnjica nebi mogla vriediti jednako za sastojine u svim
visinskim pojasima, već ju je trebalo za pojedini visinski pojas, na temelju izvršenih
izpitivanja o vremenu potrebnom za urašćivanje stabala iz nižih debljinskih
razreda u više, posebno ustanoviti, pa tek u slučaju malih razlika uzeti odgovarajuću
prosječnu vriednost.


Konačno je za čitavu gospodarstvenu jedinicu A ustanovljeno, da se u prvoj
obhodnjici izkoristi ova drvna gromada:


93.539 m´ bukovine
121.750 „ jelovine
11.441 ,, smrekovine
Ukupno: 226.730 m´


Prema tome godišnji etat za gosp. jedinicu A iznaša:


226730


22673 m»


10


Ako se uzme u obzir čitava površina ove gospodarske jedinice onda predviđeno
izkorištenje iznaša prosječno 41 m" po ha. Prema tome se ukupna prosječna drvna
gromada od 291 m´ po ha smanjuje nakon sječe na 250 m´, te ne pada izpod napred
ustanovljenog minimuma.


Na ovakav isti način proveden je obi ačun i obrazloženje etata i za gosp. jedinicu
B, za koju je ustanovljen godišnji etat od 13762 m´ tako da godišnji etat za
obje gospodarske jedinice iznaša 36435 m´.


Ovaj je etat za 4442 m´ veći od etata određenog po gospodarskoj osnovi iz
godine 1882., premda je konkretna drvna zaliha ove osnove iz godine 1937. znatno
manja od one po prvoj osnovi. On je veći i od etata ustanovljenog po gospodarskoj
osnovi iz god. 1908. i to za znatnu razliku od 16087 m´. Ovu činjenicu objašnjava
sastavljač osnove time, što je količina drvne gromade, koja bi se imala
posebnom sječnom osnovom budućih godina izkoristiti, određena na osnovu
realnih podataka o visini i strukturi sadanje drvne gromade, dok je etat po prijašnjoj
gospodarstvenoj osnovi ustanovljen samo po površini, bez obzira na visinu
tadanje zbiljne drvne zalihe i bez obzira na međutimne prihode, koji nisu uzeti u
taj obračun.


Iz posebne se porabne osnove, u kojoj je sastavljen razpored sječa za sliedećih
10 godina vidi, da se predviđa izkoristiti najprije one sastojine, u kojima se
zadnjih 15 godina nije vršila nikakova sječa.


10




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Za osiguranje prirodnog pomlađenja sastojina, te njihovu njegu, propisuju se
ovom gospodarstvenom osnovom sliedeće mjere:


1.
umjereni intenzitet sječe,
2.
na južnim i zapadnim stranama moraju se sastojine radi opasnosti zakorovljenja
tla, te radi opasnosti uništavanja njegove mikroflore i mikrofaune vrlo oprezno
progaljivati.
3.
u svim blažim položajima neka se vrše sječe na grupe, a na krševitom tlu neka
se provađa stablimična sječa.
4.
iz sastojina što prije ukloniti stabla bez prirasta, kao i ona sa kvalitativno
lošim prirastom, a ostaviti ona stabla, čiji je kvantitativan i kvalitativan prirast
intenzivan.
Osnova obnove i njege sastojina vrlo je kratka; u njoj se propisuje pošumljenje
starih paljevina velikih svega 7,78 ha, koje valja u tu svrhu umjetno
zasijati jelovim i javorovim sjemenom.


Svakako bi od koristi bilo, da se u pojedinim prirodno dobro pomlađenim sastojinama,
u kojima je sliedećih 10 godina izključena svaka redovna sječa, predvidjelo
čišćenje i oslobađanje liepo uzraslog jelovog podmladka od zastora malo
vriednih krošnjatih bukovih stabala, a koristilo bi i neke guste skupine mlađih stabala
pročistiti od bezvriednog i kržljavog materiala.


Držanje ovakovog stanja u sastojinama do redovne sječe t. j . još 10 do 20 godina
neracionalno je, te uzrokuje očiti gubitak na prirastu.


Stoga je u osnovi obnove i njege sastojina za svaki odjel, u kojemu se u dogledno
vrieme ne će vršiti redovna sječa, trebalo propisati i sve potrebne šumskouzgojne
mjere, koje sadanje stanje njegovih sastojina i podmladka iziskuje.


Zaključak


Razmatrajući metode uređivanja šuma primienjene kod sastava triju opisanih
gospodarstvenih osnova razabrati ćemo jasno, da su one povezane sa poznatim nazorima,
što su ih u uređivanju šuma zastupali Hartig, Cotta i Biolley. Kod svake
od tih triju osnova očituje se manje ili više modificirana metoda Ove trojice iztaknutih
šumarskih naučenjaka t. j . kpd prve Hartigova, kod druge Cottina, a kod
treće Biolleyeva.


Međutim, uzimajuć u obzir i ostale okolnosti pod kojima su te tri gospodarstvene
osnove sastavljene opaziti ćemo, da na odabiranje načina gospodarenja nisu
utjecala samo ta šumsko-gospodarska naziranja. koja su u stanovitom vremenskom
razdoblju u šumarstvu vladala, već su odlučivale i obće gospodarske prilike te materialne
potrebe, koje je nastojao državni erar prihodima od svog šumskog gospodarstva
podmiriti, kao i potrebe žiteljstva, koje živi u okolini tih šuma.


Kada se oko osamdesetih godina prošlog stoljeća zbog odcjepljenja većih površina
od državnih šuma ove smanjile — a uz to se nastojalo da te šume postanu
stalno vrelo prihoda — to se zavađanjem prieborne sječe i podjednakom razpodjelom
budućih prihoda na svih 5 obhodnjica odabrane stopedeset godišnje obhodnje,
htjela ta stalnost i prihodna potrajnost za dugi niz godina unapried osigurati. Tako
je kod sastavka prve gospodarstvene osnove došlo do primjene najstarijeg oblika
šestarske metode uređivanja šuma t. j . do razpodjele drvnih gromada »koje se mogu
u budućnosti očekivati« na pojedina vremenska razdoblja za dugi niz godina
unapried.


Kako su, pak, početkom ovog stoljeća probitci tadanjeg državnog erara, koji je
sa ovim šumama gospodario tražili, da se u što kraće vrieme na što manjima površinama
— uz izvozne puteve — sa što manjim troškom, dođe do što vriednije
drvne gromade, to se ovo gospodarenje priebornom sječom napustilo, te se smanjivši
obhodnju na 1^20 god. prešlo na opiodnu sječu u dva sieka, kao i na ustanovljenje
prihoda po metodi rašestarenja na jednake površine (Cottina metoda),
premda je ta metoda određivanja prihoda u naprednom šumskom gospodarstvu sa
visokim šumama koncem 19. vieka napuštena. Tako je god. 1908. došlo do sastava
druge privremene gospodarstvene osnove, po kojoj se samo kratko vrieme gospodarilo,
jer se od nje zbog loših posljedica neracionalno zasnovanih oplodnih sječa,
koje su uz to loše i nepravilno te protivno biološkim osebinama kraških šuma provedene
— morslo već nakon 10 god. odustati i opet zavesti prebornu sječu.


Na odluku, da se kod sastava treće gospodarstvene osnove konačno odabere
ovaj način gospodarenja, bez sumnje su u prvom redu utjecale biološke osebine


11




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 14     <-- 14 -->        PDF

kraških šuma, kao i činjenica, da je njihov pretežni dio obzirom na tlo stalno zaštitnog
karaktera, ali su pored toga u izvjesnoj mjeri također utjecali i životni probitci
siromašnog žiteljstva, koje u području tih šuma živi, jer se podržavanjem
potrajnog izkorištavanja prihoda htjelo ujedno osigurati tamošnjim brojnim šumskim
radnicima i vozarima stalnu zaradu. Dakako, da su na sam način sastava ove
gospodarske osnove, na propise o načinu njezine provedbe, kao i način kalkulacije
etata od bitnog upliva bili današnji suvremeni nazori o uređivanju šuma priebornog
karaktera. Ovdje se misli na utjecaj Biolleya i njegove metode uređivanja,
koja je u već spomenutim »uputstvima za uređivanje državnih šuma« jasno došla do
izražaja. Pri tome se, dakako, nije ta metoda m.ogla primieniti u podpunosti. Zbog
ranijih neurednih sječa i prašumskog karaktera nekih sastojina, te nepoznavanja
tekućeg prirasta, morao se obračun budućeg prihoda temeljiti samo na osnovu ustanovljene
za sječu zrele drvne gromade pazeći pri tom, da intenzitet sječe ne bude
prevelik, te da drvna gromada nakon sječe ne padne ispod određenog minimuma.
Kako se pak zbog zaprieka tehničke prirode (velike površine gospodarskih jedinica)
nisu mogli snimiti prsni promjeri svih stabala iznad 10 cm prs. prom. to se moralo
zadovoljiti samo sa izmjerom takovih stabala na primjernim prugama, čija je površina
iznašala 6—T´/o od ukupne površine gospodarstvene jedinice. Vriednost tog
snimanja za ustanovljenje tekućeg prirasta t. j . godišnjeg etata budućih obhodnjica
nije nikakova. Ova će se zadaća moći riešiti samo osnivanjem stalnih pokusnih
ploha u sastojinama svih stojbinskih razreda.


Da si možemo stvoriti bar približni sud o konačnom rezultatu gospodarenja
s ovim šumskim sastojinama tokom prošlih 60 godina, uzporediti ćemo razpoložive
podatke o procjenjenim konkretnim drvnim gromadama po ha u vrieme sastava
pojedinih gospodarstvenih osnova i rezultat te uzporedbe dovesti u vezu sa drvnom
gromadom, koja se na istoj jedinici površine godišnje izkoristila.


Kod sastava pojedine gospodarstvene osnove ustanovljene su po ha ove prosječne
drvne gromade:


Gospodarstvene Procjenjena Srednja Razlika između pojedine prosječne
osnove sastavprosječna
drvna vriednost i srednje vr4ednosti
ljene godine: gromada
m´ m´ m" u postotku


1882 293 . +10 + 3.5
1908 269 283 —14 —4.9
1937 287 — 4 —1.


O izkorištenim drvnim gromadama za godine 1904.—1908. nema podataka, dok
su za ostala vremenska razdoblja sabrani približno točni ovi podatci:


Za vrieme od izkorišteno
godine m´


1882. do 1891. 339168
1892. „ 1903. 237826
1909. „ 1918. 150445
1919. „ 1937. 532253


Ukupno za 51 godinu 1,259692 m´´


Na osnovu tih podataka može se zaključiti, da se za vrieme od 1882. do 1937.
prosječno godišnje izkorištavalo oko 24.700 m" ili po ha 2,77 m^.


U predpostavci, da su procjene drvnih gromada god. 1882. i 1937. izvršene sa
približno jednakom točnošću, to se iz činjenice — što je razlika prosječne drvne
gromade po ha prve i posljednje procjene minimalna — može zaključiti, da se ;zkorištavao
samo prirast. Uzme li se pak, da je taj prirast zaista iznašao samo oko
2,77 m" po ha, onda se ovakovim rezultatom gospodarenja, pogotovo ako uz to
uzmemo u obzir i današnje stanje tih sastojina ne možemo zadovoljiti. Održavanjem
drvne gromade na stalnoj visini uz tako minimalni prirast nije postignuta svrha
gospodarenja. To bi vriedilo i za slučaj kada bi taj prirast u stvari iznašao i 3 do
4 m´ po ha.


Ova konstatacija odgovara i konkretnom stanju tih sastojina. Izvoznim putevima
bliže sastojine, koje su jače izkorištene imaju — zbog svojih zdravih stabala
i mjestimično dobar podmladak — intenzivan prirast, ali taj prirast nije zbog pre


12




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 15     <-- 15 -->        PDF

malene drvne gromade onaj maksimalni prirast, koji bi te sastojine mogle dati, da
su u njima sječe već od početka vođene oravilno.


U udaljenijim sastojinama sakupljene su veće drvne gromade, koje čine prestara
stabla sa slabim prirastom ili uobće bez prirasta, dok se pod njihovim krošnjama
nalazi mnogo potištenog drveća, koje također slabo prirašćuje. Posljedica
takovog stanja jest, da je prosječni prirast čitave gospodarske jedinice nizak. Kako
je već napried iztaknuto neposredni je uzrok tomu neracionalno izkorištavanje tih
sastojina u daljoj prošlosti, t. j . za vrieme prvih 40 godina od sastava prve gospodarstvene
osnove, dok je posredni — onaj glavni uzrok — pomanjkanje šumsko
izvoznih puteva.


Dovoljno dugačka i dobro razgranata mreža šumsko izvoznih puteva, kao i njihovo
stalno podržavanje u uporabivom stanju preduvjet su svakom uspješnom šumskom
gospodarenju, a osobito kada se sječe vraćaju često na istu površinu — kao
što je to slučaj kod racionalnog i urednog priebornog gospodarenja. Zato bi glavna
mreža izvoznih puteva imala biti izgrađena još prije sastava svake gospodarstvene
osnove. Neizgrađivanje potrebnih izvoznih puteva nije štednja već loše gospodarenje,
koje ne vodi računa o budućnosti već se zadovoljava momentanom koristi dobivenom
od neracionalnog izkorištavanja izabranog najvriednijeg drveta.


Kod ogulinske državne šumarije imamo očito loš primjer kako su tokom 60 godina
sastavljene 3 gospodarstvene osnove, a za čitavo je to vrieme izgrađeno tek
oko 50 km t. j . niti polovica duljine najpotrebnijih izvoznih puteva. Kada se još
uzme u obzir, da se za uzdržavanje postojećih puteva slabo brinulo, te da se sporedni
putevi nisu nikako ili su se samo tek iznimno i vrlo slabo izgrađivali, onda
zaista loše posljedice ovog nisu mogle izostati tako, da nas današnje obće stanje
tih sastojina nakon ovako dugogodišnjeg gospodarenja, kao ni konačni gospodarski
efekat ne može zadovoljiti.


Stoga se, zaključujuć ovu razpravu, može sa sigurnošću uztvrditi, da se stanje
tih šumskih sastojina kao ni efekat gospodarenja neće ni u buduće poboljšati, ako
se prije nastavka izkorištavanja ne izgrade svi potrebni izvozni putevi i tako omogući
potpuna provedba propisa nove gospodarstvene osnove. Dakako, da se kod
provedbe tih propisa ima sva pažnja obratiti na šumsko uzgojne zahtjeve kraške
prieborne šume — uzimajuć pri tom u obzir konkretno stanje svake pojedine sastojine.
Gospodarstvena osnova daje samo obćenite smjernice gospodarenja, dok je
zadaća šumara-gospodara, da zna i umije njezine propise kod bezbroj prerazličitih
sastojinskih oblika, koje ta nepregledna kraška šuma u sebi krije — pravilno primieniti
ne narušavajuć pri tom neracionalnim zahvatima sječe njezinu bit i životnu
snagu.


ZUSAMMENFASSUNG


In dieser Abhandlung stellt der Verfasser die Metoden dar, welche bisher bei der Forsteinrichtung
auf dem Gebiete der Staatsforstverwaltung in Ogulin, angewandt waren.


Im Jahre 1882 wurde der erste Wirtschaftsplan, auf dem Prinzipe des Plenterhiebes bei dem
Umtrieb von 150 Jahren und Massenfachwerkmethoden, zusammengestellt.


Im Jahre 1908 wurde der zweite Wirtschaftsplan zusammengefasst auf dem Prinzipe des
Schirmschlages, bei dem 120-jahrigem Umtrieb sowie der Flac]ienfachwerkmetode. Da sich diese
Wirtschaftsart, fCir diese Verhaltnisse ungeeignet erwies, wurde im Jahre 1937. ein dritter Wirtschaftsplan
gefasst wieder auf dem Prinzipe des Plenterhiebes, jedoch nach der modifizierten
Kontrollmetode. Diese Wirtschaftsart solite in der Zukunft beibehalten werden, weil sie den
Schutzwaldkarakter auf dem Karste, so wie den biologischen Eigenschaften des Karstwaldes
entspricht. Die Bedingung der regelmassigen Durchfuhrung dieser Wirtschaftsart und ihres
Erhaltens in der Zukunft ist mit dem Ausbau und Unterhalt des geniigend ausgezweigten Netzes
der Waldausfuhrwege verbunden.


B