DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
dioba i razgraničenje tih suma na taj način, da je polovica šuma po vriednosti ostala u vlastničtvu države, dok je druga, naseljima bliža polovica, pripala pravo užitnicima. Taj je posao bio dokončan god. 1878. nakon čega se pristupilo omeđa šenju državnih šumarija i sastavu privremenih gospodarstvenih osnova. Ljeti go dine 1882. t. j. upravo prije 60 godina sastavljena je za šumske sastojine ogulinske državne šumarije prva gospodarstvena osnova . Sadržaj te osnove pisan je na njemačkom jeziku. Sastojine ogulinske državne šumarije dio su cjelovitog kompleksa šuma gorskog masiva Velike Kapele. Područje, koje one zapremaju leži u visinskom pojasu od 500 do 1289 m nadm. visine, a počimlju između Crne i Biele Kose nad mjestom Vrbovsko, te se prostim u duljini od 25 i širini od 3—6 km prema jugu i jugo iztoku preko Josipovca i Drugomišlja obuhvaćajuć Crni Vrh, što leži između Mo druša i Drežnice, sve do puta koji vodi iz Modruša u Zrnić Poljanu. Najistaknutije gorske kose ovog područja su Crna Kosa (1004 m), Biela Kosa (1289 m), Smolnik (1219 m), Mirkovica (1283 m), Grbin Vrh (904 m), Lisac (904 m) i Crni Vrh (1102 m). Šumske sastojine čitavog tog područja imaju sva poznata obilježja bukovih i jelovih sastojina našeg visokog krša. U njima se od davnine vodila neuredna prieborna sječa, kod koje su u pristupačnim predjelima izkorištavana samo najbolja i najvriednija za izradu građevnog drveta, te ciepanje krovne daske, sposobna jelova stabla. Bukova su se stabla izkorištavala samo u bližim predjelima i to većinom u svrhu izrade ogrjevnog drveta, proizvodnju drvenog ugljena i pepela, dok se tek iz pojedinih vriednih cjepkih stabala izrađivala vesla i vratila. Od puteva udaljenije i nepristupačne sastojine rasle su kao prašume, pa se u njima još do nedavna nailazilo na pojedina, 400 do 500 god stara jelova stabla. Uzimajući u obzir bioložke osebine jele i bukve, te zaštitni karakter sastojina visokog krša, već su sastavljači prve gospodarstvene osnove odabrali prieborni način gospodarenja, te propisali, da se sa neuredne priebome sječe prieđe na urednu. Kako u uređajnom operatu ove gospodarske osnove nije bio priložen uređajni zapisnik, niti mi je bio na razpoloženju bilo kakav opis zasnovanog načina gospodarenja, to su svi izneseni podatci uzeti iz skrižaljaka pojedinih sastavnih dielova gospodarske osnove, t. j . iz opisa sastojina, obće porabne osnove i ostalih priloga. Područje čitave ogulinske šumarije, koje je tada zapremalo površinu od 16.656 kat. jutara, uzeto je kao jedna gospodarstvena jedinica. Radi elastičnijeg vođenja sječa razdielila se čitava ta gospodarstvena jedinica u šest sjekoreda, a sjekoredi u okružja (distrikte), kojih je bilo svega 36. Svako je pak okružje bilo razdieljeno u odsjeke (sekcije), koji su kod opisa sastojina činili najmanje prirodne jedinice. Međe sjekoreda i okružja bile su hrbtovi gorskih kosa, te ravne umjetne linije, koje su na terenu bile crnom bojom na stablima obilježene, dok se međe odsjeka redovno nisu posebno označivale. Svaki je odsjek predstavljao jedinstvenu sastojinu za koju je u opisu sastojina bila naznačena površina, vrst drva, omjer smjese, zbiljna drvna gromada i svi ostali podatci. Konkretna drvna gromada čitave gospodarstvene jedinice procjenjena je primjernim plohama svega na 2,807.736 m^ od čega je odpalo eS^/o na bukovinu, a 37´´/o na jelovinu. Unutarnja struktura sastojina, rast stabala, te zbiljni tekući i prosječni prirast nije izpitivan. Obračun budućih prihoda u posebnoj porabnoj osnovi temelji se na podatcima obćih t. j . Feistmantelovih skrižaljaka za bukvu i jelu, iz kojih su podatci za V., VII. i IX. bonitetni razred uzeti kao podatci za I., II. i III. bonitetni razred skrižaljaka sastavljenih za tu gospodarstvenu osnovu. U tim su prihodnim skrižaljkama, osim drvne gromade za jednako stare sastojine do 150 god., te tekućeg i prosječnog prirasta, izkazane i po Presslerovoj formuli obračunate prosječne normalne drvne gromade tih sastojina po jutru. Premda je izabran prieborni način gospodarenja, ipak za obračun budućih prihoda i razpored sječa nije uzeto samo vrijeme odabrane obhodnjice od 30 god., već je osim toga uztanovljena i obhodnja od 150 god., te je za svih 5 obhodnjica unapried određena sječiva drvna gromada i tako sastavljena obća porabna osnova za čitavo trajanje prve obhodnje, t. j . od god. 1882. do 2.032. Radi osiguranja potrajnosti prihoda drvne gromade primienila se ovdje modificirana Hartigova metoda rašestarenja drvnih gromada. To se činilo na taj način, da su se razdoblja svih pet obhodnjica uzela kao pet perioda od 30 godina i svaka |