DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 9 <-- 9 --> PDF |
značivala najzdravija i najljepša stabla srednjih dimenzija. Tanka, kržljava, granata i bezvriedna bukova stabla nisu se za sječu doznačivala, a u koliko se gdje to i činilo trgovci su — pošto je to bila prodaja na panju — takova stabla ostavljali neposječena. Podbjeljivanje bezvriednih bukovih stabala također se nije provađalo, kako je to bilo osnovom propisano. Tako se mjesto naplodnog sieka u stvari vršila neuredna prieborna sječa najgore vrste. Pošto su pak te sastojine ranije imale strukturu preborne šume, to je ta struktura u većini slučajeva i dalje ostala, ali s tim, da se kvalitativno stanje sastojina jako pogoršalo. Tamo, gdje je podstojna kržljava sastojina ostavljena, nije zbog njezinog zastora bilo moguće nikakovo prirodno pomlađenje, a kada se pak u starim jednoličnijim sastojinama sa debelim krošnjatim stablima, pod kojima nije bilo razvijene podstojne sastojine niti tankih stabala od jednom posjekla V2 drvne gromade i sastojina naglo progalila — uzrasla je na tlu bujad i gusti korov tako, da je i pomlađenje ovih sastojina bilo zapriečeno. Već ranije spomenuto pomanjkanje šumsko-izvoznih puteva još je više pogodovalo ovakovom neracionalnom izkorišćavanju. Mjesto da se zbog provedbe ovako zasnovanog intenzivnog gospodarenja mreža puteva znatno proširila, to je za čitav taj decenij izgrađeno samo 5 km novih puteva (3 km dugački i 3 m široki put, što vodi od Smolnika u Carapine Drage). I tako se ponavljale ranije pogrješke, da su se sastojine uz šumsko-izvozne puteve sječom većih drvnih gromada naglo i jače progaljivale, nego što je to obzirom na osiguranje prirodnog pomlađenja smjelo biti, dok se u onim udaljenijim sastojinama sjekla tek pojedina samo najvriednija stabla, koja su u mnogo slučajeva sami trgovci odabirali. Takav je način oplodne sječe konačno zabranjen, pa je određeno, da se opet prieđe na preborno gospodarenje. Kako nova gospodarstvena osnova nije odmah sastavljena, to su se dugi niz godina t. j . sve do 1937. godine provodile sječe samo na temelju drvosječnih priedloga. U toku decenija prije sastava treće gospodarstvene osnove doznaka se stabala obavljala po principu prieborne sječe na taj način, da se sva zdrava bukova stabla izpod 55 cm, a jelova izpod 60 cm prsnog promjera kao nosioci snažnog prirašćivanja redovno ostavljala, a iz sastojina uklanjala defektna stabla svih debljinskih razreda, kao i sva bukova kvalitativno manje vriedna stabla, koja su svojim krošnjama priečila razvoj već liepo uzraslog jelovog podmladka. Dakako da je zbog radikalnog čišćenja sastojina od malovriednih stabala, bez obzira na njihovu debljinu i vrst drveta, u nekim sastojinama smanjena drvna gromada izpod temeljne tako, da se u njima ne će moći vršiti dugi niz godina redovna sječa. Ovakav zahvat u te sastojine ne samo da nije bio štetan, već koristan i potreban, jer su se samo na taj način mogli stvoriti uvjeti za podizanje kvantitativnog i kvalitativnog prirasta ohih sastojina, koje su zbog napried opisane neracionalne preborne i oplodne sječe došle u loše stanje. U sastojinama sa većim drvnim gromadama sastavljenim većinom od debljih stabala, provodila se je sječa slabijeg intenziteta sa svrhom, da se u njima stvore uvjeti za prirodno podmlađenje, te da se nakon 10 godina omogući ponovna sječa izvjestne drvne gromade i tako uz potrajnost proizvodnje osigura i potrajnost izkorišćavanja. Od god. 1919. do 1937. t. j . za vrieme od 19 godina izkorišteno je svega 532.253 m´ drvne gromade ili prosječno godišnje oko 28.000 m´, što je u granicama prosječnog konkretnog prirasta ovih šumskih sastojina. Za vrieme od god. 1923. do 1929. sagrađeno je daljnjih 15 km šumsko-izvoznih puteva i to put Znidavec—Drugomišalj širok 4 m, a dug 11 km, te put Smolnik— Tisov panj u duljini od 4 km tako, da je u mnogim šumskim predjelima zbog olakšanog izvoza omogućeno unovčenje i manje vriednog drvnog materijala. Treća gospodarstvena osnova Koncem god. 1937. sastavljena je (konačno na hrvatskom jeziku) treć a gospodarstvena osnova, kojom se za ove šumske sastojine odabire i stalno uvađa prieborni način gospodarenja. U uređajnom se zapisniku te gospodarstvene osnove iztiče, da se gospodarenje oplodnom sječom, kako ga propisuje prijašnja privremena gospodarska osnova, posve zabacuje i da se od njeg mora odstupiti s razloga, što su odredbe te osnove »šablonske« naravi i neprovedive, jer se temelje na normalnom stanju pravilne |