DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Metoda muć kanja Metoda filtriran a


C3 .2, c a a,


C _o c _6 0) Đ B a


>


to c -o


>


ŠTAVILA


m 10 ´5,— (0


li Ci 0 i; T3


40)=
-r c CiJ > a t.4 0) !» O


2o o i 0! -s: O J-S o S


fr^ -> i^ H Z ´^ Z"^ > « ai° ´^


z ´^ z~


0 0/ 0 1)


/o /o "l´o Vo 0 /o /o 0 /o


n


/o


hrastova kora 9,0 G,5 71.6 13.0 6-16 10.0 5.6 71,5 13,0 6—17 1,0
smrčeva kora 9,& 9,0 67,0 14,6 6—16 11,5 7,0 67,0 14,5 7-18 2 0
mimoza kora 34,5 9,0 42,0 14,6 20—46 36,0 7,6 42 0 14,6 22-48 1.5
mangrove kora izt. 34,6 10,5 40,5 14,5 28-4 8 36,0 9,0 405 14,5 30-60 1,5
mangrove kora zap. 22,6 10,5 465 14,6 14-28 24,0 15,0 46,6 14,5 16-30 1,6
maleto kora 38,0 11,0 36,5 14,6 31—52 42.0 7,0 36,5 14,5 35 56 -i.O
valonee 27,0 12,0 46,5 14,5 14-36 29,0 10.0 46,5 14,5 16-38 2,0
trilo 37,0 15,6 32,0 14 5 31-47 40,0 12,6 32,0 14,6 34-50 30
mirobalane 30,0 18,0 39,0 13,0 21—U 34,0 140 39,0 13,0 26—48 4,0
mirobalane, izpučene 46,0 22,5 19,5 130 35-53 60,0 17,6 19,5 13,0 40-58 6.0
dividivi 3S,5 24,6 26,0 13,0 20—45 416 19,6 26.0 13,0 26-60 5.0
algarobiki 38,0 26,5 23,0 12,5 30—47 430 21,5 23,0 12,5 35-62 5,0
šiške 27.5 10,0 46,0 16,6 21—37 30,0 76 46.0 16.5 24-40 2,5
sicil. ruj 24,0 16,0 48,0 12,0 20—33 26,0 14,0 48,0 12,0 22-35 2,0
quebracho 19,0 26 61,0 17,6 13—25 20,0 1.6 61.0 17.6 14-2 6 1.0
kesten drvo 8,4 2,6 74,6 14,5 6—14 9,0 2,0 74,6 14.6 6-16 0,6
hrast drvo 5,9 2,f> 77,0 14,6 3—10 6,6 2,0 77.0 145 33-10 0,6 1


1


ekstrakcijom babušaka sa razvodnjenim eterom u obliku bjelkastog ili svietložutog
praha ili lističave tvari.


2. Rujevina. Za nas je od mnogo veće važnosti rujevina, jer lišće i mladi
izbojci raznih grmova iz porodice anacardiacea daju jedno od najplemenitijih štavila.
Za štavljenje dolazi u prvom redu u obzir Rhu s coriari a L., koji raste
u zemljama Sredozemnog Mora. U našim krajevima kao uobće u južnom dielu srednje
Europe i u Maloj Aziji nalazi se R h u s c o t i n u s L., koji ima mnogo veće lišće
od prvoga, ali nije tako bogat treslovinama. U jugozapadnoj Europi i u sjevernoj
Francuzkoj raste Rhu s myrtifoli a L., koji u trgovini dolazi pod imenom
provansalski sumah ili rodoul. Pojedine se vrste nalaze i u Americi kao i u sjevernoj
Europi. Najvažnije vrste rujeva, koje u trgovinu dolaze obično sa oznakom podrietlo
po zemljama, jesu po Eitneru sliedeće:
Rhus coriaria — talijanski, španski, južno francuzki, grčki i anatolski sumah,
Rhus pentaphvlla — alžirski sumah
Rhus typhina ( ,. ,
Rhus glabra ( virzmski sumah
Coriaria myrtifolia — srednje francuzki sumah
Fihus copallina — amerikanski sumah
Rhus cotinus — tirolski sumah
Rhus lucida I , , ,
Rhus viminalis I kaplandski sumah


Po Wagneru potječe švedski sumah odArctostaphylos uva ursi i često
je pomiešan sa lišćen vakcinija.


Najviše se cieni sicilijanski sumah osobito onaj iz Palerma zbog visokog postotka
trieslovine i zbog svietle boje. Mnogo se cieni i toskanski, a u Spaniji onaj iz
Malage.


Ruj ne stavlja velike zahtjeve na tlo. Najviše mu prijaju glinena i kamenita
vapnena tla srednje dubljine. Osobito dobro uspieva na vulkanskim tlima. Brežuljk3.
sti tereni osobito na strmim stranama (padinama), koje su zaklonjene od vjetra,
daju najbolju rujevinu. Mraz i previše kiše ne podnosi. Na Siciliji raste najbolje
do 700—800 m nad morem.


Najvriedniji ruj dobiva se iz posebnih nasada (kultura). Taj ruj iz nasada najbogatiji
je na treslovinama. Glavne nasade nalaze se na Siciliji i to u pokrajinama
Palermo, Trapani i Catania. Zato je Sicihja glavni proizvođač rujevine na
svjetskom tržištu.


Nasade se obično podižu u prosincu Ui siečnju mladicama iz starih panjeva.
Sjeme riedko kada dozrieva pa se zato i ne sije. Mladice se sade 60—70 cm razda


41