DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 15     <-- 15 -->        PDF

trošila je Njemačka 3.635 t tekućeg i 1890 t tvrdog ocjedka, dok je U. S. A. iste godine
potrošila 1431 t tekućeg i 252 t tvrdog ocjedka, a osim toga 2.480 t u listu. Englezka
je 1925. g. uvezla 6.127 t, od toga potječe iz Italije 85´´/o.


Nema podataka, koliko se rujevine nabere u našoj državi
. Veliki dio osobito u Bosni potroše domaći kožari za vlastitu potrebu. N a
svaki način bi se proizvodnja mogla povećati barem u onim
krajevima, gdje se rujevina samonikla pojavljuje, i to umjetnim
zasadjivanjem, odgovarajućom njegom i stručnim trganjem i sušenjem lista,
kako se to radi na Siciliji. Ti bi se radovi lako mogli obaviti u vlastitoj režiji sa
dobrim novčanim uspjehom. Tako bi režija proširila svoje djelovanje i na izkorišćavanje
šumskih nuzužitaka. Potreba za intenzivnim izkorišćavanjem šumskih nuzužitaka
se odavna osjeća, a ta me je potreba i nagnala, da napišem ovaj članak. U
južnoj Dalmaciji moglo bi se pokušati sa zasadjivanjem
grm a Rhu s coriaria , koji je mnogo bogatiji treslovinom od domaćeg ruja
(Rhus cotinus).


Ako bi ti pokusi uspjeli, stvorilo bi se za tamošnji narod novo vrelo prihoda.


3. Šiške su jasno žute do tamno smedje okruglaste ili nepravilne kvrgave izrasline
sa promjerom od 1,5—2,5 cm, koje se nalaze na raznim hrastovima osobito na
Quercus pedunculata i Quercus sessiliflora. Siške se sastoje od
velikih paremhinskih čelija, koje sadržavaju treslovinu. Nastaju od uboda ose C y nip
s calyci s u zametak žira, kamo ose snesu svoja jajašca. Ličinke se hrane
tkivom i tako proizvode nadražaj, od koga nastaje hipertrofija časke i žira, koji
posve zakršljaju. Te šiške su odlično sredstvo za štavljenje koža, za koje su već
znali stari Egipćani i Rimljani.
Za dobar prirod potreban je obilan cvat i osim toga mnogo osa. Jako kišne i
jako vjetrovite godine nisu povoljne za obilan prirod. Vrieme treba da je toplo, ali
ne odviše sušno. Najveći urod nalazimo na osamljenom drveću, najmanji u sklopljenim
šumama. Šiške sazrijevaiu početkom rujna i onda same odpadaju sa drveta.
Odpale šiške kupe žene i djeca idući u redovima kroz šume. Sakupljene šiške pune
u vreće i nose na sušaru. Ako je urod obilan, sakuplja se šiška svaki drugi dan
prolazeći u redovima i više puta kroz šumu. Sakupljanje se plaća po hl. Naj više
se cieni šiška, koja od pada sa drveta pa do sabiranja
nij e pokisla . Urod je veoma promjenljiv. Sa dobrim urodom može se računati
svake 5—9 godine u prosjeku svake 7 g. U mješovitim hrastovim šumama može se
sakupiti 20—50 kg šišaka po ha.


Kad se šiške skupe, onda se u šumi i suše i očiste od raznih primjesa. U tu
svrhu napravi se na sunčanom mjestu pod od dasaka, koji je u sredini malo izdignut.
Na taj pod naslažu se šiške 10—12 cm visoko i pregrću drvenim lopatama
4—5 puta dnevno tako, da se šiške u protivnom smjeru zračne struje bacaju. Teže
šiške odlete pri tome najdalje, dok lakše šiške, žir, piesak i zemlja padnu odmah
na tlo, pa se skune i odstrane. Sušenje traje 3—9 dana. Sto je vrieme toplije, tim
se brže i osuše. Pri sušenju treba osobito paziti, da šiške ne pokisnu, te se zato i
pokrivaju, kad se sprema na kišu. Na nedovoljno suhim šiškama se lako uhvati
nliesan. a takve su šiške neupotrebljive. Kad se šiške osuše, spremaju se u ham-
bare. gdie se takodjer moraju nedjeljno bar 1—2 puta pregrtavati, da se na šiškama
ne uhvati pliesan.


Paessler daje sliedeći srednji sastav za šiške:


treslovina SOO^/o (granice 24—40«/n)
topive netreslovine . . 7.5´´/o (granice 5— 9^/o)
netopive tvari ... . 46,5´´/o
voda 16,00/o


Izluživanje treslovine može se vršiti pri običnoj temperaturi, ali se ocjedci
obično ne prave, zbog malih količina šišaka. Do sredine 80-tih godina prošloga stoljeća
bile su šiške vrlo važno štavilo za Austro-Ugarsku i za balkanske zemlje,
dok ih nisu potisnule jeftinije valonee i mirobalane. Za vrieme svjetskog rata počele
su zbog nestašice štavila ponovo igrati važnu ulogu. Poslije rata se je proizvodnia
opet smanjila. Uslied nestajanja hrastovih šuma gube šiške sve više važnosti,
iako ih kožari zbog odličnih svojstava vrlo rado upotrebljavaju.


Iako šiške sadržavaju malo šećera do 0,5*´/o, ipak lako prelaze u vrienje, te
štavilu brzo daju potrebnu kiselinu. Šiške brzo proštave kožu, te se zato upotreblja


45