DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 26     <-- 26 -->        PDF

zavoda za istraživanje tvorina; Rumunj ska
: prof. dr. D r a c e a, ravnatelj zavoda za
šumske pokuse; Slovačka: ing. B i n d e r,
ravnatelj šuma; švedska : prof. dr. ing. D:´.


h. c. H a g g 1 u n đ, profesor visoke tehničke
škole u Stockholmu; švicarska: Winkolm
a n n, ravnatelj šuma i predsjednik saveza
za šumsko gospodarstvo.
Međunarodna središnjica za šumarstvo bila
je na tom zasjedanju zastupana po svom predsjedniku
baronu K. von Waldbott-u, pođpredsjedniku
F. A 1 p e r s - u, državnom tajniku
za šumarstvo Reich-a i ravnatelju ureda
prof. dr. J. K 6 s 11 e r - u.


Nakon otvaranja zasjedanja i pozdravnih
govora održan je niz predavanja. Tako je prof.
dr. K 6 s 11 e r održao predavanje: O značenju
međunarodne sarađnje na području upotrebe drveta;
prof. dr. L e v o n: O istraživanju drveta
u Finskoj; dr. Golay : O sastavu i organizacije
povjerenstva za upotrebu drveta; prof. dv.
ing. Kollmann : O organizaciji i rezultatima
istraživanja drveta u Njemačkoj. Nakon toga


Kn.iiževnost


su prof. dr. Hagglund, prof. dr. Sala, prof.
Campredon i ravnatelj Winkelmann izvjestili
učesnike zasjedanja o stanju i rezultatima iztraživanja
drveta u švedskoj, Italiji, Francuskoj
1 švicarskoj.


Na zasjedanju je zaključeno da se odmah
pristupi rješavanju sliedećih pitanja: a) klasifikacija
piljenog drveta; b) normiranje proba
za Istraživanja drveta; c) racionalna upotreba
i iskoriščavanje gorivog drveta; d) kemijsko
iskorišćavanje gorivog drveta listača (uključivo
i pougljavanje); e) iztraživanje upliva neprave
srži bukovine na tehnološka svojstvaf) iztraživanje upliva uzgojnih mjera na proizvodnju
celuloznog drveta.


Nakon završetka zasjedanja učesnici su pod
vodstvom prof. ing. Kollmann-a pregledali državni
zavod za istraživanje drveta u Eberswalde-
u.


Izvještaj sa ovog zasjedanja kao i tekst
održanih predavanja bit će objavljen u 8. broju
edicije CIS-a Sliva orbis.


I. H-t.
INTERSYLVA II. GODIŠTE BROJ 3.


Ti´eći broj drugog godišta časopisa Međunarodne
središnjice za šumarstvo I n t e r-
s y 1 V a donosi četiri članka s čijim sadržajem
je vriedno upoznati 1 hrvatske šumare. Sadržaje
članaka iznosimo redom, kako su tiskani
u Intersylvi.


1. Člankom prof. Waltera W i 11 i c h - a :
O mogućnosti pošumljen ja ze n)-
Ijišta formacije Old-Red-Sandstone
u Irskoj (Ueber die Moglichkeit
einer Aufforstung von Boden der Old-Red-
Sandstone-Formation in Irland) upoznajemo
se s pošumljavanjem goleti na »zelenom otoku <

u Irskoj.
Zemljišta formacije »Old-Ređ-Sandstone«
geoložki pripadaju Devonu odnosno t. zv. mlađim
gromačama. Prostiru se na južnom I
jugozapadnom dielu Irske. Podpuno su neplodna
pa se već dulje vrieme radi na njihovoj
melioraciji. Prema današnjem stanju poks,zuju
ova tla ekstremni podzolni profil, pa je
veliki dio pokušaja pošumljenja ostao bez uzpjeha.
Za razliku od analogne formacije na
englezkoj obali, koja je u najvećem dielu maritimnog
podrietla i bogata na mineralnim hr;inivima,
ova formacija u Irskoj predstavlja jezersku
sedimentaciju (»the sediment of lakes
«), vrlo siromašnu na vapnu a razmjerno
bogatu na kremenu. Podneblje je vlažno s
hladnim ljetom i potom nepovoljno za raztvorbu
vegetabilnog detritusa. Posljedica je
toga stvaranje debelog humoznog zapravo tresetnog
sloja na ogromnim prostorima, prozvanim
»mountain or heath-peat«. Horizont izpiranja
(horizon of edolcoration) dopire do 25
cm dubine. Sliedeči, snažno sgusnuti horizont
(congensenđ horizon) debljine oko 40 cm bogatiji
je na sitnim česticama od navedenog
sloja izpiranja. Tek izpod ovog horizonta dolazimo
na mjestanac (The hard pan, Ortstein)
debljine 7—10 cm, koji uslied svoje vanredne
tvrdoće zaustavlja daljnje propadanje čestica,
pa se ona slažu iznad njega. Mjestanac djeluje
kao oklopna ploča i oštro dieli gornje horizonte
od mineralne podloge. Tabele u tekstu
pod br. 1—4 prikazuju rezultate fizikalne i kemijske
analize za tipični profil ovog zemljišta.
Nažalost nijesu još izvršena iztraživanja o
bioložkom stanju, ali nema sumnje, da će i to
stanje biti u svakom pogledu nepovoljno.


Zemljište je podvrgnuto vrlo jakom procesu
raztvorbe. Uvjeti su izbrane, kako to pokazuju
izpitivanja o razdiobi sorpcionih kompleksa,
vjerojatno vrlo nepovoljni. Ipak sama ova
okolnost nije dovoljna, da objasni dosadanji
podpuni neuzpjeh borovih kultura. Zapravo
odlučnu ulogu u tome vrše nepovoljne fizikalne
oseblne ovih degradiranih zemljišta i to upravo
zbog nepropustnostl mjestanca, koji -je uzrok
periodičnim zamočvarenjima.


Nepropustnost je mjestanca zajedno s periodičkim
zamočvarenjima uzrokom abnormalno
plitkom razvoju borovog korienja, koje
prodire najviše 5—10 cm u dubinu. Razumljivo
je, da biljke s ovakovim korienjem jedva
životare i predstavljaju u svakom pogledu zakržljavjele
individue, koji prije ili kasnije moraju
uginuti.


Svakako je prvi uvjet uzpješne melioracije
probijanje odnosno odstranjivanje mjestanca,
da bi se omogućio porozitet a s njim
i prodiranje korienja u niže slojeve tla.


Autor navodi radove na melioraciji jako
podzoliranih zemljišta u Danskoj, Holandiji i
zapadnoj Njemačkoj, gdje se poboljšavanje
zemljišta provelo na taj način, da se horizont
izpiranja nakon odstranjenja mjestanca izpromiešao
s horizontom prikupljanja. Tek nakon
toga je izvršeno mineralno gnojenje i to prije
svega vapnom, kako bi se mogli stvoriti bazama
zasićeni .soipcionl kompleksi.


U Trpkoj je međutim nemoguće odstranjenje
mjestanca, jer leži suviše duboko, a krševiti
opet teien spriečava mehaničku obradu.
Ipak bi se donekle i ovo tlo moglo poboljšati,
da se makar 1 napusti odstranjenje duboko postavljenog
mjestanca, pa da se melioracija
ograniči na miešanje dvaju gornjih horizonata
i na gnojenje vapnom. Ali to je moguće samo
tamo, gdje se nalaze jake tresetne naslage i
gdje se rr.ji´stance nalazi naročito duboko. I
tako bi Se unatoč malog prostora za razvoj
korienja moglo i ovo tlo učiniti korlstnim. Naravno,
da je ovakova melioracija za šumarstvo
preskupa, pa u obzir dolazi upotreba tla samo
za svrhe poljskog gospodarstva. Inače prema
cianašnjen. stanju mogu donekle uzpievati Pi-
nus contoita, montana a možda i larlcio.


2. Karl O r t h u članku šumarska
naobrazba u Njemačkoj (Die Aus56