DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 28     <-- 28 -->        PDF

kovi objekti ne smiju djelovati previše upad


ljivo te da Se po svojoj spoljašnjostl što više


približe utiscima svoje okoline.


Na kraju prikaza dodaje autor kratak osvrt


na razvitak šumske estetike spominjući dva


glavna djela: H. von Salisch »Forstestatik´<


1885. i 1911., te H. Klose »Die Naturschutz


gesetzgebung des Reiches mit besonderer


Beriicksichtigung des Landschaftsschutzes«


1936.


4. Članak O. Fischer-a: Stablo u
kulturi Kitaja (Der Baum in der Kultur
Chinas) vođi nas u daleki Kitaj i u njegova
davna vremena prikazujući odraz šume — odnosno
njezinog predstavnika stabla u kulturi
(umjetnosti) Kitaja.
Kolikogod je današnja nestašica šuma u
sjevernoj Kini (Shansi, Honan, Hopei, Shantung)
i neprijateljstvo prema šumi poznato a
što više i poslovično, ipak je stablo i šuma u
prošlot^ti vršila veliku ulogu u duševnoj evoluciji
Kineza. U početcima se kinezke poviesti
susreću doduše vrlo bliedi tragovi kulta božanskih
sila, koja imaju svoja siela u svetim stablima
i gajevima. Ali tu nema Dryada niti hinduskili
Yakša, koje razveseljuju i oživljuju
šumsku samoću. One su klnezkoj duši ostale
strane.


Međutim se već u toku Chou-periode
(1100.—300. god. posl. Kr.) pojavljuje šuma
kao izrazito gospodarsko dobro s praktičnim
izkorištavanjem. Zato već pod konac ovog razdoblja
šume pomalo nestaju, drvo postaje riedko,
pa se počima osjećati potreba razumnog
šumskog izkorištavanja. U djelima se tadanjih
kinezkih mislilaca iz kasnije Chou-periode pa
sve do procvata dinastije Han (1. viek) razabire
mnogostručna uporaba drveta. Kinezka
mitologija vrlo često pridaje drvetu magična
i demonska svojstva, pa se takovo naziranje
zadržalo i u taoistlčkoj religiji sve do najnovijih
vremena. Razlog svakako leži u oštrom
zapažanju prirodnih pojava a napose u posebnom
odnosu prema stablu i reistlinju, koji
je ukorienjen u osjetljivoj duši Kineza. Njegovaje
poezija do danas sačuvala snažne manifestacije
tog odnosa, puna je mirisavih stabala,
šutljivih gajeva i drhtavog lišća. Ipak Kitajac
ne gleda u stablu neko božanstvo, jer uobće
ne personificira prirodne pojave.


Sav taj odnos prema stablu i šumi, ta rafinirana
intuitivna osjetljivost za sve biljne
oblike nalazi najjasniji izražaj u kinezkoj
umjetnosti, napose u slikarstvu. Sve što je Kitajac
stvorio na tom području i to mnogo
prije nego europski Zapad uviek ukazuje na
stablo i šumu kao praelemenat njegove pre-
dočbe o prirodi. Pa ni u najstarijim slikarskim
dokumentima iz vremena dinastije Han (200.
do 200. g. posl. Kr.) nigdje stablo ne vrši neka
sporednu ulogu. Nu dok se u crtežima iz ovog
doba jedva može razabrati neko diferenciranje
vrsta, dotle se u kasnijim radovima sve jače
izpoljuju pojedine stabalne vrste. U toku VI.
vieka nastaju slikarska djela sa stablima, koja
se čak i botanički dadu točno odrediti bilo po
ritmu njihove razgrane bilo po oblikovanju
njihove krošnje ili čak po značajkama kore.


Poviesna zrnca


Vrlo je značajno, da je stablo u slikama tog
vremena ne mrtvo ne ukočeno nego gibivo i
živo, i tu po prvi puta šuma u čovječjoj ruci
dobiva svojstva živog bića. U prvoj polovici


VIII. vieka, kamo spada kulminacija kinezke
klasične umjetnosti, razvija se prikazivanje
stabala do još jačih preciznosti. Slikanje se
krajolika naročito razvilo za doba dinastije
Sung u razdoblju od IX.—XIII. vieka, u kojima
spoljašnjost i položaj stabala odaje naročito sugestivno
nastrojenje prirode (ljetna omara,
vjetar, oluja), duše (samoća, bezkrajnost života)
i vjerskih spoznaja (budizam). Od vremena
dinastije Sung pa sve do današnjih dana
kinezko se slikarstvo razvija uviek u jednakom
pravcu pa dobiva sve jače elemente za idealizirane
ili simboličko shvatanje prirode.
Članak je ilustriran s više dobrih reprodukcija
slika izrađenih tušem na papiru ili na
svili u vremenu od 11. do 15. stoljeća.


5. Prilikom završetka treće godine završetka
rada Međunarodne središnjice za šumarstvo
(CIS-a) tajnik ureda i pročelnik jednog odjela
Georges G o 1 a y u članku Početci, ciljevi
i oblici međunarodne suradnje
na polju šumarstva (Die Anfange,
Ziele unđ Pormen der Internationalen
Zusammenarbeit auf fostlichen Gebiet) posvećuje
posebno razmatranje početcima, ciljevima
i oblicima međunarodne suradnje. Naročito se
zadržava na radu CIS-a i razlozima osnutka
ove međunarodne organizacije. Polazi od činjenice,
da autonomija »rei forestalis« naprama
drugim čovječjim djelatnostima upućuje na potrebu
stvaranja jedne organizacije, čija se aktivnost
mora oblikovati prema specifičnom
karakteru šumskog gospodarstva. Autor u
kratko navodi sve momente, kojima se šumsko
gospodarstvo razlikuje od veleobrta, trgovine
i poljskog gospodarstva, naglasujući i vezo,
koje šumarstvo vezuju s poljoprlradom. Prikazuje
nadalje, na temelju kojih je metoda i
principa CIS nastojao izvršiti svoj zadatak
spominjući napose publikacije ovog komiteta.
Autor naročito upozorava na okolnost, đa se
međunarodna suradnja u šumarstvu jednako
kao i na svim ostalim područjima ljudske djelatnosti
mora prilagoditi konkretnoj realnosti
i kloniti se hladnih formi, u kojima se svaka
vitalnost gubi. Brinući se, đa se nikad ne odvoje
od dinamične 1 promjenljive realnosti,
upravni su organi CIS-a spremni prihvatiti
svaku novu ideju i korlstnu uputu.
Autor ne propušta naglasiti ni potežkoće
međunarodne suradnje u današnjim poviestniia
vremenima, pa izražava uvjerenje, đa će poduzeto
djelo biti trajno i plodno i da CIS djeluje
na zajedničku korist sađanje i budućih generacija.


Pored navedenih članaka ovaj broj Intersylve
donosi svoje redovne rubrike život šumarstva,
književnost šumarstva i saopćenja. Iz
potonje vriedno je zabilježiti prikaz naučnog
putovanja predstavnika ureda CIS-a u šume
Hessen-a, koje je izvršeno u prvoj polovici 1942.
godine. Ing. Stj. Frančiškovlć


FILIP §UFFLAY KAO SUMOPOSJEDNIK


Tko je bio Filip A. šufflay ? Bio je poimanje
Brlog kupio je g. 1838. Svršio je pravne
sjednik građa i imanja Brloga na Kupi, njegov nauke na zagrebačkom sveučilištu i posvetio
život prije smirenja na brločkom imanju preS3
odvjetničtvu. Zamienio je to zvanje ekonomma
Laszowskom tekao je ovako; »Rodio se je skim, stupivši u službu grofa Petazzi-a kao
u Samoboru 12. veljače 1.794., umro u svom nadzornik njegovih imanja Rlbnika u kotaru
ljubljenom Brlogu 22. listopada 1882. Veliko karlovačkom. Marnim proučavanjem djela go-li´


58


´iA.