DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
kovi objekti ne smiju djelovati previše upad ljivo te da Se po svojoj spoljašnjostl što više približe utiscima svoje okoline. Na kraju prikaza dodaje autor kratak osvrt na razvitak šumske estetike spominjući dva glavna djela: H. von Salisch »Forstestatik´< 1885. i 1911., te H. Klose »Die Naturschutz gesetzgebung des Reiches mit besonderer Beriicksichtigung des Landschaftsschutzes« 1936. 4. Članak O. Fischer-a: Stablo u kulturi Kitaja (Der Baum in der Kultur Chinas) vođi nas u daleki Kitaj i u njegova davna vremena prikazujući odraz šume — odnosno njezinog predstavnika stabla u kulturi (umjetnosti) Kitaja. Kolikogod je današnja nestašica šuma u sjevernoj Kini (Shansi, Honan, Hopei, Shantung) i neprijateljstvo prema šumi poznato a što više i poslovično, ipak je stablo i šuma u prošlot^ti vršila veliku ulogu u duševnoj evoluciji Kineza. U početcima se kinezke poviesti susreću doduše vrlo bliedi tragovi kulta božanskih sila, koja imaju svoja siela u svetim stablima i gajevima. Ali tu nema Dryada niti hinduskili Yakša, koje razveseljuju i oživljuju šumsku samoću. One su klnezkoj duši ostale strane. Međutim se već u toku Chou-periode (1100.—300. god. posl. Kr.) pojavljuje šuma kao izrazito gospodarsko dobro s praktičnim izkorištavanjem. Zato već pod konac ovog razdoblja šume pomalo nestaju, drvo postaje riedko, pa se počima osjećati potreba razumnog šumskog izkorištavanja. U djelima se tadanjih kinezkih mislilaca iz kasnije Chou-periode pa sve do procvata dinastije Han (1. viek) razabire mnogostručna uporaba drveta. Kinezka mitologija vrlo često pridaje drvetu magična i demonska svojstva, pa se takovo naziranje zadržalo i u taoistlčkoj religiji sve do najnovijih vremena. Razlog svakako leži u oštrom zapažanju prirodnih pojava a napose u posebnom odnosu prema stablu i reistlinju, koji je ukorienjen u osjetljivoj duši Kineza. Njegovaje poezija do danas sačuvala snažne manifestacije tog odnosa, puna je mirisavih stabala, šutljivih gajeva i drhtavog lišća. Ipak Kitajac ne gleda u stablu neko božanstvo, jer uobće ne personificira prirodne pojave. Sav taj odnos prema stablu i šumi, ta rafinirana intuitivna osjetljivost za sve biljne oblike nalazi najjasniji izražaj u kinezkoj umjetnosti, napose u slikarstvu. Sve što je Kitajac stvorio na tom području i to mnogo prije nego europski Zapad uviek ukazuje na stablo i šumu kao praelemenat njegove pre- dočbe o prirodi. Pa ni u najstarijim slikarskim dokumentima iz vremena dinastije Han (200. do 200. g. posl. Kr.) nigdje stablo ne vrši neka sporednu ulogu. Nu dok se u crtežima iz ovog doba jedva može razabrati neko diferenciranje vrsta, dotle se u kasnijim radovima sve jače izpoljuju pojedine stabalne vrste. U toku VI. vieka nastaju slikarska djela sa stablima, koja se čak i botanički dadu točno odrediti bilo po ritmu njihove razgrane bilo po oblikovanju njihove krošnje ili čak po značajkama kore. Poviesna zrnca Vrlo je značajno, da je stablo u slikama tog vremena ne mrtvo ne ukočeno nego gibivo i živo, i tu po prvi puta šuma u čovječjoj ruci dobiva svojstva živog bića. U prvoj polovici VIII. vieka, kamo spada kulminacija kinezke klasične umjetnosti, razvija se prikazivanje stabala do još jačih preciznosti. Slikanje se krajolika naročito razvilo za doba dinastije Sung u razdoblju od IX.—XIII. vieka, u kojima spoljašnjost i položaj stabala odaje naročito sugestivno nastrojenje prirode (ljetna omara, vjetar, oluja), duše (samoća, bezkrajnost života) i vjerskih spoznaja (budizam). Od vremena dinastije Sung pa sve do današnjih dana kinezko se slikarstvo razvija uviek u jednakom pravcu pa dobiva sve jače elemente za idealizirane ili simboličko shvatanje prirode. Članak je ilustriran s više dobrih reprodukcija slika izrađenih tušem na papiru ili na svili u vremenu od 11. do 15. stoljeća. 5. Prilikom završetka treće godine završetka rada Međunarodne središnjice za šumarstvo (CIS-a) tajnik ureda i pročelnik jednog odjela Georges G o 1 a y u članku Početci, ciljevi i oblici međunarodne suradnje na polju šumarstva (Die Anfange, Ziele unđ Pormen der Internationalen Zusammenarbeit auf fostlichen Gebiet) posvećuje posebno razmatranje početcima, ciljevima i oblicima međunarodne suradnje. Naročito se zadržava na radu CIS-a i razlozima osnutka ove međunarodne organizacije. Polazi od činjenice, da autonomija »rei forestalis« naprama drugim čovječjim djelatnostima upućuje na potrebu stvaranja jedne organizacije, čija se aktivnost mora oblikovati prema specifičnom karakteru šumskog gospodarstva. Autor u kratko navodi sve momente, kojima se šumsko gospodarstvo razlikuje od veleobrta, trgovine i poljskog gospodarstva, naglasujući i vezo, koje šumarstvo vezuju s poljoprlradom. Prikazuje nadalje, na temelju kojih je metoda i principa CIS nastojao izvršiti svoj zadatak spominjući napose publikacije ovog komiteta. Autor naročito upozorava na okolnost, đa se međunarodna suradnja u šumarstvu jednako kao i na svim ostalim područjima ljudske djelatnosti mora prilagoditi konkretnoj realnosti i kloniti se hladnih formi, u kojima se svaka vitalnost gubi. Brinući se, đa se nikad ne odvoje od dinamične 1 promjenljive realnosti, upravni su organi CIS-a spremni prihvatiti svaku novu ideju i korlstnu uputu. Autor ne propušta naglasiti ni potežkoće međunarodne suradnje u današnjim poviestniia vremenima, pa izražava uvjerenje, đa će poduzeto djelo biti trajno i plodno i da CIS djeluje na zajedničku korist sađanje i budućih generacija. Pored navedenih članaka ovaj broj Intersylve donosi svoje redovne rubrike život šumarstva, književnost šumarstva i saopćenja. Iz potonje vriedno je zabilježiti prikaz naučnog putovanja predstavnika ureda CIS-a u šume Hessen-a, koje je izvršeno u prvoj polovici 1942. godine. Ing. Stj. Frančiškovlć FILIP §UFFLAY KAO SUMOPOSJEDNIK Tko je bio Filip A. šufflay ? Bio je poimanje Brlog kupio je g. 1838. Svršio je pravne sjednik građa i imanja Brloga na Kupi, njegov nauke na zagrebačkom sveučilištu i posvetio život prije smirenja na brločkom imanju preS3 odvjetničtvu. Zamienio je to zvanje ekonomma Laszowskom tekao je ovako; »Rodio se je skim, stupivši u službu grofa Petazzi-a kao u Samoboru 12. veljače 1.794., umro u svom nadzornik njegovih imanja Rlbnika u kotaru ljubljenom Brlogu 22. listopada 1882. Veliko karlovačkom. Marnim proučavanjem djela go-li´ 58 ´iA. |