DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Kod šumarije jednogodišnje vježbenikovanje neobhodno je potrebno, da SG vježbenik uputi u administrativni dio šumske uprave, ali nije dovoljno da se temeljitije uputi u stručne poslove u užem smislu pojma. Jedan je vježbenik nastupio službu na pr. 1. III. i ciklus admini´jtrativnih poslova za njega svršava istog dana sliedeće godine i to je vrieme za akademski obrazovanog čovjeka podpuno dovoljno. Međutim istovremeno je vježbenik od stručnih poslova mnogo manje doveo kraiu. Uzmimo primjer doznake bilo u priebornoj šumi bilo u proredi, koje je poslove vježbenik obavljao tokom prvog ljeta svoga službovanja. Toga prvog ljeta upoznao se samo s vaniskom stranom poslova doznake, ali nije vidio njegovu srž, a koja se sastoji u učinku izvršenog posla. Ode li na pr. viežbenik nakon prve godine na drugo miesto ne će moći vidjeti učin svoga rada, izvršene doznake, koji se može vidjeti tek tokom i nakon izvršene sječe. Time mu se oduzima mogućnost usporedbe vriednosti svoiih predhodnih ODažania i ideja ili uputa stariieg kolege ili možda i suprotnih mišljenja sa stvarnošću, a u tome se baš i sastoji bit vježbeničke službe. Građevinski dio šumarske struke zahiieva isto tako najmanje dvogodišnju v´ežbeničku službu i dvogodišnii viežbeni"ki rad. Uzmimo za primier gradnju jedne šumske pruge. Viežbenik je došao na početak radova na izgradnii jedne šumske pruge t. j . na nočetak trasirania. Trasiran-"e obično traje jedno lieto, preko zime obrađuiu se podatci, a na drugo prolieće pristupa se gradnji. Zar viežbenik ne mora biti kod sva tri ova posla? Koliko ć? imati koristi od svog viežbeničkog rada, ako ie izvršio samo prva dva diela ovog posla a ne i treći? Tek provedbom »svoje« trase vježbenik će moći prosuditi niezinu vriednost odnosno zapaziti njezine manjkavosti, jer sva tri ova diela čine iednu cielinu. Izgradniom trasirane pruge pruža se viežbeniku mogućnost da ocieni vriednost i svrsishodnost uputa voditelja ovih poslova (starijeg šumara), s kojima se mo´^da tokom samog trasirania i nije slagao, jer je mislio postavlieni cilj postići na drugi način. Provedbom trase uputit će se vježbenik i u manuelne radove same gradnje, u postupak s radnicima, u administrativne poslove, koji svršuju s obračunima utrošenog novca i pohvalbom. Iz iznijetog je vidljivo, da bi vježbenička služba trebala trajati najmanje četiri godine, pa da izpit po sadanjem pravilniku ima realne podloge i razboriti smisao. Inače je i praktički izpit samo drugi dio teorijskog t. j . izpita po kojem je kandidatu priznato zvanje šumara — šumarskog inženjera. Do sada niie bilo rieči o vježbeničkoj službi kod obćeupravnih oblasti (kotarskih šumara). Ova grana šumarske djelatnosti čini zapravo zasebnu samostalnu radnu jedinicu, ali obzirom na težnje, da se šumarska služba unificira i jer je u toj službi spram službe u upravi državnih šuma samo jače naglašena politička strana šumarske službe, ovom prilikom, ne uzima se posebno u razmatranje. Kako vidjesmo zadatci dosadanje i sadanje vježbeničke službe preobširni su za jedan izpit obzirom na propisani vremenski minimum t. j . za dvije godine. No ti zadatci nisu preobširni samo obzirom na vrieme, nego i obzirom na materiju, koja se mora za izpit obraditi i na izpitu polagati, a ne odgovaraju ni kasnijoj podjeli rada. Podjela rada u šumarskoj službi države izvršena je na šumare u obćeupravnoj službi (kotarski šumari s naročitim ograncima na pošumljavanju krša i uređivanju bujica), te na službu kod uprave državnih šuma (s naročitim ogrankom građevinskih radova). Obzirom na napried rečeno cjelokupnu šumsku djelatnost podielit ćemo na dvije skupine: na upravno-gospodarstvenu i na skupinu građevinskih radova. Prema ovoj podjeli treba ići i podjela vježbeničkog službovanjapodjela stručnog izpita. Provedba toga ne znači ciepanje struke, nego specializaciju i putokaz, za koji će se posao pojedinac upotrebljavati u njegovoj službi, odnosno kojoj grani svoje stručne djelatnosti posvetiti. Smatramo, da će u budućnosti svaki pojedinac biti postavljen na mjesto, koje mu odgovara po njegovoj stručnoj spremu, njegovom prijašnjem radu i prirodnim sklonostima. Tom podjelom građevinac ne prestaje biti šumarom, jer se iz šumara izobrazio i kao šumar će raditi, jer neposredan, ma i u užem smislu nešumarski rad ne može vršiti osoba, koja šumu ne gleda kroz prizmu šumarske izobrazbe. To gledanje stiču šumari svojom izobrazbom za vrieme šumarskih studija šumarstva, kao i spremanjem za praktički izpit prema dalje iznietoj osnovi, pa i oni građevinske grane. 34 |