DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Po godišnjem izvještaju Freiberger Versuchsanstalt fiir Lederindustrie iznaša prosječni sastav hrastovog drveta po rezultatima 71 razčlanbe: Treslovina S.G"/© netreslovine 2,4´´/o netopivo TTjž^/o vode . 14,5»/o Za vrieme svjetskog rata upotrebljavao se je i hrastov list za pravljenje ocjedaka. List se lako izlužuje, ali o kvaliteti toga štavila nema nikakovih izkustava. Osušeni, zeleni hrastovi list sadržava 7,07"/o treslovine, IŽ.OS^/o topivih netreslovina, 68,270/0 netopivih tvari, ll,73"/o vode, a prošlogodišnji list 3,54*/o treslovine, 8,36"/o topivih netreslovina, 72,60´´/o netopivih tvari i ISjSO^/o vode. I hrastov žir se je već upotrebljavao kao štavilo. Obično se melje i dodaje drugom trieslu. Postotak treslovine u žiru je malen, te se kreće između 0,5—2,0"/o prema zrelosti žira. Zreo žir ima manje treslovine od zelenog. Gladka kora mladih hrastovih sastojina je najbogatija tresl o vinom , te se takva kora već stoljećima planski uzgaja u umjetnim nasadama sa obhodnjom od 20 godina u t. zv. šumama guljačama, kao nizka šuma. Osim u Njemačkoj ima takvih umjetnih nasada još u Francuzkoj, Belgiji, Luxemburgu. Mađarskoj, Češkoj i Moravskoj. Za te nasade se upotrebljava izključivo hrast lužnjak i hrast kitnjak. Šumari više ciene nasade od lužnjaka, jer su navodno bogatije treslovinama. Glavna svrha šuma guljača je proizvesti što više dobre gladke kore. Drvo, koje služi za ogrjev, je u tim šumama sporedni proizvod. U visokim hrastovim šumama propada kora obično neizkorišćena, jer je vrlo siromašna trieslovinom pogotovo mrtva kora. Svagdje gdje uzpieva vinova loza uzpievaju dobro i šume guljače. Visoka vlaga zraka prija guljačama, ali, ako je stanište dobro, podnose i suhi zrak. Guljače iziskuju i mnogo svietla. Najdraže su im južne, zapadne i iztočne strane. Na samo tlo nisu osjetljive, ali vole raztresito i duboko tlo. Osnivanjem šuma guljača izplati se samo, ako stanište i podneblje osiguravaju dobro uzpievanje hrasta. Sadržaj treslovine kore mladih sastojina povećava se iz godine u godinu, dok sastojine ne postanu zrele za sječu, t. j. kada kora, kako je već iztaknuto, počinje postajati hrapava u donjim dielovima stabla. Važno je znati, u kojoj godini kora izpuca, jer se prema tome određuje visina obhodnje i vrši podjela površina na godišnje sječe. Sječe se vode kao obično proti vladajućim vjetrovima. O šumskim putevima treba također voditi računa radi izvoza. Sume guljače se nanovo osnivaju obično sadnjom, samo u pomanjkanju potrebnih biljaka podižu se guljače sjetvom. Za 1 ha površine potrebno je 3—5 hl žira. Sadnja se obavlja na čistim tlima sa 2—3 godišnjim biljkama, a na zakorov- Ijenim sa 5—7 godišnjim. Kadkad se 3—6 godišnje biljke gladko odrežu pri samom dnu, jer su onda izdanci jači a i rast je brži. Sadi se na udaljenost od 1,5 m t. j . sa 4.000 do 5.000 biljaka po ha. Postojeće guljače pomlađuju se iz panjeva, koji tjeraju nove izbojke. Praznine se nadopune sadnjom rjeđe sjetvom. Iz sjemena raste biljka sporije, a i kora se sa takih stabala teže guli. U trećoj do petoj godini potrebno je provesti čišćenje nasada, kada se najslabiji materijal vadi. To su prve mjere njege šuma guljača. Od 8.—12. godine provede se proreda, da u sastojine dođe više svietla i zraka, jer se tako poveća prihod i kore i drveta. U toj projredi vade se sva potištena stabla kao i sve druge vrsti drveta: bukva, grab, vrba i si. Zimi prije gulenja izvade se ponovo sve druge vrste drveća, da se gulenje kore olakša. Gulenje kore se najlakše obavlja u vrieme, kad stabla pupaju, tada kambij najjače radi, te kora još nije tako čvrsto vezana uz drvo. To vrieme spada prema položaju i podneblju koncem travnja ili početkom svibnja pa do lipnja i srpnja. Vrieme, kada se guli ne utiče inače ni najmanje na sadržaj treslovine u kori, jer je on preko ciele godine podjednak i iznosi iO,4"/o kod 13,5"/o vode. Najlakše se gul> u jutro i na večer, za vrieme toplog i vlažnog zraka, ili kad pada topla kiša. Kitnjak se uviek lakše guli od lužnjaka, ali se lužnjak može 10 dana prije guliti od kitnjaka. U početku gulenja se jača stabla lakše gule od tanjih, a u sredini i pod kraj vremena gulenja gule se naprotiv tanja stablja lakše od jačih. Oborena stabla se već drugog dana težko gule, osobito za toplog, suhog i vjetrovitog vremena, zato treba posjeći samo toliko stabala, koliko se za jedan dan može izraditi. Za lakše gulenje i za gulenja u vrieme kad sok ne struji živo kroz stablo, može se upo 7® |