DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PREGLED ŠUMSKO GOSPODARSKA DJELATNOST U NJEMAČKOJ MINULOG DESETLJEĆA Prikazati šumsko gospodarsku djelatnost u Njemačkoj prošlih deset godina — u čitavom njezinom obsegu nemoguće je u okviru jednog članka, koji je uz to 1 prostorno ograničen. Ipak, nastojat ćemo, da Iznašanjem podataka obće vrlednosti, te nekih zanimljivih pojedinosti pružimo bar približnu sliku plodnog rada njemačke šumsko gospodarske struke za to vrieme. Sama organizacija vrhovne šumarske službe provedena je u skladu sa opće državnom upravnom i gospodarskom organizacijom kako bi se svi postavljeni zadatci mogli rješavati sigurno i na korist obćeg narodnog gospopđarstva. Na čelu najvišeg državnog šumarskog ureda, — Reichsforstamt- a u kojem se riešavaju sva šumska i štimsko-gospodarska pitanja, kao i pitanja lovstva i zaštite prirode jest R e 1 c h sforstmeister und preussischer Landesforstmeister sa sjedištem u Berlinu. On ima položaj ministra. Njegov stalni zamjenik je »G eneraliforstmeister«. Reichsforstamt se sastoji iz 4 odjela 1 to od: I. Središnjeg i osobnog odjela; II. Upravnog i gospodarskog odjela; III. šumarsko-političkog odjela; IV. Odjela za lovstvo. Svaka pak od 15 pokrajinskih uprava ima svoj šumarski odjel t. zv. Lanđesforstverwaltung . Pokrajinska šumarska služba organizirala se prema šumsko gospodarskim i šumarsko političkim potrebama zajedničkih pokrajina. U cilju organizacije šumskog gospodarstva izdani su počam od god. 1933. brojni zakoni, zakonske odredbe, naredbe, okružnice, i upute, što je sve nedavno objelodanjeno u 5 posebnih svezaka, u kojima je sav taj obsežni materijal pregledno hronološkim redom 1 po predmetima svrstan. Kao na svim područjima gospodarskog života, tako je i u području šumskog gospodarstva državna vlast duboko zahvatila, te već odprlje stvorene poznate napredne posljedice njemačke šumarske struke učinila koristnlm za čitavu njemačku narodnu zajednicu stvorivši ujedno uvjete i smjernice za daljnji pozitivni rad. Taj se rad u ovo teško ratno doba — uz izvanredne prilike, nije mogao dalje razviti onako intenzivno i onim smjerom, kao što bi se razvio u mirno doba i uz redovne prilike. Na mnogim područjima šumskog gospodarstva morale su se poduzeti izvanredne mjere i prilagođenje danim prilikama, kao i provesti usklađenje sa ostalim granama narodnog gospodarstva. Ipak, unatoč svih zaprleka, pokazao se na nekim područjima šumarstva posljednjih 10 godina vidan napredak. Nemoguće je ovim prikazom obuhvatiti 1 predočiti detaljno što je sve za to vrieme učinjeno, pa ćemo iztaknutl samo ono, što smatramo, da je za pojedina područja šumskog gospodarstva bitno 1 važno. Na području uzgajanja šuma pojačalo se nastojanje, da se podigne što više mješovitih sastojina, tako, da se na primjer u čiste smrekove sastojlne sustavno umjetno unašala bukva — kako bi se na taj način popravile prije učinjene pogrješke, počinjene osnivanjem čistih cmogoričnih sastojina na velikim površinama. Kod izbora sjemena jedne te Iste vrste drveća velika se pažnja obratila na porieklo i rasu pojedine vrste drveta te odabirale samo one rase za koje se na temelju prijašnjih dugotrajnih pokusa ustanovilo, da u svakom pogledu odgovaraju staništu (bieli bor, ariš, duglazija i dr.). U tu su svrhu osnovane mnogobrojne suvremeno uređene stanice za izpitivanje šumskog sjemena, među kojima ističemo onu u Miinchenu, kao i osnovane mnoge nove pokusne plohe, te Izkorišteni rezultati ranije Izvršenih pokusa na tom polju.i Nad sabiranjem, prodajom i razpodjelom šumskog sjemena uvedena je stroga kontrola. Pristupilo se izradi karata šumskih staništ a (Standortskarte), koja prikazuje sve bitne i za šumsko gospodarstvo važne stanlštne prilike zajedno sa prirodnim tipovima šuma pojedinih područja (Saska, Thiiringija). Ove su karte postale nenadoknadivo pomoćno sredstvo kod umjetnog podizanja sastojina. Kod njegovanja sastojina nastojalo se češćim, ali umjerenim proređivanjem pojačati prirast (kvantltet) drvne mase, da bi se naknadila pojačana sječa, koja se morala zavesti zbog povećanih ratnih potreba. Umjetnim pak čišćenjem stabala od grana (na pr. kod bora i duglazije) nastojalo se pospješiti i povećati proizvodnju kvalitativno što vrlednije drvne mase. Uređivanje šuma našlo se usUed potrebe povećanja redovitog godišnjeg etata — pred težkom zadaćom pa je razumljivo, da se posebna pažnja obratila održanju potrajnosti prihoda. Za reguliranje potrajnosti služi rezultat preciznih snimanja drvnih zaliha i ustanovljivanja prirasta, pa su u tu svrhu vršena i mnogobrojna Istraživanja pokusnih postaja koja su pružila dragocjene podatke.2 Najintenzivniji rad vršio se za posljednjih 10 godina na polju racionalnog izkorišćavanja šuma. U racionalnoj izradi i preradi drveta, koja je već i prije bila na visokom stupnju postignut je daljnji napredak. Za usavršenje i racionalizaciju samog fizičkog rada u šumskom gospodarstvu uobće, a posebno kod izrade šumskih produkata učinilo se zaista vrlo mnogo. Znanstveni rezultati Iztraživanja novo osnovanog zavoda za nauku o šumskom rad u u Ebersvvaldu, koji su već poznati po čitavom svletu našli su široku primjenu u praksi. Cilj te djelatnosti bio je ustanovljivanje najpodesnijeg oruđa za izvedbu rada i uzdržavanje oruđa, racionalna izvedba šumskih radova, te konačno ustanovljenje pravedne zarade. Širom čitave Njemačke održavani su brojni tečajevi za šumske radnike u kojima su se radnici teoretski i praktički temeljito upućivali u racionalnu izvedbu svih vrsta šumskih radova — pogotovo u radove oko izrade drveta u šumi, te kod podizanja i uzgajanja šuma. Iako su troškovi takovih tečajeva koje je snosila država bili veliki, ipak oni izčezavaju prema koristi koju je dobilo od toga šumsko 1 drvno gospodarstvo. 1 Obzirnije o tom razpravljeno je u šumarskom Listu god. 1939. br. 4.—5. i br. 10., te uŠumarskom Listu br. 10. 1938. 2 Smjernice uređivanja šuma u suvremenoj Njemačkoj, kao i aerotakracija prikazane su također opširno u posebnim člajicima prošlih godišta šumarskog Lista: god. 1940. br. 10. i 11. 87 |