DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Najjače se pak zahvat državne vlasti očitovao u trgovini drvetom. Za reguliranje pokrivanja potreba na drvetu te potrošnje drveta kao i drvnog tržišta osnovan je državni ured za drvo (Reichssteile fiir Holz) koji je izravno podređen Reichsforstmeisteru. Taj središnji državni ured za drvo ima u pojedinim kotarevima svoje posebno uređeno šumsko-i drvarsko-gospodarske urede. Svi ti uredi rade u skladu sa državnom šumskom upravom. Njemačka nema dovoljno drveta za pokriće svoje normalne potrebe, pa manjak mora uvažati. Da taj uvoz bude što manji nastojalo se racionalizirati potrošnju i raspodjelu drveta unutar zemlje, te ujedno drvo potrebno za pokriće svakodnevnih narodnih potreba, povući iz kruga spekulativne slobodne trgovine. Stoga je za drvo po načelima upravljanog narodnog gospodarstva uveden tržn i re d (Marktordnung), kojim je točno ustanovljen način dobave drveta od proizvođača do potrošača, uz princip, da ni jedan pri tom ne bude oštećen ili pak uslied izvanrednih ratnih prilika izrabljen. Da se to postigne ustanovljene su i visine nadnica, a drvetu i njegovim sortimentima prodajne ciene .Pri tom su uzete za osnovu kao i kod svih drugih za narodni život i narodno gospodarstvo potrebnih proizvoda stopirane predratne ciene na taj način, da je novčani odnos u vriednosti između drveta 1 njegovih prerađevina te ostalih životnih namirnica ostao nepromienjen, što je vrlo povoljno djelovalo na stvaranje tržnog reda i omogućilo da se taj red održi i ustali. Uzpostava reda na području šumskog i drvarskog gospodarstva temelji se na posebnom zakonu izdanom 16. listopada 1935. god. (Gesetz iiber đie Marktordnung auf dem Gebiete der Forst und Holzvvirtschaft vom 16. oktober 1935. R. G. BI. I. S-1239). Na osnovu tog zakona izdana je dne 1. travnja 1936. naredba o izradi, premjerbi i sortiranju drveta li njemačkim šumama, (Die Verordnung iiber die Aushaltung, Messung und Sortenbildung des Holzes in dan deutschen Forsten) s kojom moraju biti u skladu sve naredbe, koje u vezi sa izradbom drveta i oblikovanjem propisuju nadležne ustanove za svaku šumsko-gospodarsku godinu unaprieđ. Propisi tih naredaba vriede za sve šumoposjednike bez razlike. U tim se propisima određuje i visina etata, daju važno upute za izradu pojedinih sortimenata, određuje način prodaje drveta za koje ciene nisu ustanovljene, te način prodaje kao i visina prodajnih ciena onog drveta i drvnih sortimenata za koje je određeno, đa se ciene moraju oblikovati. Pošto je način oblikovanja ciena na drvnom tržištu u današnjem upravljanom priradu od velike važnosti za narodno gospodarstvo gotovo svih evropskih država, to ćemo ukratko primjera radi iznieti neke zanimljive pojedinosti sa tog područja njemačkog šumsko-drvarskog gospodarstva. Po propisima Njemačkog tržnog reda izuzeto -je od oblikovanja ciena svo vrijedno i skupocjeno di´vo (Wertholz und Formvvertholz) među koje spada u prvom redu sva skupocjena za izradu furnira sposobna hrastova đeblovina (ako ima i samo 3% drvne mase za furnirie) te hrastova đeblovina razreda kakvoće A (pilanska stabla). Ovamo spada i za Ijuštenje sposobna bukova, javorova, jasenova, briestova, brezova, johova, trepetljikina, lipova, grabova bagremova đeblovina propisanih minimalnih ^ dimenzija i određenih kakvoća kao i borovi, ´ ariševi, smrekovi i jelovi trupci . određenih kvaliteta i dimenzija. Ovo se drvo prodaje pntem ustmene dražbe, a u pojedinim sluča.ie vima niesu isključene niti pismene ponude. Ta ko je pi´ema odredbama naredbe o cienama predviđeno, da cienu navedenog vriednog drveta oblikuju sami kupci. Ipak je neopravdano povišenje ciena i špekulacija i ii ovom slučaju zapriečena, jer kupac i ako može kupiti dx*vo po cieni, koju si on sam kalkulacijom odredi, ne smije na dražbi kupljeno drvo odnosno iz tog drveta izrađene gotove proizvode prodati skuplje nego, što su oni bili na dan kada su ciene stopirane, (za stari Reich vrieai dan stopiranja 17. listopada 1936., za Ostmark 17. ožujka 1938.). Tako svaki trgovac kod predavanja ponuda uviek dobro promisli koju cienu mogu podnieti njegovi gotovi proizvodi koji podliežu naredbi o stopiranju ciena. Ovaj način određivanja izvjestne gornje granice najviših ciena vriednog drveta opravdan je, dok je trajno održavanje te gornje granice moguće samo zato, što su, kao što je već napried rečeno, visine nadnica kao i svih životnih namirnica također ostale na predratnoj stopiranoj visini, pa je stoga izključeno, da bi tim postupkom bio šumoposjednik novčano oštećen. Prodajom pak ovog vriednog drveta putem dražbe dana je ipak mogućnost, da se dobije stvarna vriednost za ono skupocjeno drvo, koje se često po kvaliteti, porieklu, teškoći izvoza, načinu izrade i mogućnosti unovčavanja njegovih prerađevina znade kod jedne te iste vrsti drveta i sortimenta međusobno tako znatno razlikovati, da je kod oblikovanja ciena nemoguće sve te okolnosti uzeti u obzir. Stoga je i opravdano, da za takovo vriedno i skupocjeno drvo utvrđuju kupovnlnu — dražbom — u međusobnom natjecanju sami kupci koji kod takovog načina prodaje mogu po svojim kalkulacijama ustanovit} i dati onu cienu koja odgovara stvarnoj vriednosti drveta, a Ja ne bude pri tom prodavaoc novčano oštećen. Putem dražbe unovčuje se u krugu ograničenog broja potrošača i građevno drvo određeno za podmirenje vlastitih potreba mjestnih potrošača ili maloobrtnika, ali uz strogu zabranu preprodaje takovog drveta trećim licima. Sve ostalo sirovo drvo smije se prodavati samo u okviru oblikovanih ciena. Te ciene podliežu odredbama naredbe o zabrani povisivanju ciena (Die Verordnung tiber das Verbot von Preiserhohung vom 26. november 1936.). One su obćenito ustanovljene za drvo izrađeno u šumi kod- panja odnosno privučeno na šumsko slagalište. Kod oblikovanja ciena za bukovu i crnogoričinu deblovlnu uzela se kao polazna točka i temelj srednja ciena drveta (Mittel-M-Preise) razreda kakvoće B (Reichs-Holzmessanwe!sungen) 3 koja vriedi za normalni položaj izvoza. Te ciene služe za ravnanje (Richtpreisen), te se od njih unutar stanovitog određenog raspona (okvira) ciena smije samo onda odstupiti, ako ´ Po toj uputi za izmjeru i razvrstavanje drveta (skraćeno nazvano Reichshoma) dieli se izrađena đeblovina po kakvoći na razrede A, B i C. U razred kakvoće A spadaju trupci, koji se iztiču s ovim dobrim svojstvima: koji su zdravi ravni, punodrvni, čisti i gotovo čisti od grana, bez grješaka ili samo sa malim grješkama i oštećenjima, ili sa grješkama, koje ne utječu na njihovu uporabnu vriednost. U razred kakvoće B spadaju obični, zdravi, također i od suhara izrađeni komadi sa manjim grješkama koje izravnava bolja kakvoća drveta. U razred kakvoće C spadaju jako granati trupci sa velikim padom promjera ili jako usukani kao i malodrvni i granati ovršci, te bolesni komadi u koliko su još sposobni za tehničko drvo, osobito komadi sa duboko uraslim trulim granama, sa crvenom i bielom truleži, te sa jačom okružijivostl. 88 |