DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Prva skupina odbora nosi naslov »čovjek i zemlja«, a sfistoji se iz ovih odbora: 1. Zemljištno-pravni, 2. Kulturna tehnika i komasacija, 3. Agrarna reforma i kolonizacija, 4. Promičba (gospodarska), 5. Gospodarska prosvjeta, 6. Ustrojstvo gospodarske službe (agronomska služba), 7. Obnova sela (podizanje obće razine života na selu), 8. Krš (posebni gospodarski i družtvovni odnosi na kršu). Druga skupina odbora s naslovom »proizvodnja « obuhvaća sve grane poljodjelske proizvodnje i onih struka, koje su u izravno vezi s proizvodnjom. U toj skuipni su stručni odbori za ova pitanja: 1. Uloga državnih i posebničkih većih posjeda, 2. Biljna proizvodnja, 3. Voćarstvo, 4. Vinogradarstvo i vinarstva, 5. Povrtlarstvo i hortikultura, 6. Zaštita bilja, 7. Stočarstvo i planinsko gospodarstvo, 8. Mljekarstvo, 9. Ribarstvo i ribnjićarstvo, 10. Veterinarstvo, 11. Gospodarsko zgradarstvo. 12. Seljačko šumarstvo, 13. Osiguranje usjeva i stoke, 14. Gospodarski sustavi. Izkorištavanje đrveta Treća skupina s naslovom »tržište i promet « obrađuje ona pitanja, koja se tiči obrta, veleobrta, trgovina, prometa i novčarstva, ali samo u koliko se odnose na poljodjelsku proizvodnju, preradbu i razpodjelu. U toj skupini su odbori: 1. Zadrugarstvo, 3. Gospodarski veleobrt, 3. Gospodarski veleobrt, 4. Elektrifikacija i strojarstvo, 5. Tarifna i carinska politika, 6. Unutarnje i vanjsko tržište, 7. Skladišta, silosi, hladnjače, sušione i dr. živićeva osnova o imovnim zajednicama , koje bi obuhvatile zemljištne zajednice, obćinska zemljišta u Dalmaciji, te mere i baltallke u Bosni i Hercegovini, iznieta je u Hrvatskom šumarskom listu br. 6.—7. (str. 204.), pa je sada potanje ne prikazujemo. Između ostale suradnje istaći je članak Ing. Stj, Frančiškovića: Prirodni temelji šume (u br. 8.), u kojem je iznieta bit prirode šume i razlike između poljodjelske i šumske proizvodnje, te je po tome dobro došao u ovom stručnom časopisu. Obćenita vriednost šume iztakn u t a j e i u prikazu o nekim elementima gospodarske krize u Sjedinjenim državama Sjeverne Amerike, iz kojeg su podatci prikazani u br. 4. šumarskog lista iz 1942. godine. Završujući ovaj kroničarski prikaz Gospodarskog glasnika, bilježimo, da se ovo godište nalazi i u knjižnici Hrvatskog šumarskog družtva. Ing. O. Piškorić NOVI NAČINI ISKORIŠTAVANJA DBVETA Proizvodnja drvnog šećera. Na sastanku podružnice za brandenburšku marku Deutscher Forstverein-a održanom 1942. godine razmatrane su mogućnosti i vriednost izkorištavanja šumskih proizvoda za ljudsku hranu i za prehranu stoke. Tako je Dr. W a- p e s govorio o temi šuma i izbrana naroda , u kojem je obradio izkorištavanje šumskih nuzproizvoda (gljiva, malina, šipka i dr.), a prof. L i e s e prikazao je mogućnosti i načine upotrebe lišća i grančica za izbranu stoke. Posebno je razmotrena mogućnost upotrebe drveta kao sirovine za dobivanje hrane i krmiv a kemijsko-tehnološkim putem i to u predavanju Dr. Inga K 1 a u d i t z-a, koji je iznio rezultate radova na tom području usredotočenih u Državnom zavodu za šumarska iztraživanja u Eberswalde-u. Osnovica za dobivanje hraniva iz drveta jesu ugljohidrati, kojih drvo sadrži od 65 do 75 poljodjelskih biljaka, ali se kemijskim načinom dadu preraditi na podesnu hranu ili krmivo. Tehnološki danas je ova prerada u cielosti riešena, a za praktič ku primjenu postignutih rezultata stoji sada na putu samo pitanje rentabiliteta proizvodnje. Prema njemačkim proizvodnim troškovima 100 kg drvnog krmiva (Futterhefe) stoji 60 do 70 RM naprama proizvodnim troškovima za istu količinu sojine prekrupe (šrota) od 16 RM ili ribjeg brašna od 20 RM. (Der Deutsche Forstwlrt, 1942. br. 93./94.) Gradnja aeroplana iz đrveta. Prema jednoj viesti u »Internationaler Holzmark-u u posljednje vrieme počeli su u Englezkoj izvjesne tipove ratnih aeroplana izrađivati podpuno iz drveta. Prednost ovih aeroplana, kod kojih su metalne konstrukcije zamienite drvenom sastoji se u njihovoj manjoj težini, što ima za posljedicu povećanja akcionog radiusa ili povećane nosivosti koristnog tereta. Jestivo ulje iz smrekovog sjemena. Prema jednoj viesti u časopisu Der Deutsche Forstwirt šumarniku docentu Dru R o h- m e d e r-u uspjelo je iz smrekovog sjemena dobiti ulje, koje se može upotriebiti za jelo. Iskorištavanje iznosi oko 30o/o. Iako je to početak, vriedno je zabilježiti i ovaj način izkorištavanja plodova šume. 91 |