DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 67. OŽUJAK 1943. Dr. VLADIMIR SKORIC (Zagreb): HOLANDSKA BOLEST BRIESTOVA DIE ULMENKRANKHEIT 1. Pojava bolesti Već je godine 1921. po prvi puta D. Spierenbur g opisala veoma značajno sušenje i propadanje briestova, koje se počelo javljati u Nizozemskoj počam od 1919. godine. U prvom radu nije još došla do zaključka da li je ta bolest zarazna ili možda uvjetovana drugim vanjskim utjecajima. Već iduće godine objavila je drugu radnju u kojoj dolazi do rezultata da joj je uspjelo iz oboljelih briestova često uzgojiti u čistoj kulturi gljivu, koja imade karakterističnu plodnu formu zvanu Graphium, no kadšto i neke bakterije. Ona je dapače izvršila i umjetne infekcije, no nedovoljno poznavanje načina zaraze nije dovelo do toliko karakterističnih znakova bolesti da bi mogla stvoriti pouzdan zaključak o uzročnoj vezi te gljive i ugibanja briestova. Kratko vrieme iza toga izlazi studija M. B. S c h w a rzove »Das Zweigsterben der Ulmen, Trauerweiden und Pfirsichbaume « gdje dotjerano izvođenje čistih kultura dovodi uviek do istog rezultata t. j . do čiste kulture gljive, kojoj ona daje ime Graphium ulmi M. B. Schw. Istodobno joj uspjeva dokazati da ta gljiva imade još jednu plodnu formu zvanu Cephalosporium. Njezini pokusi zaraze sa tom gljivom u jesen dovode je do zaključka, da je ona uzrokom ugibanja briestova i ako ti znakovi propadanja niesu bili toliko određeni kao oni u prirodnim prilikama. Isto tako dolazi do zaključka da bakterije, koje je prigodice izolirala iz bolesnih briestova ne stoje ni u kakovoj vezi sa tom bolešću. Kraj svega toga javlja se B r u s s o f f sa tvrdnjom da mu je iz bolesnih briestova uspjelo uzgojiti u čistoj kulturi bakteriju, koju je nazvao Micrococus ulmi, te da je s njom uspio umjetnom zarazom izazvati spominjanu bolest briestova. Brussoff nije ostao osamljen sa tom svojom tvrdnjom, jer su ga u tom sliedili i neki drugi doduše malobrojni pisci. Nakon što su 1927. von Linde n i Zennec k također stalno iz bolesnih briestova izolirale Graphium ulmi, te dokazale da nastupa venuće briestova i u filtratu tekućine u kojoj je kultiviran Graphium, razplamsala se opet polemika između dvaju protivnih tabora. Jedni su dokazivali da je uzrok bolesti Graphium ulmi, a drugi da su uzročnici te bolesti bakterije. Da bi taj spor izveli na čistac poduzeli su ponovno ta istraživanja mikolog Wollenwebe r i bakteriolog S t a p p. Pokusi ovog posljednjeg, da sa bilo kojom bakterijom izoliranom iz bolesnih briestova, pa i originalnim kulturama Brussoffa, izazove njihovo ugibanje doveli su do negativna rezultata, te je dapače istom uspjelo dokazati, da su tako zvane čiste kulture Brussoffa mješavina raznih organizama što najbolje svjedoči o nadasve manjkavoj tehnici Brussoffa. Nasuprot tomu je Wollenweberu uspjelo u punoj mjeri potvrditi prijašnja istraživanja onih, koji su navodili Graphium ulmi kao uzročnika bolesti i to ne samo time što mu je svagda uspjevala čista kultura gljive iz zaraženih briestova i nalaz micelija gljive u trahejama, već je još važnije, uspjelo mu je umjetnom zarazom tom gljivom izazvati tipično oboljenje i ugibanje briestovih stabalca. Istovremeno sa Stappom i Wollenweberom izvršila je takova istraživanja i Ch. B u i s m a n, koja je također došla do istog rezultata, no pri tom opsežnim infekcionim pokusima dokazala da je najpovoljnije doba za infekciju 65 |