DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 30     <-- 30 -->        PDF

(Juma iz crnogoričnog drveta. Prema gume iz ovog luga ili, zapravo, iz drveta. Donovinskim
viestima jedna švedska tvornibivena
guma zelenkaste je boje i pokazuje
ca celuloze (Mo & Domsjo) tokom 1942. mnogo sliCnosti s umjetnom gumom, koja se
godine vršila je pokuse, kako bi sulfit-proizvodi u Americi, a dolazi na tržište pod
ni lug, koji preostaje kod proizvodnje paimenom
thiokol. Po kakvoći bi odgovarala bupira,
izkoristila za proizvodnju ni t. j. njemačkoj umjetnoj gumi, kojoj je
sintetsk e gume . Ovaj rad završen je izhodišnje tvorivo kameni ugalj. Za sada pros
uzpjehom, jer je pronađen način dobivanja izvodnja imala povećati na 200 t godišnje.


Zaitita šuma,


MJERE ZA SUZBIJANJE SUŠENJE HRASTOVIH I BRIESTOVIH SUMA


Ponovi zamah jačeg sušenja naših hrastovih
šuma, koji se naročito očitovalo 1942. godine,
potaknulo je jeseni 1942. tadanje Mini starstvo
šumarstvo i rudarstva,
da zatraži suradnju sveuč. prof. Dr. Vladimira
Š k o r i ć a, predstojnika Zavoda za fitopatologiju.
Poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Prof. Dr. škorić na osnovu terenskih
izviđa 1 naknadnih laboratorijskih Iztražlvanja
predložio je ovaj


J IZVJEŠTAJ


1. U šumskom predjelu Rešetine suši
se hrast i briest u znatnoj mjeri, dok
primiešanl jase n pokazuje samo pojedinačna
propadanja i to djelovanjem bakterije
Bacterium Fraxini j sekundarnim napadajem
od Hylesinus fraxini. Briestovi se suše uslied
zaraze gljivom Ceratostomella ulmi,
koju prenose na zdrave briestove prilikom regeneracionog
žderanja u pazušcima grana
Scolytus scolytus i Scolytus multistriatus.
Hrastovi su bili u g. 1939. jako,
a manje godine 1940. obršteni od gubarovih
gusjenica, to o jakosti prvog napada najbolje
svjedoči činjenica da se na jednom stablu
nalazilo i do tisuću gubarovih legla. Time i
naknadnim napadanjem drugog lista po p e-
p e 1 n i c i (Microsphaera alphitoides) hrastovi
su toliko oslabili da su, sekundarno zara.ženi
gljivom Armillaria mellea, u manjoj
mjeri insektima Agrillus biguttatus
i Xyloterus signatus, podpuno osušili.
2. U Kapelničkom lugu slični su
odnosi kao u Rešetini, no u ovom slučaju je
napad od Agrillus biguttatus mnogo intenzivniji,
te se u ovom slučaju nalazilo dosta m.nogo
stabala, koja su u krošnji još zelena, a
ipak se već u donjem dijelu deblja vide jasni
spiralni hodnici krasnika sa obiljem Učinaka
toga Insekta. Briestovi propadaju s istog uzroka
kao i u Rešetini.
3. U Egmeč u je mješovita šuma hrasta,
briesta, jasena i graba, te ove dvije posljednje
vrste drveća ne pokazuju nego samo pojedinačno
znakove propadanja, no zato su i
ovdje osjetljivo pogodjeni hrast i briest. Briest
je i ovdje obolio od brestove bolesti, a obilje
likotoča pogodovati će daljnjem širenju iste.
Hrast je i ovdje takodjer oslabljen prijašnjim
navalama gusjenica, te kašnje ponešto rjeđe
zaražen od puz e (Armillaria mellea), no zato
opet obilno napadnut od Agrillusa, kojem
se u ovom slučaju pridružuje i strlžibuba
Clytus arcuatus to i onako slabo stanje tih
stabala samo još pogoršava. Istovremeno napadaj
ove strižibube svjedoči o velikoj slabosti
tih hrastova, jer se ista redovno pojavljuje
samo na oborenim stablima.
4. U Starom Brezovcu ponavlja se
slika, koju smo vidjeli u Egmeču no samo s
tom razlikom da briest osim Scolytus scolytus
i Se. multistriatus napada Pteleoblu s
V i 11 a t u s, a javlja se 1 na debelim stablima,
što takodjer redovno nije slučaj. Već oslabljeni
hrast napadnut je veoma jako od Agrillus
biguttatus, što svjedoči brojne kotlonice toga
insekta izmedju kore i drva, no larva samog
insekta nismo više nalazili.
5. U Kovačic i mješovitoj šumi, hrasta,
briesta, jasena i lipe, ostala je lipa podpuno
zdrava, jasenovi pokazuju suhe
grane u vrhu očevidno radi pomanjkanja vlagge
uslied jačeg proredjenja same šume. Hrastovi
su u ovom šumskom predjelu stradavali
godine 1931.—1933. u velikoj mjeri od gubara,
a 1938. najjače od zlatokraja, a manje od gubara
kukavičjeg suznika i hrastova moljca
(Tortrix virldina).
Smalaksala hrastova stabla napadnuta su
od puze (Armillaria mellea), hrastovog krasnika,
drvara Xyloterus signatus i
strižibube Clytus arcuatus. Briest kao i drugdje
stradava od holandske briestove bolesti
povezane sa likotočima.


6. U Topolovcu slika je podjednaka
onoj u Kovačici, tek su ovdje hrastovi jače
zaraženi od Armillarie, a nalazimo tu gljivu
i na briestovima oboljelim od briestove bolesti.
7. U Spačvi grab i jasen drže se dobro,
no hrast i briest opet suše u znatnom opsegu.
Briest boluje od briestove bolesti, a hrast
stradava s istih uzroka, koji su navedeni u
prijašnjim slučajevima, no i ovdje ga napada
Colj^us arcuatus slično kako smo to nalazili
u Egmeču.
8. Srnjače su starija šuma, te je ovdje
slika ponešto đrugčije nego u prije spomenutim
šumama. Sušenje hrasta i briesta javlja
se i ovdje, no jasenovi su podpuno
zdravi . U dielu šume na nižim položajima
javlja se sušenje u priličnoj mjeri, no ipak ne
tako jako, kako je to slučaj u svima do sada
spominjanim šumskim predjelima. Medjutim u
onom dielu šume, koja leži na povišenom terenu
za sad sušenja gotovo i nema, pa je i
sam profil tla već na oko dosta različit od
onog u nižim predjelima. Koliko utječu te razlike
u tlu na sam proces propadanja nije još
za sada moguće reći, jer treba sačekati detaljne
mehaničke i kemijske analize tih tala. Dakako
da će se u utjecaju tla i u svim prijašnjim
slučajevima moći dobiti pravilna slika
i sud istom nakon završetka pedoloških iztražlvanja
o čemu će posebni izvještaj podnieti g.
prof. dr. M. G r a č a n i n, kada te radove završi.
Briestovj i u ovom šumskom predjelu
stradavaju od briestove bolesti, a ponešto češće
javlja se na njima i puža (Armillaria mel


92