DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 32 <-- 32 --> PDF |
voza u šumskoj sjeni, jei´ insek t voli svjetlo , a namaz paradihlorbenzolom odbija ženke od odlaganja jajašca, pa je 1 to moguće prlmjeniti. Velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo) ponajčešće uzrokuje samo tehničke štete, no opaženo je u Srnjačama da može prouzročiti i znatnije odlupljlvanje kore. Radi posljednjeg razloga kao i stoga da tehničke štete ne budu veće potrebno je i u ovom slučaju jače zaražena stabla oboriti i izvesti Iz šume. Xylotoius signatus i Platypus cylindrus nikako ne ugrožavaju sami po sebi život drveta, te su potpunoma sekundarni i kad nebi bilo znatnijih šteta po tehničku upotrebu drva, jedva da bi trebalo što protiv njima poduzeti. Kako su međutim od njih napadnuta stabla već i onako na-jvećim dielom uništena od prije spomenutih faktora, to če sječom tih stabala i njihovim izvozom biti gotovo automatski riješeno i pitanje od njih uzrokovane štete. Sigurn o je ipak da ako se propusti PRAVODOBNI izvoz iz šuma, biti će i po njima prouzročena šteta na tehničkom drvu znatnija. Konačno pri zaključku ovog izvještaja pripominjem, da je već dosadanjom pretragom bolesnih hrastova uglavljeno u trahejama obilje jedne gljive, koju će biti moguće istom naknadno inđentificirati, no koliko -je njezino značenje u propadanju hrastova odlučit će istom rezultat umjetne zaraze, te ću o tom pravovremeno izvjestiti naslov, kad bude i taj posao završen.« Na osnovu ovog izvještaja Glavno ravnateljstvo za šumarstvo pod br. 31.245.-Š-1942. izdalo je shedeće upute za praktički rad na suzbijanju ovog sušenja; Prednje stručno mišljenje g. prof. sveuči- Ušta dr. škorića, dostavlja se naslovu radi znanja i provedba sječe svih hrastovih sušaca i to u prvom redu onih koji su propali u ovoj godini. Ako nije moguće sva stabla odmah izraditi neka se barem obore i u oborenom stanju skine 1 spali kora, da se spriječi daljnje širenje Agrilusa biguttatusa, koji svojim radom tek u trećoj godini zadaje smrtni udarac našim najvrijednijim hrastovim sastojinama. Odjel za šumarstvo, je došao do zaključka, da su mnoge čiste i mješovite hrastove sastojine, mjestimično i čitavi šumska predjeli propali upravo zbog toga, što do sada nisu pravovremeno poduzete obranbene mjere protiv ovog zareznika. Da se pred par godina počelo rušenjem i spaljivanjem kore onih hrastovih sušaca koji su propali u odnosnim vegetacionim periodima, t. j . prije izlaska novih kukaca u mjesecu lipnju iduće godine, nesumnjivo je, da bi u znatnoj mjeri umanjili širenje ovog štetnog zareznika i da bi na taj način spasili ogroman broj vriednih hrastovih stabala. Kako je, međutim, stalno, da su mnogobrojna hrastova stabla, koja su ove godine prolistala već napadnuta pred dvije godine, jer ličinka dulje vremena živi u kambialnom dielu stabla, moramo računati time, da ćemo u idućoj godini imati novih sušaca, koji će poslužiti j^ao rasadnici za daljnje širenje ovog vrlo štetnog kukca. Prema tome je dužnost svih šumara, da nastoje svim mogućim silama što više suzbijati agrilusa, bez obzira na povećane troškove kod izrade, a to se može postignuti samo na taj način, da se prije proljeća obore sva u ovoj godini obamrla stabla, kako je to potanje opisano i iztaknuto u prednjem stručnom izvještaju gospođina profesora Škorića. U koliko će posjednici šuma imati, recimo, veće troškove i time donekle umanjiti šumsku taksu, ogromna će se korist postignuti time, što će se spasiti preostale hrastove sastojino koje će — u protivnom slučaju — neminovno biti napadnuti i konačno propasti. Napominje se, da je katastrofa ogromna, jer nema šumskih područja u kojima ne hara ovaj zareznik. Za sada su pošteđena samo hrastove šume u pokupskoj ravnici, dok su sva ostala područja naših hrastovih šuma osjetljivo napadnuta, te nije riedak slučaj, da su čitavi šumski predjeli uništeni. Iz navedenih razloga ovaj odjel opetuje sve naprieđ navedene okolnosti i stavlja naslovu u dužnost, da izvrši obaranje i spaljivanje kore najnovijih hrastovih sušaca u svima šumskira predjelima u kojima se takovi šušci nalaze, jer će se samo na taj način spasiti naše najvrijednije šume od podpune katastrofe. Slično je i sa sušenjem brijesta koji, kako je poznato, stradava od napadaja gljivice Ceratostomella ulmi, tako zvane briestove bolesti, a koju pak prenašaju podkornjaci Scolytus i Scolytus multistrlatus. Prema tome, ako hoćemo barem donekle umanjiti zarazu navedene glivice i time spasiti ona brijestova stabla koja nisu još napadnuta. Potrebno je što prije oboriti sva bolesna i sumnjiva stabla, te skinuti i spaliti njihovu koru, kako je to opisano u prlležećem stručnom mišljenju. O poduzetim mjerama pođnieti izvještaj najdalje do konca mjeseca svibnja 1943. godine sa izkazom. Dostavljeno : Gosp. MINISTRU narodnog gospodarstva, Gosp. DRŽAVNOM TAJNIKU, Gosp. PROČELNIKU odjela za šumarstvo, SVIM ODSJECIMA, RAVNATELJSTVIMA SUMA — SVIMA VELIKIM ŽUPAMA: VUKA (kotar; Vukovar, Vinkovci, šid, Ilok, Hrv. Mitrovica, Ruma, Irig, Hrv. Karlovci, St. Pazova, Zemun); BARANJA (kotar: Virovitica, Podr. Slatina, D. Miholjac, Valpovo, Osiek, Đakovo, Našice); BILOGORA (kotar: Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Bjelovar, Grublšno Polje, Garešnica, Čazma); VELIKIM ŠUMSKIM POSJEDIMA: Kneza Odescalehia u Iloku; grofa Eltza u Vukovaru; Našičkoj tvornici tanina i paropila đ. d. Zagreb; Krndija d. d. Našice; šumsko veleobrtno d. d. Belišće; vlastelinstvo grofa Draškovića Senkovci k. đ. Slatine i Khuen-Belassi, Nuštar, ČLANOVI, kojima se ne uzteže đružtvena članarina prigodom Izplate beriva DUŽNI SU ČLANARINU za 1942. i 1948. godinu PODMIRITI DO KRAJA MJESECA 02UJKA. m |