DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
lOlANM fA I|BTO^ B OlE^T Tabla I. (orig.) tomu pruža jaku zaštitu askorsporama protiv vanjskih nepovoljnih utjecaja i tako se lakše sačuva gljiva od propasti nego je to slučaj kod Cephalosporium. i Graphium spora. Pokušaji umjetne zaraze sa tim raznim vrstama spora bjelodano su pokazali, da je jedino ta gljiva uzročnik te bolesti, jer su kao posljedica takove umjetne zaraze usliedili svi karakteristični znakovi bolesti, kakve možemp opaziti u te bolesti nastale na briestovima u šumi. Umjetnu zarazu treba izvršiti od početka lipnja do polovice kolovoza, jer je u to vrieme briest najosjetliviji za bolest, no osim toga potrebno je da u kori´ napravimo rane i unesemo spore gljive u nutrinu drva. U tom se slučaju bolest javlja već 9 do 14 dana iza umjetne zaraze, a katkad nešto kasnije, što zavisi o vanjskim vremenskim prilikama. Pokušaj da se bolest proizvede nanošenjem spora na površinu lišća ili kore bih su negativni, te je već to bilo znakom da su rane prieko potrebne za zarazu, no trebalo je ustanoviti, koji su faktori koji prouzrokuju rane i omogućuju zarazu. 4. Način širenja bolesti i raznašaći bolesti. Premda su vjetar i kiša česti raznašaći brojnih uzročnika biljnih bolesti, bilo je već od prvog časa slabo vjerojatno da imadu tu ulogu u ovom slučaju, i to s razloga što vjetar ne može da odnosi spore ove gljive čvrsto sljepljene po 69 |