DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
moću sluzi. Kiša, iako bi mogla vršiti takovo širenje nakon razkvašivanja sluzi, to bi usljeđivale zaraze samo na neposrednu blizinu, a bolest bi u tom slučaju napredovala polagano i sporo. Kako se ta bolest širi velikom brzinom vidi se već iz njezinog naglog širenja u Evropi, pa prema tome otpada mogućnost znatnijeg širenja kišom. Uvažimo li činjenicu da je brzo prebrodila ocean i pojavila se na briestovima u Sjedinjenim državama trebalo je tražiti nosioce bolesti, koji su to kadri izvesti u srazmjerno kratkom, vremenu i na dosta velike udaljenosti. Opažanje, da su bolesni briestovi redovno sekundarno obilno zaraženi od velikog i malog briestovog likotoča (Scolytus scolytus F. i Scolytus multistriatus Mrsh.), a pogotovo da je u čistim kulturama gljiva iz kotionica tih likotoča pronađena i «. SI. 4. Trag regeneraclonog velikog SI. 5. Velild brestov Ilkotoč na djelikotoča u pazušcu tankih grana lu regeneracijonog žderanja (po (orig.) Boepke.u) gljiva veoma nalika na Graphium ulmi bila je pobudom da je Marcha l izrazio sumnju da spomenuti insekti stoje u vezi sa širenjem te bolesti. Neovisno o tom pronašli suWollenweberiStapp u zibkama kukuljica istih insekata koremije od Graphium ulmi. Ipak ni jedan od prije spomenutih autora nije dalje posvećivao pažnju i pridavao značenje gornjim činjenicama, pa je tek J. G. Bet r e m pokušao učiniti vjerojatim da savršeni insekti bivaju u zibkama natovareni sporama gljive, te da prilikom regeneraclonog žderanja vrše prenos gljive u grane drugih stabala. Ovaj zaključak Betrema, koji se osnivao samo na opažanjima, potvrđuje eksperimentalno već Roepke, a pogotovo Fransen i Buismanova opsežnim pokusima. Već je poznato iz prijašnjih istraživanja da mužjaci i ženke obaju likotoča prije nego spolno dozore obavljaju regeneraciono žderanje oko 2 tjedna u pazušcima 2—3 godišnjih grana, pa je veoma lako naći vidne tragove njihova žderanja u obliku malih brazdica izgrizenih u kori na spomenutim mjestimja. (SI. 4 i 5). Te brazdice kasnije zarastu, pa se često i jedva zamjećuju, no odlupljivanjem kore kraj takvih brazda često se nalaze prvi početci briestove bolesti. Od posebna je interesa činjenica da insekti vrše regeneraciono žderanje u prvom redu samo n a zdravim stablima, a jajašca odlažu samo na slab oi oboljelo drveće. Fransen i Buismanova da dokažu pouzdano tu vezu vršili su pokuse sa insektima, koji su se boravkom u čistim kulturama gljive nakrcali njezinim sporama. Zatim su ih prenosili u pazušce grančica i pustili da tu vrše regeneraciono ždera 70 |