DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ukuhavanju uviek tamnije raztopine nego tekući. Ocjedci, koje sami kožari prave su nasuprot svjetliji, jer se izluživanje vrji pri nižim temperaturama i jer se uzima samo toliko vode, koliko je neophodno´ potrebno za rad i za štavljenje. Kožari dobivaju na taj način bolji proizvod, dok tvorničari ocjedaka bolje izkoriste sirovinu. Međutim se te grieške mogu novim specijalnim postupcima kao bistrenjem, dekoloriranjem, sulfitiranjem prilično ukloniti. Još postoji jedna mana ocjedaka, oni se mogu lakše patvoriti melasom, šećerima, anorganskim solima i raznim drugim ocjedcima. Pravljenje ocjedaka opravdano je samood sirovina sa malim postotkom treslovina. Stavila od hrastovog i kestenovog drveta imaju odlična svojstva osobito za moderno brzo štavljenje, ali se kao triesla ne mogu upotriebiti zbog malog postotka treslovine. Žele li se dakle odlična svojstva hrastovog i kestenovog drveta izkoristiti za činjenje koža, moraju se upotriebiti u jačoj koncentraciji, t. j . moraju se od njega praviti ocjedci. Pravljenje ocjedaka sastoji se uglavnom od tri samostalne radnje: usitnjavanje sirovina, izluživanje sirovina i ukuhavanje (ugušćavanje) raztopina dobivenih izluživanjem. 1. Usitnjavanje i prenos sirovina. Bilo da se sirovina upotriebi kao trieslo, bilo da se upotriebi za daljnje prerađivanje ocjedaka mora se ona na sval^i način usitniti. Način i stepen usitnjavanja su za izkorišćavanie od vrlo velike važnosti. Cim je sirovina finije usitnjena, tim je i izkorišćavanje sirovine bolie i brže, ali se praktički može usitnjavanje provesti samo do izvjestne granice. Ako je iverje manje od 3 mm, lako se začepe difuzeri. Pogotovo se u prah usitnjena sirovina ne može upotriebiti za izluživanje, jer se od nje stvaraiu kompaktne grude, kroz koje voda uobće ne prolazi, osim toga bi se od praha lako začepila sita i ventili. Prah je i opasan, jer je lako upaljiv i u doticaju sa zrakom i eksplozivan. Zato se u mlinove, elevatore, gdje ima mnogo toga praha ne smije ulaziti sa otvorenim svjetiljkama, a ležišta od osovina treba dobro mazati,_da se ne upale. Sirovine treba toliko usitniti, da voda može lako obkoliti pojedine komadiće i. da lako može u njih prodrieti. Za razne vrste sirovina je to vrlo različito. Iz hrastovog iverja sa iverima 5—7 mm velikim može se izlužiti 79-5"/o sadržaia, a sa iverima od 10—20 mm samo ....^/.. Kod kestenovog drveta pokazali su pokusi, da se kod jednake debliine tresaka smaniivanjem dužine od 25 mm na 5 mm povećava izkorišćavanie odprilike od 34"/o na 72´´/o, iz čega sliede, da se usitnjavanjem mora smanjiti duljina vlakanaca, odnosno da se usitnjavanje sirovina mora provesti u smieru vlakanaca. Uglavnom mora sirovina biti jednolično usitnjena i da je viševlaknastdg, pamučastog, zrnastog sastava (strukture). Treba paziti, da u sirovinama ne bude kamenja, ier ono lako izlomi noževe i ošteti mlinove, isto su tako veoma štetni komadići željeza, od koiih štavila potamne. Zato materijal, koji treba usitniti, mora prije- luženia prieći preko čvrstih ili rotirajućih mapneta, koji privlače želiezo i tako ga odstrane iz sirovine. Za usitniavanje sirovina upotrebljavaju se razni stroievi, koji prema konstrukciji sirovinu izrežu, izsieku, izlome, zdrobe, smrve ili smelju. Kore se većinom samelju u mlinovima. Ima čitav niz takvih mlinova, l<:oji koru, kako iz šume dolazi, odmah samelju. Ali za mnoge mlinove treba koru priie mlievenia iače usitniti. To se radi ili sa sjekalicama ili sa strojevima, koii koru izlome. Dugovlaknaste kore hrasta i mimoza se sjekalicama usitne. kratkovlakSiaste i one. koje imaju mrtve kore, kao smrčeva kora, kora breze, hemloka, mangrova i maleta se izlome. Za rezanje kore upotrebljava se miestimice obična sjekalica samo jače građena. Dva noža ili više njih, koji su pričvršćeni na žbice zamašnjaka odsjecaju male komade od kore. koia se automatski na mahove približuie tim noževima. Pošto je učinak rada tako jednostavnog stroja veoma malen, upotrebliava se ondje, gdje treba usitniti velike količine kore t. zv. Farcotova sjekalica. Ovaj se stroj sastoji od dva diela: sprave za rezanie i sprave za doturanje kore. Sprava za rezanie sastoji se od dvije ploče na zajedničkoj osovini, koie su ukoso položenim noževima spoiene. Sprava za doturanje kora sastoii se od dva nazubliena valjka, kojih se razmak može uteeom mieniati (reguliratil. Ta dva valjka zahvate koru, koja je položena na sto u sloiu iednake debliine. i dovedu je do noževa. Ako se ploče sa noževima okrenu 125—130 puta u minuti, može ta sjekalica za jedan sat 800 kg sirovine pretvoriti u trieslo. (Nastavit će se.). 114 |