DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PREGLED DEUGO STOLJEĆE GOSPODARSKOG LISTA Prošle, 1942., godine navršilo se sto godidružtva koje je bilo kroz mnoga desetna, kako je izišao prvi broj Gospodar ljeća glavni nosilac naprednog gospodarstva u skog lista. Od svog prvog broja, koji nosi ´Hrvatskoj. Stranice Gospodarskog nadnevak 30. srpnja 1842. godine, pa sve do lista, bile su uviek otvorene razdanas ovaj je list neprekidno izlazio, pa prepravama iz područja šumskog goma tome sa sto svojih godišta predstavlja spodarstva , koja je suradnja započela f danas najstariji hrvatski časopis. »pismom« Franje šporera o potrebi osnutka Kako je poznato, pred stotinu i nešto više »narodnog šumarstvenog zavoda« tiskanom u godina krenuo je politički život hrvatskog naListu mjesečnom početkom 1843. god. roda novim putem. Tadanje suvremene ideje Od 1941. godine Gospodarski list Izdaje Europe nisu mogle ostati bez utjecaja ni na Ministarstvo seljačkog gospodarstva (danas Hrvate, kod kojih dolazi do spoznaje snage Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo) sa za cjelokupne narodne zajednice i vriednostl njedaćom da bude veza Između nauke i najšire govanja narodnih osobina, a u prvom redu jeprakse, da s tekovinama nauke upozna hrvatzika. Međutim je jedna skupina hrvatskih roskog Seljaka pružajući mu tjedno praktične doljuba sviestna, da narod može stečenu sloupute za sve grane njegovog gospodarstva. bodu i nezavisnost sačuvati samo onda, ako Gospodarski list donosit će članke i iz podruje i gospodarski snažan i ođporan. Plod ovog čja šumarstva, pa rado prenosimo pozi v sanastojanja bio je osnutak Hrvatsko-slavon-danjeg urednik a Gospodarsko g liskog gospodarskog družtva. st a Dr a S. Dubić a za suradnju šumara Osnutak gospodarskog družtva, ustanove u ovom tjedniku. Ova suradnja ne samo da je za uzdržavanje i jačanje gospodarske snage vriedna pažnje, nego je i neobhodno potrebna, hrvatskog naroda povezan je osobom tadajer se ovim načinom bez nametljivosti upoznjeg zagrebačkog nadbiskupa i kardinala J. naje seljak sa šumom i šumskim gospodarHaullka na čiji se poziv 3. veljače 1841. gostvom, koje upoznavanje vodi k valjanom godine sastalo tridesetak rodoljuba na dogovor spodarenju sa šumom. Ovo upoznavanje olak oko ostvarenja zamisli osnivanja gospodaršat će i gospodarenje u zajedničkim i državskog družtva. Zaključak o osnutku jednog nim šumama, jer će poduzeće mjere nailaziti družtva, kojemu će bitj zadać a izpitiva -na razumievanje onoga, čiji je život uzko ven j e g/O spodarskih prilika i rad zan sa šumom i koji je tako rekuć u dnevnom na podizanju seoskog gospodarneposrednom dodiru sa šumskjim gospodarstv a pao je na istom sastankui Zamisao je stvom, koji je suradnik u uzgoju, obnovi i čuostvarena osnivanjem . r v a t s k o-s 1 a v o .-vanju naših šuma. skog gospodarskog družtva, koje Šumari bi trebali biti i čitaoci ovog lista. je prvu skupštinu održalo 24. rujna 1841. goSuradnja iz šumarstva dobro će doći u njihodine. Na toj skupštini zaključeno, da družtvo vom »promičbenom« radu, a gospodarske poIzdaje glasilo na »narodnom« t. j . hrvatskom uke u vođenju njegovog gospodarstva uz kojeg jeziku, pa je nakon potrebnih priprema, već je vezan život na selu. Gospodarski list treba napried označenog dana t. j . 30. srpnja 1842. li bi čitati i lugari, članci iz šumarstva slugodine izašao prvi broj družtvenog glasila žit će´ im kao pouka i osvježenje stručnog pod imenom »List mjesečni gospoznanja, a iz gospodarstva bit će im neposredarsko g družt v a«. To je početak dadni savjetnici, kako da razpoloživo zemljište i našnjeg Gospodarskog lista, koje predstavlja svoje gospodarstvo izkorištuju na najraciokonačno ime »lista mjesečnog«. nalniji način*). P. Sto godišta ovog našeg časopisa ogledalo su hrvatskog gospodarskog života i rađa na *) Gospodarski list izlazj tjedno, a adresa gospodarskom polju. U tom listu zabilježen je uredničtva i uprave glasi: Zagreb, Trg Kulina razvoj Hrvatsko - slavonsko gospodarskog Bana 10. Godišnja predplata iznosi 120 Kuna. Uzgajanje šuma PRIRODNI TOK OBNOVE POŽAROM UNIŠTENE PRAŠUME Dr. .. .. Mullerovo djelo o sastavu, rastu toku obnove požarom uništene i pomlađjivanju prašuma jugoistočne Europrašume . pe*), u kojem su zapravo prikazane prašume U svim svojim razmatranjima i biološkim Rodopa, Pirin i Rilo planine, prikazano je iztražlvanjima kod pojedinih vrsta drveća, te svojedobno u šumarskom listu (u br. 7. iz njihovih čistih i mješovitih sastojina koje sa1931. god.) obširnije sa šumsko-uređajne činjavaju prašume visinskih područja Rodope, strane, dok prikaza sa šumsko-uzgojnog glePirin i Rile planine, obraća pisac posebnu paž dišta nije bilo. Kako u tom djelu ima zanimi-nju djelovanju šumskih požara, te dolazi do vih podataka šumsko-uzgojne, dendrogeo-zaključka, da je šumski požar (uz klimatske grafske i fenoložke vriednosti, to ćemo ove okolnosti koje ovdje vladaju), odlučan faktor rezultate prikazati u šumarskom listu, jer će u životu prašume ne samo za to, što ju djelubiti analognih pojava i u našim šumama, odjuć katastrofalno uništava, već što ujedno nosno prašumama. Prvi dio ovih prikazivanja stvorenim fizikalnim i kemijskim stanjem tla izniet će autorova opažanja o prirodno m nakon požara, odlučuje kod njezinog pomla djivanja i obnove. Na taj način postaju pre *) Dr. .. .. MuUer: Aufbau, Wuchs und ma zaključcima iztraživača veliki šumskj poVerjiingung Sudost-europaischer ´ Urwalder žari, koji povremeno uništavaju prašume ovih (Eine waldbaullche Studie iiber der Urwald područja ujedno i najdjelatnije sredstvo njiunserer Zone Uberhaupt) — Hannover 1929. hove obnove, te ulaze u sam život prašume, 115 |
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 22 <-- 22 --> PDF |
uz izvjesne okolnosti, kao njezina neminovna prirodna potreba. Rietko kada dozive šumske sastojine toga područja svoju fizičku starost te postepeno propadanje stare drvne mase. Njih redovno već ranije uništavaju katastrofalni šumski požari. Ovo se grotovo redovno zbiva kod sastojina sastavljenih od crnogoričnlh vrsta drveća, dok bukove stare sastojine obično nestaju uslied napadaja gljiva 1 pustošenja orkanskih vjetrova kako je to već napried pobliže razloženo. Tok ^ prirodnog pomlađenja šumskih sastojina sastavljenih od svietlo - zahtievajućih vrsta drveća , kao na pr. bielog bora i trepetljike mnogo se razlikuje od prirodnog pomlađenja sastojina koje sačinjavaju zasjenu podnašajući vrste , kao na pr. smreke i jele. I sam je izgled paljevina neposredno nakon požara raznolik. Budući da borovina zbog sadržaja na smoli gotovo potpuno izgara, to kod uništenja borovih sastojina nastaju odmah gole površine sa relativno malo drvne mase, ali sa velikom količinom alkalija. Naprotiv, kod požara jelovih i smrekovih sastojina ne izgara potpuno sva drvna masa već na paljevini ostaju dulje vremena veće količine drvne mase, koje postepeno trunu, dok se tlu nalazi razmjerno malo alkalija. — Gole površine nastale požarom borovih sastojina uopće ne miruju, jer borovo sjeme počimlje odmah klijati tako, da redovno ne dolazi do obrazovanja među — sastojine mekanih vrsta drveća. Na taj način počimlje pomladjenje bielog bora na pepelu stare generacije, te nakon primarnog pomlađenja površine nastaje i sekundarno, jer borova stabla rano rode sjemenom tako, da za razmjerno kratko pomladno doba nastaju na velikim površinama približno jednako stare borove sastojine. Kod obnove čistih i mješovitih jelovih i smrekovih sastojina odvija. se proces prirodnog pošumljena požarom ogoljelih površina drugačije. Pisac nije imao prilike da proučava sve faze prirodnog pošumljenja velikih požarnih površina nastalih izgaranjem starih jelovih i smrekovih prašuma, ali je pratio ponovno prirodno pošumljenje površina preko kojih je požar prešao nakon izkorišćavanja drvnih masa po čovjeku, pa ga u pet faza prikazuje ovako: 1. Faza : Nakon požara nastalo golo mineralno tlo naseli Epilobium koJi ga u čistoj i gustoj .formaciji pokriva prvih 5 godina. 2. Faza : Za vrieme đalnjih 5 godina uzrastu na čitavoj površini trepetljike, breze i vrbe, te formiraju doskora potpuno sklopljenu sastojinu; istovremeno ispod krošanja te sastojine potpuno nestaje biljni pokrov tla dočim se mineralno tlo pokrije tankim slojem listinca navedenih mekanih vrsta drveća; drvna masa koja je iza požara na površini preostala počinje da trune i da se razpada. Ovaj listinac što ga stvaraju trepetljike, breze i vrbe razlikuje se od listinaca ostalih listača po svojoj karakterističnoj crnoj boji, kao i po tom što se u tankim krpama lako skida sa svoje mineralne podloge. Pod tim se listincem nalazi vrlo rahli crni prašinasti sloj dobro mineraliziranog šumskog humusa. 3. Faza: Nakon 10 i više godina, 6—8 m visoko uzrasla sastojina mekanih vrsta drveća još je sklopljena. — Crni, rahli mlneralizirani humus pokriva u crnu trulež pretvoreni listinac. Potpunom neutralizacijom alkalija u tlu i raspadojn ostataka drvnih masa u trulež — stvoreni su povoljni uvjeti pomlađenja smreke i jele, pa se u toj fazi na truležu stare geđe-. racije podiže smrekov i jelov podmladak. 4. Faza : Nakon 25 i više godina postaje rast smrekovog 1 jelovog podmladka sve brži, te on sve jače prodire kroz krošnje svoje brezove, trepetljikine i vrbove nadstojne sastojine, dok konačno tu sastojinu ne preraste 1 sasma ne potisne. Pod gustim jelovim i smrekovim krošnjama potisnuta stabalca ovih listača trunu, prelamaju se i izvaljuju tako, da konačno ostaje na čitavoj površini približno jednako stara smrekova i jelova sastojina. — Ova se mlada sastojina na strunutom drvnom humusu bujno dolje razvija. Na staru generaciju crnogoričnog drveća podsjeća još jedino već podpuno trula drvna masa starih stabala, kao i pougljeni ostatci drveta na koje se tu i tamo na tlu nailazi. 5. Faza : Prema primjerku u Rili planini takova sastojina nakon 50 godina, u svojoj konačnoj fazi pomlađenja daje sliku gotovo jednako stare čiste sastojine crnogoričnlh vrsta drveća, razlika u starosti pojedinih stabala iznaša 20—30 godina. — Trepetljikina, brezova i vrbova stabla već su potpuno iz ts mlade sastojine izlučena, dok pojedina rietka iza požara preostala stabla stare generacije crnogorice takodjer iz nje postepeno nestaju bilo da se suše bilo da ih vjetar nagorjele i natrule prevaljuje. Na nekadanju sastojinu listača podsjećaju još samo truli ostatci njihovih izvaljenih stabalaca. Mlada sastojina crnogorice pokazuje snažan rast — krošnje su joj u jednoj visini — vremenom se sva mlada i zaostala stabla posve izlučuju i ginu tako, da ta novo uzrasla mlada sastojina kada pređe u srednjodobnu postaje gotovo jednako stara čista crnogorična sastojina: Još se dulje vremena iza nestanka generacije listača opaža njihovo povoljno djelovanje na sastav tla tako, da tlo pokazuje neku kombinaciju izmedju tipa tla nastalog pod krošnjama čiste šume listača i onog nastalog u čistoj crnogoričnoj sastojim. Na tlu još uviek trunu ostatci nailazi se na rahli sloj dobro mineraliziranog crnosmeđjeg šumskog humusa.**) Kada se potpuno krošnje mlade sastojine sklope i potpuno potisnu mlađi razredi, što se zbiva obično izmedju 40 i 60 godine, tada se smatra, da je prirodno pomlađenje sastojine završeno. — Time stupa prašuma u stadij zatvorene sastojine, koja se održava sve do fizičke granice starosti. Za to se vrieme, zbog pomanjkanja na svietlu, pod gusto sklopljenim krošnjama ne razvija nikakav podmladak uz izuzetak slučajno progaljenih mjesta. Njezino pomladjenje počimlje na čitavoj površini tek tada, kada se krošnje starih stabala na bilo koji način polome i u progaljenu sastojinu uđe više svjetla. Prema tome označuje stanje sastojinskog sklopa krošanja glavni biološki momenat za **) Analogno pomlađivanje od požara nastradalih smrekovih i jelovih sastojina vrši se i u našim prašumama. Tako se u četvrtoj fazi pomladjivanja 1935. godine nalazila jedna paljevina od oko 1905. godine u šumi čagljevina na području šumarije u čajniču. U sastojini punog sklopa breze i jasike nalazila se isto tako dobrog obrasta nešto niža sastojina smrekovog i jelovog podmladka. Visina brezove i jasikove sastojine iznosila je prosječno 10 met., a one smrekove d jelovine za 2—3 metra manje (opazka Ing. O. P.-a). 116 |
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 23 <-- 23 --> PDF |
prestanak kao i za ponovni početak prirodnog pomladjenja. Po Cermaku ne nastaju jednolični sastojinski oblici smrekovih i jelovih prašuma pomladjenjem velikih golih ploha, već pravim priebornim pomlađivanjem. — Sastojinski sklop i zajednička etaža krošanja nastaje urašćivanjem mladih stabalnih razreda u veće visine, opadanjem rasta u visinu starijih- stabala, te potiskivanjem i prerašćivanjem najmlađih stabalnih razreda tako, da iz nejednolikih sastojinskih oblika nastaju jednolični oblici. Prema Ćermakovim razlaganjima prašuma se obnavlja obamiranjem pojedinih starih stabala, koja obamiru isprva pojedinačkl, a kasnije u većoj množini, dok se konačno sklop na većoj površini ne progali, te ostanu samo stara zdrava izolirana stabla kao pričuvci i sjemenjaci pod čijim se krošnjama tada površiva potpuno pomlađenje. Ovdje je karakterističan postepeni prielaz od priebornog na grupimično pomlađenje, te konačno prielaz na pomlađivanje pod zastorom na velikoj površini. Prema piščevim opažanjima uzrok su postanku jednoličnih smrekovih i jelovih sastojinskih oblika u Rili planini katastrofe koje na velikim površinama uništavaju di4´nu masu stare generacije, nakon čega se čitave te površine jednovremeno pomlađuju, a da ne pro Književnost HOLZ ALS ROH- Holz als Roh- und Werkstoff časopis je, kojemu je svrha objavljivanja razprava s područja mehaničke i kemijske tehnologije drveta. U izvršenju te svoje zadaće časopis donosi radove i priloge, koje obradjuju tehnička svojstva drveta, njegovu obradbu i oplemenjivanju. Prvi prikaz radova ovog´ časopisa izniet je u Hrvatskom šumarskom listu br. 2, iz 1942. godine, a sad nastavljamo s godinom 1941., da kasnije prikažemo glavne radove brojeva iza šlih 1942. godine. Bujan 1941. E. Suenson: Die Lage der N u 11 inie in gebogenen Holzbalken. Autor je na nizu greda vel. 15X15X450 cm i mosnica vel. 19,6X7,7X345 cm sa posebnim napravama iztražio tok naprezanja kod pregibanja. On je mjerenjem relativnog skraćenja (Et) i relativnog produženja (Ev), uz predpostavku da presjek grede kod pregibanja ostaje isti, došao do zaključka da je kod iztraženih greda i mosnica neutralna zona iznad srednje linije grede kod 28»/o greda, ´u srednjoj liniji grede kod 12% greda, izpod srednje linije grede kod .../. greda. Položaj neutralne zone kod pregibanja grede ne ovisi o količini vlage u drvetu. W. Klauditz: Zur Zellulosegewinnung aus Laubholz. Ova radnja predstavlja izvještaj o jednona novom postupku za dobivanje celuloze iz drveta listača. U početku je autor postavio osnovne uslove koji se traže od postupka za dobivanje celuloze iz drveta listača. Tim se postupkom mora: a) dobiti celuloza velike čistoće i visokog stupnja polimerizacije; b) postići što viši postotak celuloze; c) ekonomično izkoristiti necelulozne sastojke drveta; d) upotrebiti .., dobivanje celuloze takove sortimente, koji se ne mogu izlaze kroz faw pomlađenja pod zastorom krošanja starih stabala. — Sjeme za ovo pomlađenje na velikim površinama daje relativno mali broj sjemenjaka, koji su iza katastrofe ostali po čitavoj površini nejednako razbacani. Na ovo pomlađenje velikih površina djelU´ ju više povoljnih okolnosti, kao što su bogat urod sjemenom, rietkih sjemenjaka, vjetar koji sjeme nadaleko rasprostranjuje, strmost obronaka kojom se povećaje radius razprostranjenja sjemena, stanje stojbine koje pruža sjemenu optimalnu mogućnost klijanja i dovoljna količina za klijanje potrebnog svietla. Zbog istovremenog pomlađenja na čitavoj površini imaju ove sastojine već u mladosti jendoličan izgled koji se kasnije potiskivanjem najmlađih dobnih razreda još jače izpoljuje. Iz ovih razmatranja sliedl da se prašume obnavljaju na tri načina: 1. Istovremenim pomlađenjem velikih površina sjemenom rietkih sjemenjaka preostalih nakon katastrofa, kojom je uništena drvnft masa stare sastojine. 2. na prebomi način; 3. pod zastorom krošanja starih stabala na velikim površinama. O danim okolnostima ovisi, na koji će se od ta tri načina praSuma obnoviti Dr Zlatko Vajda UND VVERKSTOFF koristiti za tvorivo 1 e) moći preraditi sve vrste listača kao i druge sirovine, koje dolaze u obzir za dobiVanje celuloze. Na osnovu svojih iztraživanja autor dolazi do zaključka da svim tim uvjetima odgovara najbolje sulfitni postupak dobivanja celuloze . Prednosti normalnog alkaličnog postupka za dobivanje celuloze ne mogu se izkoristiti. Po posebnom kombiniranom kiselo-alkaličnom postupku mogu se ujediniti prednosti sulfitnog i prednosti alkaličnog postupka. Autor iznosi rezultate svojih iztraživanja sa tim kombiniranim kiselo-alkaličnim postupkom. P. Riisch i P. Sander: Ein b a u c h 1ges Fass aus Sperrholz. U radionicama I. G. Farbenindustrie A. G., Leverkusen izrađuju se bačve iz šperovanog drveta. Opisan je način proizvodnje i prednosti tih bačava spram onih iz dužica. Bačva iz šperovanog drveta upoređena sa bačvom iste veličine građene iz dužica pokazuje znatnu uštedu na drvu i željezu. Ova ušteda po 1 bačvi iznosi za drvo 40—67»/o, a za željezo 31—76% već prema vrsti bačve. Listopad 1941. A. Frey—Wyssllng: tJ b e r das anatomische Gefuge von technischer iiberbeanspruchtem Holz. Izvještaj o iztraživanju mikroskopske građe drveta, koji je uslied djelovanja mehaničkih sila promlenilo svoj oblik. Iztraženi su: llgnoston, a zatim oni dielovi drveta, koji su tlačenjem i natezanjem trajno promlenili svoj obUk. .. Staudinger i E. Husemann: Bestimmung des Zellulosegehal tes in verschiedenen Holzsorten. Upoređeni su posljedci iztraživanja kemijskog sastava drveta raznih autora (Cross-Bevan, Miiller, Renker, Zeisl-Stritar, Mulđer, Schulze 117 |