DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Henneberg, Schvvalbe, Hoffmeister, Lifschmitz, Konig, Buhler, Klason, Hagglund). Na osnovu tog upoređenja autori dolaze do zaključka, da svi ti postupci razgrađuju celulozu i time smanjuju njen stupanj polimerizacije. Autori daju novj postupak iztraživanja kemijskog sastava drveta pomoću kojeg se dobiva celuloza visokog stupnja polimerizacije. Tim postupkom izvršena je analiza drveta smreke, bora, bukve, breze, javora, biele johe, lipe, musange, crne topole, kanadske topole, jaslke 1 biele topole. Posljedci tih iztraživanja su prikazani u slie dećoj tabeli: Vrst drveta: PiceaPlnusFagusBetulaAcerAlnus excelsa silvestris silvatica alba pseudoplatanus incana Tilia parvifolia Musanga Smithii Populus nigra Populus canadensis Populus tremula Populus alba N ^-. s-^ ^ N CJ u {~ 3 ~5 0 = " a. 60,6 41,0 1100 62,0 39,7 1000 65;4 37,7 1000 64,2 38,5 1100 64,4 38,2 960 71,4 39,6 1050 71,6 38,6 — 63,0 41,0 1200 69,7 50,3 1200 68,0 44,8 1050 68,0 41,8 1100 64,0 40,3 1100 Iz ovih iztraživanja se vidi da % c e 1 uloze u pojedinih vrsta drveća nije jednak . Tako je »/o celuloze crne topole za´ 10% viši od postotka celuloze smreke, a za 121>/. viši od % celuloze bukve. Autori zaključuju da je zadaća budućeg šumarstva uzgajati one vrste drveća, koje će po 1 ha dati godišnje najveći prihod celuloze. Potrebno je izpitati da li ´Vo celuloze ovisi o starosti drveta, o staništu i drugim čimbenicima. O. Graf: Aus Versuchen mit Bauholz und mit holzernen Bauteilen. Kod izmjena njemačkih normj DIN 1052 i DIN 1074 uvedena je razdioba građevnog drveta na razrede kakvoće. Kod stvaranja razreda kakvoće bili su od upliva: prostorna težina drveta širina godova, kvrge, stupanj vlage itd. Autor razlaže rezultate svojih iztraživanja čvrstoće savijanja, smicanja i pritiska obzirom na oblik presjeka grede, kvrge, razpukline i usukanost. Studeni 1941. .. . u b e r, W. . o 1 d e h e i d e i .. Raack: Zur Frage der Unterscheidbarkeit des Holzes von Stiel- und Traubeneiche. Izvještaj o iztraživanju razlika u građi drveta lužnjaka i kitnjaka. Nakon prikaza botaničkih razlika "lužnjaka i kitnjaka i dosadašnjih iztraživanja na tom području, autori dolaze na osnovu svojih izpitivanja do sliedećih zaključaka: Lužnjak naginje stvaranju šireg (često 4—5 redova) pojasa pora ranog drveta, pora su eliptičnog presjeka, pora po svojoj veličini tvore više manje postepeni prelaz k veličini pora kasnog drveta, čiji je poredaj vrlo nepravilan; u temeljnoj masi prevlađuju nasuprot pravim drvnim vlakancima (libriform) vlaknaste traheide sa ograđenim jažicama, ove tvore zajedno sa porama kasnog drveta na tamnoj temeljnoj masi pravih drvnih vlakanaca široke (oblika pinije) ili potpuno izprepletene figure. veta na pretežno iz pravih drvnih vlakanaca izgrađenoj masi. Prelaz od pora ranog drveta na pore kasnog drveta je dosta grub, to znači na velike pore ranog drveta nadovezuje se — često poslije jedne zone bez sudova — neposredno sitne pore kasnog drveta. Ekscentricitet pora ranog drveta (odnos radi jalnog prema tangecijalnom promjeru pora) iznosi u prosjeku za lužnjak 0,75, za kitnjak 0,83. Prostorna težina kod iste širine goda je veća kod kitnjaka nego u lužnjaka. Do tog je zaključka došao Trendelenburg na osnovu iztraživanja Hartiga i Janke. Do istog je zaključka došao iztraživanjem naše hrastovine Horvat. Kao vrlo značajnu razliku valja iztaknuti odnos širine zone samog drveta prema ukupnoj širini goda. Taj odnos iznosi za lužnjak u prosjeku 0,33, a za kitnjak 0,20. Taj odnos se mjeri samo kod godova širih od 2 mm. Na osnovu oznaka: a) odnos širine zone ranog drveta prema ukupnoj širini goda ili je veći ili manji od 0,25; b) pore ranog drveta viSeredne ili jednoredne do dvoredne; c) presjek pora ovalan ili okrugli; d) poredaj pora kasnog drveta ili širok i izprepleten ili jasno radijalan i uzak, autori su sastavili križaljku pomoću koje se može procieniti da je iztraživano drvo lužnjak odnosno kitnjak. .. Egner i .. Sinn: tjber die Holztrocknung mit Grossschaukeln. U siečanjskom broju 1940. god. ovog časopisa .. Egner prikazao je rezultate pokusa za sušenje drveta na malim njihalkama. U ovom su prikazu iznieli opise sušenja na velikim njihalkama t. j . takovim, koje dolaze u obzir za primjenu u praksi. Iz rezultata tih iztraživanja može se zaključiti kada i pod kojim uslovima se mogu očekivati prednosti sušenja drveta njihanjem. Utvrđen je upliv njihanja kod sušenj a na velikim njihalima u sušama, na slobodnom prostoru, u zatvorenim 1 zagrijanim sušama kao i upliv načina slaganja na brzinu sušenja. Pod povoljnim vremenskim prilikama sušenje njihanjem u sušama nema nikakove prednosti. Nasuprot tome je kod nešto nepovoljnijih vremenskih prilika brzina sušenja na njihaiu u suši znatno veća nego u složajevima koji iiisu bili njihani. Povećanje brzine sušenja ljeti u njihalu na slobodnom prostoru, kod prosječnih "uslova sušenja, je znatno. Drvo na njihalu, piljena smrekovina, osuši se na 20<>,´o vlage unutar i/j do .. vremena koje je potrebno za sušenje nenjihanog složaja. Kod složaja na slobodnom prostoru ne dostigne se 20»/o vlage ni kod 16 puta većeg trajanja sušenja od onog u njihalu. Kod sušenja njihanjem u jesen i zimi vrie me sušenja je znatno duže nego u ljeti. Kod složajeva koji nisu njihani ako sušenje počinje u jesen ili zimi postizava se kraće vrieme su šenja nego kad sušenje počinje ljeti, jer iza zime dolazi proljeće sa općenito povoljnijim uslovima sušenja. Dakle sušenje njihanjem ovisi o godišnjoj dobi. Ako se njihanje vrši u zatvorenoj suši, ko ja se posebno zagrijava može se piljena 25 mm debela roba sa početnom vlagom od 50—70% osušiti za nekoliko dana na 15—20% vlage. Ovako sušena piljena roba odgovara potpuno onoj kod brižljivo provađanog umjetnog su šenja u posebnim sušionicama. Rezultati iztraživanja su nadalje pokazali Tome nasuprot kitnjak naginje stvaranju jedda sušenje okomito složenih složajeva imade nog manjeg (većinom 1—2 reda) razmjerno stanovitih prednosti od vodoravno složenih slo užeg pojasa pora okruglog presjeka i jednim žajeva na slobodnom prostoru. 118 |