DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Izkorištavanjc drveta


. IZDANJU HRVATSKIH NORMA ZA NEOBRAĐENO DRVO


Početkom godine 1941. osnovan je kod nas
»Savjetodavni ođboi´ za normalizaciju«. Njegova
je zadaća da posredovanjem omogući 1
olakša proučavanje i izrađivanje normi za sva
područja suvremenog gospodarstva, tehnike i
znanosti. Rad ove ustanove odvija se u Vieću
savjetodavnog odbora za normalizaciju i u
stručnim povjerenstvima. Stručno povjerenstvo
ima zadaću, da izvrši sav rad oko donošenja
prvog priedlega neke norme. Taj se
priedlog tada razašilje zanimanim krugovima
na mišljenje i možebitne protupriedloge. Nakon
izmlnuća određenog roka sastaje se ponovno
stručno povjerenstvo za proučavanje stiglih
odgovora i protupriedloga. Tek sada dolazi do
sastava konačnog teksta nove norme. Taj konačni
tekst norme predlaže se na prihvat
vieću. Kada je norma na sjednici Vieća prihvaćena
dolazi ona u tisak kao definitivna
norma.


Stručno povjerenstvo za neobrađeno drvo,
kojem je stavljeno u dužnost da sastavi norme
za neobrađeno drvo, osnovano je u rujnu 1941.
godine. .. tom povjerenstvu bile su zastupane
po svojim predstavnicima ove ustanove: Ministarstvo
narodnog gospodarstva. Glavno ravnateljstvo
za šumarstvo, Hrvatsko šumarsko
družtvo, Hrvatsko družtvo inžinjera, Inžinjerska
komora odsjek ovlaštenih šum. inžinjera.
Trgovinska komora Zagreb, Ministarstvo oružanih
snaga, vojno-tehnički odio kao i predstavnici
šumskog veleobrta.


U proljeće 1942. završen je pr^-i dio rada
oko sastava normi i objavljen je priedlog norma
za neobrađeno drvo 1 to za razvrstavanje
i izmjeru tehničkog i ogrjevnog drveta (HN
116) te za dobavne uvjete za tehničko i ogrjevno
drvo (HN 117). Tekst priedloga HN 116 i
HN 117 bio je objavljen u Tehničkom vjesniku
Zagreb 1942., br. 1—3, str. 86. (u posebnom
prilogu HN-Viesti).


Rad oko konačne redakcije teksta HN 116
i HN 117 nastavljen je u jesen 1942. god. i završen
je u stručnom povjerenstvu za neobrađeno
drvo u mjesecu siečnju o. g. Nakon prihvata
tog teksta po Vieću savjetodavnog odbora
za normalizaciju izašle su početkom mjeseca
ožujka iz tiska definitivne norme HN 116
i HN 117.


Kako su ove norme od vrlo velike važnosti
po naše šumsko gospodarstvo, osvrćemo se na
njih ovim prikazom.


HN 116. Razvrstanje i izmjena tehničkog i
ogrjevnog drveta


Ova norma sadrži osnovne propise o tehničkom
i ogrjevnom drvetu. Norma dieli tehničko
drvo prema namjeni i prema vrstama
(sortimentima). Prema debljinsklm razredima
diele se trupci u 6 razreda. Prema potrebi mogUf
,ae stvarati daljnji debljinski razredi. U
prva tri razreda dozvoljeni su još i podrazredi.
Prema kakvoći razvrstava norma trupce u tri
razreda A, . i C. Za trupce za oplatlcu predviđa
norma posebni razred kakvoće A-1. Daljnji
propisi za tehničko drvo odnose se na način
izmjere. Izmjera se vrši u kubnoj i prostornoj
mjeri. Za neke sortimente jedinica mjere
je broj komada, svežanj, kola, breme i t. d.


Ogrjevno drvo dieli norma na tvrdi ogrjev,
mekani ogrjev, mlešani ogrjev i ogrjev četinjača.
Ogrjev se izrađuje u cjepanice, oblice,
cjepane oblice, sječenice i gule. Norma propisuje
za kakvoću ogrjeva tri razreda. Nadalje
za ogrjev može doći u obzir panjevina i kora,
zatim odpadci dobiveni kod prerađivanja i


obrađivanja (na pr. pilanski odpadci, teševina).
Ogrjev se mjeri u prostornoj mjeri. Dozvoljava
se nadmjera u šumi od 10%, izvan
šume nema nadmjere. Slaganje u križ nije dozvoljeno.


To su osnovni propisi za tehničko i ogrjevno
drvo. Ti se propisi u glavnom oslanjaju na
odredbe Zagrebačkih uzansa i na njemačke
propise Homa (Holzmessanvveisung) iz 1936.
godine.


Norma HN 116 sadrži kratke, jezgrovite 1
jasne odredbe o razvrstavanju i izmjeri tehničkog
i ogrjevnog drveta. Njeno primjenjivanje
znatno će pojednostavniti rad i omogućiti
uštede na sirovini.


Ograničiti ćemo se ovdje samo na neko
primjedbe o razlikama u propisima HN 116
s jedne strane i Zagrebačkih uzansa i Homapropisa
s druge strane.


´ Zagrebačke uzanse i Homa propisi ne po2maju
razdiobu tehničkog drveta prema namjeni
(točka 2. HN 116). Taj propis izgleda
čitaocu suviše općenit. On stvarno ništa ne
normira. Zato je po našem mišljenju mogao
izostati iz konačnog teksta HN 116. Ova norma
ne bi pri tome ništa izgubila na zaokruženosti
i cjelovitosti materije, koju normira.


HN 116 dieli tehničko drvo prema vrstama
(sortimentima) na krupnu deblovinu, ´ tanku
deblovinu i sitnu građu te trupčiće i drugo tehničko
drvo za obrtne i veleobrtne svrhe. Smatramo
da ova razdioba ne vodi dovoljno računa
o razlici između pojma sortimenta i pojma
deblovine. Pojam sortimenta daleko je složeniji
od pojma deblovine. Za pojam deblovine
odlučan je samo promjer odnosno debljina. Za
sortimenat naprotiv od važnosti su vrst drveta,
presjek odnosno tehnika izrade, dimenzije, kakvoća
i tolerancije. Sa tog gledišta mogli bi
trupčiće svrstati i u krupnu i u» tanku deblovinu,
a isto tako tanka i krupna deblovina
može poslužiti za tehničko drvo u obrtne i veleobrtne
svrhe. Homa dieli neobrađeno drvo na
krupno drvo (iznad 7 cm promjera) i sitno
drvo (izpod 7 cm promjera). Tehničko drvo
po istim propisima dieli se na tehničko drvo,
koje se mjeri kubnom mjerom (Langnutzholz),
i na tehničko drvo, koje se mjeri prostoi´nom
mjerom (Schichtnutzholz).


Kod propisa o Jcakvoći trupaca ´ sastavljači
su se u glavnom oslonili na propise Zagrebačkih
uzansa o kakvoći hrastovine. Homa propisi
diele razred C u dva podrazreda i to prvi sa
oznakom C u koji spadaju trupci sa greškama
ali inače zdravi; dok u drugi podrazred sa oznakom
C* spadaju, trupci sa greškama, koji
su nešto i natruli. Homa propisi traže, da se
razred kakvoće u šumi kod razvrstavanja označi
na čelo trupca. HN 116 u tom smislu ne
daje nikakvih smjernica.


U HN 116 ništa se ne govori kako
treba razvrstati trupce, koji potječu
od sušac a. Homa propisi svrstavaju
trupce od osušenih stabala u . razred.
Ali samo od onih stabala, koja su se tokom
ljeta osušila, a u zimskoj su sječi iste godine
oborena i izrađena. Kora takovog stabla mora
čvrsto prianjati uz drvo, a samo drvo ne smije
biti napadnuto po gljivama razaračima drveta.


Kod ogrjevnog drveta HN 116 zadržala je
propis Zagrebačkih uzansa i propisala nadmjeru
od 10%. Homa propisi dozvoljavaju kod I
složaja ogrjevnog drveta nadmjeru od samo ´
4 posto. ».V


121




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 28     <-- 28 -->        PDF

HN 117. Dobavni uvjeti za tehničko 1
ogrjevno drvo


Dobavni uvjeti su doneseni za tvrd e list
a č e : hrast, bultva, jasen, briest, javor,
grab, orah 1 voćkarice; meke listače:
lipa, joha, topola i vrba, breza; četinjače:
jela, smreka, bor 1 ariš; razno : kolarska
građa, rudničko drvo, drvo za celulozu i drvninu,
drvo za talašiku, taninsko drvo, stupovi
i motke za hmelj i duhan, tanka deblovina i
sitna građa, smrekova kora za štavljenje; 1
ogrjevno drvo.


Za pojedine vrste drveća propisani su dobavni
uvjeti za sliedeće sortimente: Kod hrasta
za pilote, trupce za oplatice, trupce djelomično
sposobne za oplatice (polufurnirski trupac),
trupce za piljenje A, . i C kakvoće.
Propisi za stupove za vodove istovjetni su sa
propisima za stupove za vodove iz drveta četinjača.
Kod bukve za trupce za oplatice, trupce
za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće.
Kod jasena za trupce za oplatice 1 trupce
za pilenje A, . i C kakvoće. Kod briesta
za trupce za oplatice, trupce za piljenje A i
. kakvoće. Kod javora za trupce za oplatice,
trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i .
kakvoće. Kod oraha za trupce za oplatice i
trupce za piljenice A i . kakvoće. Voćke se
izrađuju samo po naručbl, a mogu se primieniti
odredbe za kakvoću A, A-1 i .. Kod mekih
listača lipe, johe, vrbe i breze za trupce
za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće.
Kod četinjača za trupce za piljenje, stupove
za lazila (skele), pilote, stupove za vodove,
jarbole i okrižice te za dugačku građu.


I Kod sastava ovih dobavnih uvjeta sastavljači
su se držali trgovačkih običaja, koji vladaju
na našem drvnom tržištu, a koji su sažeti
u propisima Zagrebačkih uzansa. HN 117
pokazuje samo neke neznatne razlike od propisa
Zagrebačkih užansa. Te su razlike u dimenzijama,
kakvoći i dozvoljenim odstupanjima
(tolerancijama). HN 117 sadrži posebne
propise za hrastove trupce djelomično sposobne
za oplaticu (polufurnirski trupci) i posebne
propise za trupce za Ijuštenje kod bukve, javora,
lipe, johe, topole, vrbe i breze. Trupci za
Ijuštenje su kakvoće A i slabijeg promjera
nego trupci za oplatice. Ovih propisa nema u
zagrebačkim uzansama.


Smatramo da je u ovom prikazu potrebno
spomenuti, da je pažnji sastavljača norme HN
117 izbjegla opće poznata činjenica, da smeđi
jasen (Fraxinus omus), koji se u hrvatskoj
botaničkoj i dendrološkoj literaturi naziva crnim
jasenom, nema u nijednom slučaju takoi^e
dimenzije iz kojih bi bilo moguće izraditi trupce
za oplatice promjera iznad 40 cm. Fraxinus
ornus (Blumenesche, Mannaesche) submediteranska
je vrsta. Njegove su dimenzije: visina
najviše 8—15 m, a prsni promjer najviše 20
do 30 cm (Prof. Dr. Petračić, Uzgajanje šuma).
Rieđki su primjerci, koji imadu prsni
promjer iznad 30 cm.


Kod ovih propisa o smeđem jasenu dani su
i njemački termini Braunesche i Bergesche.
Ovi termini nisu ni za stručnjaka-šumara dovoljno
jasni. Pregledom specialne stručne literature
nismo mogli te termine nigdje naći.
Kako se ovdje sigurno radi o terminima, koji
su uobičajeni u našoj trgovini drvetom, potrebno
je bilo, da su sastavljači u posebnoj
bilježci točno definirali što misle pod Braunenesche,
a što pod Bergesche. U zbirci furnira
Zavoda za uzgajanje šuma´ postoji
više uzoraka furnira sa oznakom »Slavvonlsche
Braunesche«. To je trgovački termin,
koji se odnosi na jasen sa tamnom (smeđe)
obojenom srži. To je drvo običnog jasena (Fra


xinus excelsior), kod kojeg, kao što je poznato,
počinje proces osržavanja tek u 60—70 godini,
a iznimno već i u 40-toj godini. Taj je
jasen poznat u njemačkoj stručnoj literatuii
pod nazivom »Braunkernlge Esche« (vidi F.
Kollmann, Dle Esche und ihr Holz, Berlin
1941. i R. Trendelenburg, Das Holz als Rohstoff,
Berlin 1939.). O uzrocima te pojave osržavanja
(neprave srži) kaže F. Kollmann u
naprled navedenoj knjizi na str. 26. sliedeće:
»Dle Ursachen fiir dle Bildung des walzen-.
formigen mittigen Kerns slnd noch umklar,
jedoch wird vorherrschend angenommen, das
es sich um keine normale Erscheinung >
handelt«.


Kod nas je to ime smeđi jasen (Braunesche)
udomaćeno samo u nekim trgovačkim krugovima
i u nijednom slučaju ne može se odnositi
na Fraxinus ornus kako se to u normi
HN 117 navodi.


HN 117 pod hrastovinom razumieva drvo
svih vrsta hrasta (Quercus) osim cera (Quercus
cerris) i granice (Quercus hungarica).
Ovim propisom izjednačeno je drvo granice
(slatke granice, sladuna) po svojim tehnoložkim
svojstvima sa drvetom cera. Iako
je sladun u našim šumama zastupan vrlo
malo, tek nešto oko Kutjeva 1 u šumama
bivše Petrovaradinske imovne općine (Kupinovo,
Matijevica), te on nema za praktično
izkorišćivanje šuma većeg značenja, ipak je
potrebno iztaći, da se izjednačavanje drveta
sladuna sa drvetom cera i njegovo izlučivgmje
izpod pojma hrastovine ne osniva, po našem
mišljenju, na izpravnim predpostavkama.
Poznato je, da cer uslied loših mehaničkih
svojstava i male trajnosti svog drveta nije
upotrebljiv kao tehničko drvo. Naprotiv je
drvo sladuna po našim podatcima 1 po podatcima
Iz stručne literature po svojim tehnoložkim
svojstvima vrlo bliz drvetu hrasta kltnjaka
odnosno lužnjaka.


Iztaknuti nam je, da bi izpravan sud o tehničkoj
upotrebljivosti sladuna mogli dobiti tek
na osnovu istraživanja njegovih tehničkih
svojstava: Takova iztraživanja za drvo sladuna
nisu mogla kod nas biti do danas provedena.
Na ovom mjestu navodimo samo neke po-~
datke iz stručne literature. Tako Jankai nakon
opisa tehnoložkih svojstava drveta hrasta lužnjaka
i kitnjaka kaže ovo: »Am nachsten
kommt diesen beiđen Eichenarten die ungarische
Eiche (Quercus conferta)«. Gayer,-
Langs i "SVlesner* smatraju drvo sladuna zbog
visoke trajnosti osobito podesnim za pilote,
stupove za vodove, rudničko drvo, željezničke
pragove, kolarsku građu 1 t. d. Za finije radove
(pokućtvo) drvo sladuna nije upotrebljivo
jer vrlo jako razpucava. Odredba HN 117


o slađunu nije dakle u skladu sa navedenim . ´
podatcima iz literature. * ^
Na kraju podvlačimo da propisi o sladunu
i smeđem jasenu nisu bili sadržani u svojevremeno
objavljenom tekstu priedloga normi
HN 116 i HN 117.


Kod celuloznog drveta zadržani su u HN
117 propisi zagrebačkih uzansa. Homa propisi
razvrstavaju celulozno drvo u četiri razreda.


Kod dobavnih uvjeta za ogrjevno drvo doneseni
su propisi o zimskoj ili .ljetnoj sječi, o
plavljenom drvetu 1 o vremenu u kojem se može
ogrjev zimske sječe smatrati suhim. /. H-t


1 G. Janka: Die Harte der Holzer, Wien 1915.


- S. Gayer: Die Holzarten und ihre Vervvendung
in der Technik, Leipzlg 1928.
! G. Lang: Das Holz als Baustoff, Wiesbaden
1915.
+ J. "VViesner: Die Rohstoffe des Pflanzenrciches,
II. Banđ, Leipzig 1918.
122