DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
HN 117. Dobavni uvjeti za tehničko 1 ogrjevno drvo Dobavni uvjeti su doneseni za tvrd e list a č e : hrast, bultva, jasen, briest, javor, grab, orah 1 voćkarice; meke listače: lipa, joha, topola i vrba, breza; četinjače: jela, smreka, bor 1 ariš; razno : kolarska građa, rudničko drvo, drvo za celulozu i drvninu, drvo za talašiku, taninsko drvo, stupovi i motke za hmelj i duhan, tanka deblovina i sitna građa, smrekova kora za štavljenje; 1 ogrjevno drvo. Za pojedine vrste drveća propisani su dobavni uvjeti za sliedeće sortimente: Kod hrasta za pilote, trupce za oplatice, trupce djelomično sposobne za oplatice (polufurnirski trupac), trupce za piljenje A, . i C kakvoće. Propisi za stupove za vodove istovjetni su sa propisima za stupove za vodove iz drveta četinjača. Kod bukve za trupce za oplatice, trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod jasena za trupce za oplatice 1 trupce za pilenje A, . i C kakvoće. Kod briesta za trupce za oplatice, trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod javora za trupce za oplatice, trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod oraha za trupce za oplatice i trupce za piljenice A i . kakvoće. Voćke se izrađuju samo po naručbl, a mogu se primieniti odredbe za kakvoću A, A-1 i .. Kod mekih listača lipe, johe, vrbe i breze za trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod četinjača za trupce za piljenje, stupove za lazila (skele), pilote, stupove za vodove, jarbole i okrižice te za dugačku građu. I Kod sastava ovih dobavnih uvjeta sastavljači su se držali trgovačkih običaja, koji vladaju na našem drvnom tržištu, a koji su sažeti u propisima Zagrebačkih uzansa. HN 117 pokazuje samo neke neznatne razlike od propisa Zagrebačkih užansa. Te su razlike u dimenzijama, kakvoći i dozvoljenim odstupanjima (tolerancijama). HN 117 sadrži posebne propise za hrastove trupce djelomično sposobne za oplaticu (polufurnirski trupci) i posebne propise za trupce za Ijuštenje kod bukve, javora, lipe, johe, topole, vrbe i breze. Trupci za Ijuštenje su kakvoće A i slabijeg promjera nego trupci za oplatice. Ovih propisa nema u zagrebačkim uzansama. Smatramo da je u ovom prikazu potrebno spomenuti, da je pažnji sastavljača norme HN 117 izbjegla opće poznata činjenica, da smeđi jasen (Fraxinus omus), koji se u hrvatskoj botaničkoj i dendrološkoj literaturi naziva crnim jasenom, nema u nijednom slučaju takoi^e dimenzije iz kojih bi bilo moguće izraditi trupce za oplatice promjera iznad 40 cm. Fraxinus ornus (Blumenesche, Mannaesche) submediteranska je vrsta. Njegove su dimenzije: visina najviše 8—15 m, a prsni promjer najviše 20 do 30 cm (Prof. Dr. Petračić, Uzgajanje šuma). Rieđki su primjerci, koji imadu prsni promjer iznad 30 cm. Kod ovih propisa o smeđem jasenu dani su i njemački termini Braunesche i Bergesche. Ovi termini nisu ni za stručnjaka-šumara dovoljno jasni. Pregledom specialne stručne literature nismo mogli te termine nigdje naći. Kako se ovdje sigurno radi o terminima, koji su uobičajeni u našoj trgovini drvetom, potrebno je bilo, da su sastavljači u posebnoj bilježci točno definirali što misle pod Braunenesche, a što pod Bergesche. U zbirci furnira Zavoda za uzgajanje šuma´ postoji više uzoraka furnira sa oznakom »Slavvonlsche Braunesche«. To je trgovački termin, koji se odnosi na jasen sa tamnom (smeđe) obojenom srži. To je drvo običnog jasena (Fra xinus excelsior), kod kojeg, kao što je poznato, počinje proces osržavanja tek u 60—70 godini, a iznimno već i u 40-toj godini. Taj je jasen poznat u njemačkoj stručnoj literatuii pod nazivom »Braunkernlge Esche« (vidi F. Kollmann, Dle Esche und ihr Holz, Berlin 1941. i R. Trendelenburg, Das Holz als Rohstoff, Berlin 1939.). O uzrocima te pojave osržavanja (neprave srži) kaže F. Kollmann u naprled navedenoj knjizi na str. 26. sliedeće: »Dle Ursachen fiir dle Bildung des walzen-. formigen mittigen Kerns slnd noch umklar, jedoch wird vorherrschend angenommen, das es sich um keine normale Erscheinung > handelt«. Kod nas je to ime smeđi jasen (Braunesche) udomaćeno samo u nekim trgovačkim krugovima i u nijednom slučaju ne može se odnositi na Fraxinus ornus kako se to u normi HN 117 navodi. HN 117 pod hrastovinom razumieva drvo svih vrsta hrasta (Quercus) osim cera (Quercus cerris) i granice (Quercus hungarica). Ovim propisom izjednačeno je drvo granice (slatke granice, sladuna) po svojim tehnoložkim svojstvima sa drvetom cera. Iako je sladun u našim šumama zastupan vrlo malo, tek nešto oko Kutjeva 1 u šumama bivše Petrovaradinske imovne općine (Kupinovo, Matijevica), te on nema za praktično izkorišćivanje šuma većeg značenja, ipak je potrebno iztaći, da se izjednačavanje drveta sladuna sa drvetom cera i njegovo izlučivgmje izpod pojma hrastovine ne osniva, po našem mišljenju, na izpravnim predpostavkama. Poznato je, da cer uslied loših mehaničkih svojstava i male trajnosti svog drveta nije upotrebljiv kao tehničko drvo. Naprotiv je drvo sladuna po našim podatcima 1 po podatcima Iz stručne literature po svojim tehnoložkim svojstvima vrlo bliz drvetu hrasta kltnjaka odnosno lužnjaka. Iztaknuti nam je, da bi izpravan sud o tehničkoj upotrebljivosti sladuna mogli dobiti tek na osnovu istraživanja njegovih tehničkih svojstava: Takova iztraživanja za drvo sladuna nisu mogla kod nas biti do danas provedena. Na ovom mjestu navodimo samo neke po-~ datke iz stručne literature. Tako Jankai nakon opisa tehnoložkih svojstava drveta hrasta lužnjaka i kitnjaka kaže ovo: »Am nachsten kommt diesen beiđen Eichenarten die ungarische Eiche (Quercus conferta)«. Gayer,- Langs i "SVlesner* smatraju drvo sladuna zbog visoke trajnosti osobito podesnim za pilote, stupove za vodove, rudničko drvo, željezničke pragove, kolarsku građu 1 t. d. Za finije radove (pokućtvo) drvo sladuna nije upotrebljivo jer vrlo jako razpucava. Odredba HN 117 o slađunu nije dakle u skladu sa navedenim . ´ podatcima iz literature. * ^ Na kraju podvlačimo da propisi o sladunu i smeđem jasenu nisu bili sadržani u svojevremeno objavljenom tekstu priedloga normi HN 116 i HN 117. Kod celuloznog drveta zadržani su u HN 117 propisi zagrebačkih uzansa. Homa propisi razvrstavaju celulozno drvo u četiri razreda. Kod dobavnih uvjeta za ogrjevno drvo doneseni su propisi o zimskoj ili .ljetnoj sječi, o plavljenom drvetu 1 o vremenu u kojem se može ogrjev zimske sječe smatrati suhim. /. H-t 1 G. Janka: Die Harte der Holzer, Wien 1915. - S. Gayer: Die Holzarten und ihre Vervvendung in der Technik, Leipzlg 1928. ! G. Lang: Das Holz als Baustoff, Wiesbaden 1915. + J. "VViesner: Die Rohstoffe des Pflanzenrciches, II. Banđ, Leipzig 1918. 122 |