DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ing. ROMAN SARNAVKA (Zagreb): BILJNA STAVILA I ŠTAVLJENJE KOŽA (DIE PFLANZLICHEN GERBMITTEL UND DIE GERBUNG MIT PFLANZENGERBSTOFFEN) (Nastavak). 4. Urunday (Astronium Balansae) je po obliku stabla i po tvrdoći i trajnosti drveta veoma sličan quebrachu. Stablo mu je malo više, i nije tako debelo kao u quebracha. Boja drveta je crnosmeđa, dok je biel svietla i meka, a kora tamnija sa manje mrtve kore nego kod quebracha. Raste u istim krajevima kao quebracho, ali ne siže tako daleko na jug i zapad. Na iztok se dalje prostire nego quebracho. Penje se u veće nadmorske visine, dok quebracho više voli nizinske krajeve. Ni urunday ne čini suvisle šume, kao ni quebracho, ali dok se quebracho pomlađuje samo iz sjemena, tjera urunday lako iz panja, pa i odrezane tanke grane usađene u zemlju rastu brzo dalje. PQ Vogelu ima urunday sliedeći sastav: I ^ treslovina ... . 14,40/0 u srdcu. l,4´´/o u bieli, 12,40/o u kori netreslovine . . . l,5"/o „ „ 1,20/0 „ „ 3,3´´/o „ ,, netopive tvari . . .5,1"/. „ „ 54,9o/o „ „ 71,9»/o „ „ voda 19,00/0 „ „ 42,50/0 „ „ 12,40/0 „ „ Prerađuje se kao i quebracho u ocjedke. Sadržaj drveta na treslovini je za % manji od sadržaja quebracha, pa zato urunday i ne podnaša tako veliki podvoz kao quebracho. Od 100 kg urundaya može se dobiti samo 20 kg tvrdog ocjedka. U trgovinu dolazi prirodni ocjedak ili sulfitirani, iako se urunday mnogo teže sulfitira nego quebracho. Cesto se drvo urundaya i quebracha zajedno prerađuje u ocjedke. Ocjedci jednog i drugog drveta su naime veoma slični po učincima, tako da se sa sigurnošću ne mogu jedan od drugog razlikovati. Na taj način nadomještava urunday drvo quebracha, koje se odviše brzim tempom izkorišćava. Kože učinjene sa urundayem su čvršće ali dobivaju na svietlu smeđu boju, dok one učinjene sa quehrachom zadržavaju crvenkasti ton i kad potamne. Inače je veoma težko razlikovati kožu učinienu sa urundayem od kože učinjene sa quebrachom. Prirodni ocjedak sadrži 59,70/0 a sulfitirani .7,2./. treslovine. Dolazi u trgovinu u vrećama od 50 kg sa najmanje 63"/. treslovine. Drvo nije predmet trgovine. Glavni je izvoz ektrakta tekao iz Argentine u Njemačku. Godine 1925. izvezeno je 2700 t, 1926. — 2800 t, 1927. — 6400 t, 1928. — 6200 t. Urunday je malo jeftiniji od quebracha. Ciena ocjedaka iznosila je 1929. po toni cif Hamburg 21—22 L. ,5. Smrčeva kora je pored hrastove kore najvažnije štavilo srednje Europe, ali se je zbog pomanjkanja drugih štavila u Europi plasirala tek za vrieme svjetskog rata. Područje prirodnog razprostiranja omorike (P i c e a excelsa ) obuhvata iztočne Pireneje, alpske, dinarske, karpatske zemlje, južnu, srednju i iztočnu njemačku, skandinavski poluotok do 69° sjev. širine i veliki dio europske Rusije zajedno sa Finskom. Iztočno od Kazana prelazi u područje sibirske omorike (Picea obovatal. Umjetno se omorika uzgaja i daleko van granica prirodnog razprostiranja. U Spaniii, Italiji i Grčkoj ne raste omorika. Isto je tako nema u velikom dielu Francuzke, niti u Belgiji, Nizozemskoj, na danskim otocima kao ni u sjevernoj njemačkoj ravnini. Omorika je drvo velikih planina i drvo sjevera. U našim krajevima se penje u visinu do 1900 pa i 2000 m. u južnom Tirolu do 2.100 m. u Bavarskim Alpama 1.800 m, u Karpatima do 1.580 m, dok u sjeveroiztočnoj Njemačkoj silazi u ravninu do morske obale. Zbog plitkog korienja zahtieva omorika prilično vlažno tlo, ali ujedno i prilično veliku vlagu u zraku, dok joi zahtievi na sastav i na dubljinu tla nisu veliki. Raztresito, pjeskovito, ilovasto i humozno tlo joj prijaju. Na suhim pjeskovitim i vapnenim tlima ne raste omorika. Stabla su uzpravna, pravilna, u našim krajevima 40—50 m, pa i više visoka sa promjerom kadkada i preko 2 m. Krošnja je čunjasta. Kora mladih stabala je gladka i crvenosmeđa, u starijih stabala crvenosmeđa, sivosmeđa rjeđe sivobiela. Na prelomu je kora žućkasta ili smeđa, gladka, sitnovlaknasta, kadkada sjajna. Debljina joj je 2—8 mm, sa mrtvom korom i znatno više. Miris kore je smolast, okus gorak, aromatičan. Treslovinu s.a država samo živa kora, dok 98 . . |