DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
treslovina ISjP/o (granice 10,5—18,0) netreslovine 7,2*´/o , netop. tvari ....^/. voda 14,5"/o Paessler je 1917. godine dao prosjek od ll,5"/o treslovine sa granicama 7—IS^/o. Prosječni postotak treslovine smrčeve kore mogao bi se uzet i sa 12,0´´/o. Smrčeva kora je najbogatije štavila šećerima, jer ih ima S^/o, a to je veoma važno za njegovu daljnu upotrebu kod činjenja koža. Kora se guli sa oborenih i u trupce razrezanih stabala za vrieme s o k a, dakle obično u svibnju, u višim položajima u mjesecu lipnju do kolovoza. Poslije kolovoza se kora više ne guli, jer se ne može dovoljno prosušiti. U nižim krajevima sieče se obično zimi, a kora se guli u proljeće, u višim krajevima sieče se ljeti, te se odmah poslije sječe trupci ogule. Zimi sjekirama skinuta kora ima na sebi i mnogo drveta, te zato ne valja. Ne valja ni kora sa debelom mrtvom korom. Ona se, istina, može i odtesati, ali je to skupo, te je zato najbolje takve kore uobće ne uzimati. Kora se guli obično sjekirom ili posebnim oruđem za skidanje kore. Najprije se kora oko trupaca razsieče u razmacima od 1 m, onda se razpori po dužini i guli tako, da se skine u jednom komadu. Kod jako debelih komada razpori se kora po dužini na dvije polovine, te se svaka Dolovina posebno skida u jednom komadu. Lakše se guli kora sa kratkih trupaca, koji će se izciepati u ogrjevno (celulozno) drvo, jer se takvi trupci od 1 m dužine mogu lakše okretati. Kore se suše najjednostavnije na taj način, da ih prislonimo uz stojeća ili uz obprena stabla. Kore se mogu jedna o drugu i podbočiti u obliku krova slažući jednu do druge i okrenuvši unutarnje strane kora. koiima su bile prirasle za drvo, prema zemlji. Sljeme toga krova pokrije se također korama, koje s obje strane strše malo izvan dužine krova, da se za vrieme sušenja što bolje zaštite od kiše. Oguliene kore mogu se sušiti i složene u vodoravnom položaiu na posebnim jednostavnim skelama, ili okomito ili ukoso prislonjene uz njih. Prije sušenja savijaju se kore u obratnom smieru nego što su po prirodi savijene nazeći pri tome, da se ne prelome po sredini. Na ovaj način se spriečava savijanje kora u trube, što otežava brzo i podpuno sušenie. Obično se suši blizu puteva na čistinama, na suhim, zračnim i sunčanim rnjestima, gdie nema trave. Suha kora prodaje se obično po prostornoj mjeri. Uzima se, da je jedan m´ kore jednak .S-6 pr. m. Težina 1 pr. m. dobro složene gladke. šumskosuhe smrčeve kore iznosi 150—175 kg. Kore se miestimice prodaju i stablimično, u smotcima složene po 100 komada, no kubnom sadržaiu offulienog drveta. pa i po krovovima, koii su sastavljeni od 12—15 kora. Najjednostavniji način prodale je onaj po kubnom sadržaju oguljenog drveta, ako postoie iz izkustva pouzdani podatci o omjeru količine kore prema količini drvne mase. Za koru od 80—100 godina starog drveta iznosi tai omier 1 : 8 —12 u prosieku 1:10 . Kod mlađeg drveta mienia se ovai odnos u korist kore. Vogel međutim navodi, da 100 m-´´ drveta daiu samo 7 m´´´ kore. a ne 10 m^ odnosno 25 pr. m. kore t. i. 3.125 kg. ako se težina 1 pr. m. uzme 125 kg. Uzme li se. da je iedan pr. m. kore težak prosječno 160 kg, onda 100 m´ drveta daie 4.000 kg šumskosuhe kore. Za Niemačku se uzima, da 1 ha šume daje 4.30 m´ odnosno 1558 pr. m. kore. Ciena smrčevoj kori bila je posljednjih godina do 1930. oko .—7 . za 100 kg postavno utovarna stanica. Smrčeva kora služi samo za pravlienje ociedaka. Prva tvornica ocjedaka od smrčeve kore podignuta ie u Liptd-Ujvaru u Mađarskoj godine 1882. Sastav prvih ocjedaka niie bio povoljan zbog nestručnog postupka, ali su u noviie vrieme sve te grieške uklonjene. Stavila smrčeve kore ne raztvaraju se tako kao hrastova štavila pri višim temperaturama, ali su ipak dosta osietljiva kao svi ocjedci iz kora. Kod izluživania smrčeve kore ne smiju se upotrebljavati temperature preko 100" C, niti se ocjedci smiju dugo kuhati. Kod visokih temperatura ne raztvore se samo treslovine, nego i tvari koie bi inače ostale neraztopive, tako da se na taj način sadržai netreslovina bez potrebe povećava, a sadržaj treslovine smaniuie. Kako je nepovolian bio omier netreslovina prema treslovinama prvobitnih ocjedaka, vidi se iz priložene skrižalike. pogotovo kad .se uzme u obzir, da u samoj kori na 100 dielova treslovine odpada samo 60.8 dielova netreslovina. Sadt-žai treslovine i netreslovina je približno´ iziednačen postupkom Brumla i Silberbergera. po kome se pomoću benzina odstrane smole iz kore. Na tai se način dobijaiu ocjedci. koii su kao štavila bolii i dulje se drže. Dalinii napredak učinjen je stručnim izluživanjem pri početnoj temperaturi od 75° C. Istom pred krai 100 |