DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 26 <-- 26 --> PDF |
PREGLED PRAVAC NASE GOSPODARSKE IZGRADNJE Prigodom druge obljetnice uspostave Nezavisne Države Hrvatske održao je na zagrebačkom krugovalu ministar narodnog gospodarstva prof. Dr ing. Josip . a1 e n pod gornjim naslovom predavanje, kojega u cielosti prenosimo i u Hrvatskom šumarskom listu, kako sliedi: Razvoj i izgradnja hrvatskog gospodarstva uvjetovano je u prvom redu geopolitičkim položajem naše države, njenom gospodarskom strukturom i prirodno gospodarskim preduvjetima. Nezavisna Država Hrvatska, obzirom na strukturu stanovničtva zemlje, pretežno je poljodjelska zemlja. No pokraj poljodjelstva razmjerno su dobro razvijene i ostale grane, osobito važne za narodno gospodarstvo, a koje izviru većinom iz prirodnog bogatstva zemlje, kao što je šumarstvo i rudarstvo. Bez njih se ne može ni zamisliti makar samo i skromni industrijski rad u zemlji. Područja Podunavlja, dinarskog spleta i primorskih krajeva, u gospodarskom se pogledu upodpunjuju i čine zdravu i mnogostranu gospodarsku cjelinu. Nizki predjeli sjevei´ne Hrvatske imadu razvijeno ratarstvo i stočarstvo, a za Slavoniju i Sriem možemo reći, da su naša žitnica. Rudno se blago nalazi, u glavnom, na srednjem i južnom dielu naše države. U dinarskom gorju dolaze goleme šu mske površine, koje predstavljaju jedno od najvećih bogatstva Hrvatske . Imamo znatno obilje rudnog blaga, osobito ugljena 1 željeza, a u krškom se području nalaze veliki ležaji bauksita, u čijoj smo proizvodnji na trećem mjestu u svietu. Sva su ta prirodna bogatstva zdrava osnovica za mogućnost gospodarskog upodpunjenja zemlje. Zemljopisni položaj naše domovine s jedne strane, a presudna razdoblja naše prošlosti, s druge, pokazuju nam prirodne pravce naših gospodarskih težnja. Imajući pred očima, da se na zapadu naslonila uz Jadransko more. a da sjevernim djelom protječe najvažniji dio naiveće europske rieke Dunava, predstavlja naša Država važno sjecište gospodarskog prometa iztoka i zapada, kao i mogućnost posrednika između visoko industrijalizirane srednje i zapadne Europe i njenih pretežno poljodjelskih jugoiztočnih dielova. I u prošlosti i u sadašnjosti ovo je područje važno stjecište različitih težnja, a to će biti i u budućnosti. Ml ne smijemo zadržati stav promatranja, nego. naprotiv, spremiti se i osposobiti za ulogu neposrednog sudionika u gospodarskim i političkim djelatnostima, kamo nas zovu prirodne prilike i poseban položaj-u sklopu ostalih naroda. Svoje poglede obzirom na budućnost hrvatskog gospodarstva moramo usmjeriti nutem svojih poviestnih. prirodnih i geopolitičkih težnja, jer ćemo samo na taj način moći biti značajan činbenik Nove Europe. Razdoblje od dvie godine obstanka Nezavisne Države Hrvatske ne znači u životu naroda mnogo. Ali možemo reći. da je za našu zemlju, za naš narod, a nanose za naše narodno gospodarstvo ovo razdoblje iznunjeno i velikim borbama . velikim izkušenjima. Održanje i izgradnja hrvatskog gospodarstva odvija se danas, u doba gigantske borbe različitih pogleda na sviet. život i dužnost pojedinaca, naroda i zajednice. Rad na sređivanju države i narodnog gospodarstva u takovim pri likama osobito je težak, rekao bi čak i mukotrpan. On stavlja ne samo vodstvo države, već i na cjelokupan narod dužnost osjećaja najveće sviesti, požrtvovno.´^ti i samopriegora. Nije dostatno, pa i najboljim gospodarskim mjerama promieniti strukturu gospodarstva, već je potreban i drugi preduvjet t. j . duhovno preoblikovanje i razvijeni osjećaj dužnosti svakog stališa i pojedinca, da se stvori sustav rada, reda, sviesti i odgovornosti, kako bi kroz ova ratna vremena prošli sa što manje potežkoća i nenadoknadivih posljedica, kako bismo temelje svoje samostalnosti, svoga gospodarstva, što više učvrstili. Svakako, prije nego bacim pogled na mjere u našem današnjem narodnom gospodarstvu, smatram potrebnim, da ponovno u z t v r d i m neminovnu potrebu upravljanog gospodarstva, jer još uviek imade pojedinaca, koji su mišljenja, da bi u današnja težka ratna vremena moglo gospodarstvo dobro djelovati bez bilo kakovog jačeg utjecaja Države. Naš nolitički sustav temelji se na načelu autoritativne države, a to nužđno dovodi sa sobom načelo upravljanog vodstva u gospodarstvu i gospodarskoj politici. Sv e glavn e niti gospodarske politike, moraju biti u rukama državnog vodstva, da se postigne i održi što veća skladnost, da se omogući život narodne cjeline. Dok s jedne strane pojedinci shvaćaju onravdanost jedinstvenog Dolitičkog vodstva, dotle izgleda, da s druge strane u gospodar, .... dielu narodnog života nijesu s time na čistu, da su u autoritativnoj državi gospodarska politika i družtvovna nolitika samo dielovi obće narodne politike, kojima je vrhovni cilj: obći nrobitak narodne cjeline, u kojemu će biti zaštićeni i probitci pojedinaca i pojedinih stališa i razreda. Pustiti danas slobodu bez državnog nadzora u nroizvodnii i razpođjelbi moglo bi se samo kod onog diela narodne obskrbe. gdje bi postojalo izravnanje ponude i potražnje, odnosno tamo. gdje bi ponuda bila veća od potražnje. A toga danas gotovo i nema. Kod većine životnih potrebština je nerazmjerno veća potražnja od ponude. U .slobodnom gosnodarstvu, bez ikakovog zahvata države, došlo bi sigurno do nsromnog skoka ciena. koji se još povećava čitavim lancem prekunaca i nezakonitih trgovacai Ovakav ogromni skok ciena dovodi sa sobom nužđno umanjenje vriednosti novca, tako. te bi. družtveni posliedak bio taj. da bi moffla živjeti sarno koja hiljada pojedinaca velikih prihoda. Konačni bi nosljedak bio neminovni obći gospodarski pad. Istina je. da neki upravliano-gospodarski zahvati, primjenjeni u pojedinim dielovima naše obskrbe nisu imali nođpuno stopostotni uzpjeh, te je određeni nostotak odlazio nezakonitim putem do različitih potrošača. AH je 1 činjenica, da je najveći dio nroizvodnje zahvaćen uz određene Ciene DO državi, koja prehraniuje oružanu snagu, nežitorodne krajeve i radničtvo najvažnijeg veleobrta, a najnužnijim količinamaostalo pučanstvo. Mnogo ratno-gosDodarske potežkoće: do nedavno Qtvoreno gosDodarsko nodručje, nemogućnost pođpunog zahvata države u narodnu nro^zvodniu. oromet i raznodielbu dobara zbog djelovanja odmetnika, a u savezu s tim i prometne potežkoće — uvjetovale su stanje u kome državno gospodarske? vodstvo, uzprko^ .... m |
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 27 <-- 27 --> PDF |
bolje zamišljenog sustava 1 najvećih napora, nije moglo imati svuda baš podpuni, željeni uspjeh. A gdje se danas u svietu željeni, podpuni uspjeh postiže? Upravljano gospodarstvo zahtjeva i savršeno djelovanje upravnog aparata, što se kraj postojećih prilika nije u podpunosti moglo postići. Nema toga gospodarskog sustava na svietu, koji bi kraj svih sadašnjih potežkoća i okolnosti mogao djelovati sa stopostotnim uspjehom. Osnivanjem ministarstva narodnog gospodarstva stvoren je nuždnj preduvjet za pravilnu izgradnju jedinstvenog gospodarstvenog vodst v´a u našoj državi. Na taj naCin moguće je danas sustavno, po osnovi. prema važnosti, potrebi i prilikama, osnivati i voditi djelovanje pojedinih česti državne gospodarske politike. To se odnosi u prvom redu na proizvodnju dobara, koja služe za narodnu obskrbu u najvišem smislu te rieči. Ta je najuža suradnja na jednoj strani u poljodjelskom, a na drugoj strani u prehranbenom području, jer je snažno poljodjelstvo, obzirom i na strukturu naše zemlje, i na naše potrebe, prvi preduvjet i temelj uspješnog djelovanja narodnog gospodarstva uobće. a samoobskrbe naroda napose. Pojedine mjere našeg upravljanog gospodarstva imale su kadkađa dobre, a kadkada nepodnune posljedke. Danas provodimo nuždne izpravke, usmjerujemo rad određenim putem — što je svakako razumljivo obzirom na veliki niz zadataka, koji stoje pred nama i koji su Cesto izvan našeg dohvata. Cesto smo se našli pred nizom pitanja, koje ie trebalo s najvećom gibkošču i žurnošću riešiti. kako bi se spasila narodna imovina i izbjegle nepoželjne Dosljedice — pa su pojedine naredbe bile vrlo često od časovite nedužnosti, ier su ih i časovite potrebe iziskivale. To, svakako, ne znači nedosljednost u provedbi glavnih načela naše gospodarske politike. Kako od prehrana naroda ovisi mogućnost rada u raznim pravcima narodnog života, a kako sama prehrana ovisi u prvom redu od obće narodne proizvodnje., djelatnost naše gospodarske politike usmjerena ie oko što jačeg povećanja naše proizvodnje. Nameće nam se stoga na gospodarskom polju velika dužnost, da na svaki način i u svim granicama mogućnosti pridonesemo sve. kako bismo postigli povećanje naše proizvodnje. Ovo se tiče i proizvodnje životnih namirnica uobće. a tiče se u jednakoj mjeri i proizvodnje veleobrtnog bilja. Ako našu sadanju proizvodnju povećamo do skrajnih granica mogućnosti, moći ćemo u velikoj mjeri odgovoriti svim zahtjevima, koje na nas postavlja suvremeno doba, koje. zbog svojih težkoća. traži od svih teže i veće dužnosti , nego što traže i što su ikada tražila mirnodobska vremena. Državna vlast poduzima sve mjere, da putem zakonskih propisa, ustrojstvom rada, savjetom, davanjem pripomoći u obliku radne snage, sjemenja, poljodjelskih strojeva pomaže djelatnost u tom pravcu. I ako je rad državnih vlasti u tom pogledu od velike važnosti još je važnije djelovanje i rad naših seljaka, koji će provesti u život ono, što Država traži. Mi gotovo i nemamo danas velikih posjeda. Za to naše vriedno seljačtvo. sa svojim posjedima, učestvuje najjače u zadovoljenju potreba države i oko obskrbe. Usavršenim sustavom naše gospodarske politike omogućit ćemo djelatno sudjelovanje seljačtva u vođenju narodnog gospodarstva. Kod toga, kao najjača poluga služiti će ... z a d . u g a r s t v 0. Duboko razvijenu sviest našega naroda kao i zadružni pokret uklopiti ćemo postepeno u što većem obujmu u djelatno sudjelovanje u vodjenju narodnog gospodarstva i time istovremeno stvarati čvrste temelje za našu poslieratnu izgradnju. Dok ćemo s jedne strane tražiti što jače djelatno sudjelovanje seljačtva, istovremeno ćemo nastojati, da što više zaštitimo probitke seljačtva i to u prvom redu onih, koji sa svoje strane izvršuju svoju narodnu dužnost predajom viškova hrane za prehranu i uzdržavanje života onih dielova naroda, koji tih namirnica nemaju i ne proizvode. Našu prehranbenu proizvodnju povećati ćemo ne samo povećanom sjetvom žita i mahunastih plodova, već i sijanjem industrijskog bilja i podizanjem proizvodnih mogućnosti obradive zemlje, bez obzira gdje se ona nalazi u selu ili u gradu. Pokraj što veće obradbe neobradivih površina, osobitu brigu posvećujemo povećariju po- vršina putem poboljšnih radova. Komasacijom zemlje omogućiti ćemo povećanje proizvodnje već za vrieme sliedeće žetve, jer će se svim sredstvima pospješiti dovršenje glavnih kanalizacionih radova tokom ove godine, a to iznosi okruglo do 54 tisuće kat. jutara. UzDoređo s povećanom proizvodnjom mora ići štednja svega i na svim područjima. Smisao štednie. sviesti i odgovornosti prema narodu i državi treba vladati ne samo u svakom podu?: eću. već i u svakom hrvatskom domu i u svakom hrvatskom kućanstvu. Ova sviest i osjećaj dužnosti trebao bi biti osobito razvijen kod enih građana, koji imaju dostatno živežnih namirnica, a usprkos toga dižu kruh znajući ili ne znajući, da na taj način mosuće treaju posliedniu koricu kruha onoj našoj braći u nežitorodnim´ krajevima, edje su potežkoće prehrane, uzprkos najvećih napora državnog gospodarskog vodstva, daleko teže. Najnovije mjere naše veleobrtne politik e idu u smjeru pojačanja veleobrtne proizvodnje, važne za naše gospodarstvo, a u ...... redu idu za veleobrtnom proizvodnjom onih grana, koje razpolažu potrebnim sirovinama u našoj zemlji. Ovo je pitanje A^ažno ne samo radi namirenia potreba naše zemlje, nego i zbog izmjene dobara s drugim zemljama od kojih možemo u toj izmjeni dobiti one sirovine. koJe nama nedostaju, ili gotove proizvode, koie sami ne proizvodimo. Zahvaliujući pravilnom djelovanju prehrane veleobrtnog radničtva. kao i sviesti hrvatskog radničtva. sa zadovoljstvom mogu ustanoviti, da je onaj dio našpga veleobrta. gdje smo bili u mogućnosti Priskrbiti sirovine znatno povećao svoju dosadanju proizvodnju, što će svakako povoljno utjecati na našu vanjsku trgovinu. Uzroke visoke sviesti hrvatskog radničtva 1 osiećaja za narodnu borbu, koju on pokazuje u sadašnjim vremenima, moramo tražiti svakako u činienici. što hrvatski radnik nije danas, a niti u prošlosti bio proleter i bezkućnik. Kako smo mi Pretežno seljačka zemlja, to i hrvatsko radničtvo proizlazi posredno ili neposredno sa sela. Većina našeg radničtva odlazi sa svoje zemlje na rad u gradove ili druge kraieve. ali zemlja i dom njegove porodice ostaiu i čekaju na njega i on nije radnik bezkućnik. a niti je izvrgnut težknćama i časovitim krizama radnog tržišta. U njemu je razvijena duboka narodna sviest i ljubav za zemlju, za svoju grudu, pa makar bila ona kadkada i oskudna, pa bio on i primoran, da traži drugdie zarade, ali je ona ipak njegova i on ju voli. jer su tamo njegova braća ili roditelji, jer je u njoj — 153 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
kako liepo veli narod — zaorana krv njegova oca i njegovih djedova. Savezno s time idu i sve naše gospodarske politike u šumarstvu i rudarstvu, jer je povećanje naše veleobrtne proizvodnje skoro najviše vezano na mogućnost izkorišćavanja šuma i ruda. i niz nuzproizvoda, koii iz tog proizlaze. Istina, ovaj dio naše narodne proizvodnje najviše osjeća ratne potežkoće i to izravno na terenu tako i u sa- n-iom prometu. Politikom ciena. čije se djelovanje nsobito ođrazuie na narodnoj valuti nastojimo, što je više moguće zaustaviti svako Dovišenje. ali s druge strane pazimo, da se kod toga ne ukoči obća narodna proizvodnja. Kod obćeg oblikovania ciena potrebno je polaziti od same nroizvodnje, a to je moguće samo. ako veleobrtna Droizvodnja bude što jetfinija i to tako da se što više proizvodi u istom vremenu i s istim radnim snagama. Onemogućiti će se nastojanje nojedinaca. koji su do sada kupovali što skuDlju robu i sirovine, jer im ie tako bila omogućena i veća zarada, buduć da je zarada bila određena u postotcima. U tom smislu ne će više dozvoljavati, da se glavni dio zarade određuje u postotcima, jer se samo tako može suzbiti navedeno nastojanje kupovanja što skunlje robe. Politika ciena može biti podDuna i uznješna samo onda. ako iztovremeno nadzire cielokupnu nroizvodniu. razpodjelbu i potrošnju. To je moguće postići usavršavanjem postavljenog sustava u najužoj vezi s zaustavlianjem nadnica i plaća, koje se opet predbježno temelje na pravilnom djelovanju naše prehrane. Ova će se pitanja rješavati u najužoj povezanosti sa našom družtvovnom politikom, jer je u unrav- Ijanom gospodarstvu svaka gospodarska mi era uvjetovana družtvovnim gibanjima i zaštitom družtvovnih nrobitaka cjelokurme zaiednice, a ne samo nojedinaca ili pojedinih stališa. Savjest i dužnost mi nalaže, da se ovom "rilikom osvrnem i na rad nekih pojedinaca, i^oji u svom dielovanju u pohleni za bogatstvom, u časovitoj ratnoj konjunkturi prelaze preko probitaka zajednice i borbe naroda. Stanoviti poremećaj, a negdje i trenutačno nedjelovanje narodne obskrbe dalo je mogućnost, da pojedinci mimo zakona iskoriste to u svoje vlastite probitke. Ima ljudi, koji se danas obrtimice bave kriomčarenjem bilo kakove robe, te na taj način umjetno stvaraju visoke Sviptli Drim .i pri ciene. Te ljude nalazimo kod mnogih stališa, na žalost neki nose 1 naslov hrvatskog priradnika. U ovo vrieme, oni su najviše neprijatelji gospodarske slobode svoga naroda, jer onemogućuju svom vlastitom narodu pravednost u obskrbi što je danas, pokraj oružane snage, najveći zadatak državnog vodstva. Ti su ljudi ne samo na štetu zdravog i poštenog prirađnika, obrtnika, radnika i seljaka, već su začetnici i širitelji korupcije i često daleko gori od onih, koje je zaslugom borbe poštenih hrvatskih sinova bilo potrebno onemogućiti u njihovom ne narodnom radu. No dok s jedne strane neprijatelj naše narodne slobode i gospodarske samostalnosti želi najbezđušnije uništiti gospodarska dobra hrvatskoga naroda, dotle s druge strane, usprkos sviju potežkoća, hrvatski narod dokazuje svoju gospodarsku sposobnost i životnu snagu. Svaki onaj, koji malo poznaje prilike, u kojima danas djeluje hrvatsko, gospodarstvo, mogao se je uvjeriti, kako je ono sposobno, da samostalno živi i kolike nam ogromne mogućnosti razvitka i stvaranja blagostanja daje naša domovina. Svi pojedinci, kojima nije u probitku gospodarska samostalnost hrvatskog naroda, moraju uvidjeti, da je njihova borba bezuspješna, da hrvatski narod na cjelokupnom području svoje Države uzpostavlja svoju upravu, kako bi u miru mogao izgrađivati svoje gospodarstvo i tako doprinositi koristan udio gospodarskoj suradnji europskih naroda. Sve su to najvažnija pitanja, s kojima ulazimo u treću godinu obstanka i djelovanja našeg samostalnog gospodarstva, i koja će velikim naporom i borbom sviju nas naći svoje pravo rješenje. Suradnjom sviju stališa, a nanose djelatnim sudjelovanjem našega seljačtva i radničtva, vođeni načelom, da su probitci zajednice iznad probitaka nojedinaca. koja u današnja vremena u borbi našega naroda mora biti daleko veća i protkana dubokom sviesti i nacionalizmom, hrvatski narod, dokazuje svoju gospodarsku sviest i gospodarsku sposobnost svoje vlastite države. Puni pouzdanja u Boga i u mudro vodstvo Poglavnika, okriepljeni tolikim žrtvama, koje su iz koljena u koljeno kriepile i uzdržavale naše narodno biće, pa uz pomoć svojih velikih saveznika i prijatelja hrvatski narod ulazi^sa svojim gospodarstvom u treću godinu odlučujući čvrsto uložiti svu svoju snagu, da svoje gospodarstvo, svojim sjiagama izgrađuje i čuva. USPOMENI SIME BALENA 7. travnja o. g. preminuo je na Sušaku šumarski oficijal um . Si me . a 1 e n. Skroman radnik, ali svietao primjer, kako se dobrom voljom može mnogo učiniti i kad bi Sime Balen imao samo nekoliko sliednika naš sivi Krš za kratko \´rieme zaodjeo bi se zelenim plaštem obnovljene šume. kao prvog nosioca i najglavnijeg stupa svega gospodarskog života na našem Kršu. Sime Balen bio je onaj, koji je misao svog oca ..riše seljaka-samouka o potrebi kao i o mogućnosti pošumljavanja goleti krša. priveo na djelo u branjevinama Šator — Veliki Vrh i Tomišina Draga na domaku svog rodnog mjesta Krmpote, u kojima je služio neprekidno blizu 30 godina. Zelene oaze u krmpotskoj obćini, u kojoj je Sime Balen 1865. god. ugledao svietlo ovog svieta, vječan su spomenik ovog nenametlji vog radnika na narodnoj niivi. radnika na kakovima nočiva narod i država. Zato nije neobično, da i jedan od njegovih sinova, nastavlja, možemo s punim pravom reći. šumarsku tradiciju svoje obitelji, te posvećuje svoj život zelenoj struci, a svoj rad naročito ulaže u zgradu, kojoj su temelje udarali njegov djed .. rlša i otac Sime, u pošumljavanje goleti hrvatskoga krša. Taj sin jest P r o f. Dr J o s i p . a1 e n, današnji ministar narodnog gospodarstva, koji zaokruženo i s ispravnim načelima , pisano djelo Naš goli krš (Zagreb, 1931.) po-svećuje »uspomeni svog djeda Bariše seljaka samouka, koji je devedesetih godina prošloga stoljeća širio ideju o pošumljavanju golet´ Krša«, Našem uredniku Prof. Dr ing. Josipu Balonu, ministru narodnog gospodarstva naše saučešće, a pepelu Sime Balena mir u zemlji njemu dragog Krša! 154 |