DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 27 <-- 27 --> PDF |
bolje zamišljenog sustava 1 najvećih napora, nije moglo imati svuda baš podpuni, željeni uspjeh. A gdje se danas u svietu željeni, podpuni uspjeh postiže? Upravljano gospodarstvo zahtjeva i savršeno djelovanje upravnog aparata, što se kraj postojećih prilika nije u podpunosti moglo postići. Nema toga gospodarskog sustava na svietu, koji bi kraj svih sadašnjih potežkoća i okolnosti mogao djelovati sa stopostotnim uspjehom. Osnivanjem ministarstva narodnog gospodarstva stvoren je nuždnj preduvjet za pravilnu izgradnju jedinstvenog gospodarstvenog vodst v´a u našoj državi. Na taj naCin moguće je danas sustavno, po osnovi. prema važnosti, potrebi i prilikama, osnivati i voditi djelovanje pojedinih česti državne gospodarske politike. To se odnosi u prvom redu na proizvodnju dobara, koja služe za narodnu obskrbu u najvišem smislu te rieči. Ta je najuža suradnja na jednoj strani u poljodjelskom, a na drugoj strani u prehranbenom području, jer je snažno poljodjelstvo, obzirom i na strukturu naše zemlje, i na naše potrebe, prvi preduvjet i temelj uspješnog djelovanja narodnog gospodarstva uobće. a samoobskrbe naroda napose. Pojedine mjere našeg upravljanog gospodarstva imale su kadkađa dobre, a kadkada nepodnune posljedke. Danas provodimo nuždne izpravke, usmjerujemo rad određenim putem — što je svakako razumljivo obzirom na veliki niz zadataka, koji stoje pred nama i koji su Cesto izvan našeg dohvata. Cesto smo se našli pred nizom pitanja, koje ie trebalo s najvećom gibkošču i žurnošću riešiti. kako bi se spasila narodna imovina i izbjegle nepoželjne Dosljedice — pa su pojedine naredbe bile vrlo često od časovite nedužnosti, ier su ih i časovite potrebe iziskivale. To, svakako, ne znači nedosljednost u provedbi glavnih načela naše gospodarske politike. Kako od prehrana naroda ovisi mogućnost rada u raznim pravcima narodnog života, a kako sama prehrana ovisi u prvom redu od obće narodne proizvodnje., djelatnost naše gospodarske politike usmjerena ie oko što jačeg povećanja naše proizvodnje. Nameće nam se stoga na gospodarskom polju velika dužnost, da na svaki način i u svim granicama mogućnosti pridonesemo sve. kako bismo postigli povećanje naše proizvodnje. Ovo se tiče i proizvodnje životnih namirnica uobće. a tiče se u jednakoj mjeri i proizvodnje veleobrtnog bilja. Ako našu sadanju proizvodnju povećamo do skrajnih granica mogućnosti, moći ćemo u velikoj mjeri odgovoriti svim zahtjevima, koje na nas postavlja suvremeno doba, koje. zbog svojih težkoća. traži od svih teže i veće dužnosti , nego što traže i što su ikada tražila mirnodobska vremena. Državna vlast poduzima sve mjere, da putem zakonskih propisa, ustrojstvom rada, savjetom, davanjem pripomoći u obliku radne snage, sjemenja, poljodjelskih strojeva pomaže djelatnost u tom pravcu. I ako je rad državnih vlasti u tom pogledu od velike važnosti još je važnije djelovanje i rad naših seljaka, koji će provesti u život ono, što Država traži. Mi gotovo i nemamo danas velikih posjeda. Za to naše vriedno seljačtvo. sa svojim posjedima, učestvuje najjače u zadovoljenju potreba države i oko obskrbe. Usavršenim sustavom naše gospodarske politike omogućit ćemo djelatno sudjelovanje seljačtva u vođenju narodnog gospodarstva. Kod toga, kao najjača poluga služiti će ... z a d . u g a r s t v 0. Duboko razvijenu sviest našega naroda kao i zadružni pokret uklopiti ćemo postepeno u što većem obujmu u djelatno sudjelovanje u vodjenju narodnog gospodarstva i time istovremeno stvarati čvrste temelje za našu poslieratnu izgradnju. Dok ćemo s jedne strane tražiti što jače djelatno sudjelovanje seljačtva, istovremeno ćemo nastojati, da što više zaštitimo probitke seljačtva i to u prvom redu onih, koji sa svoje strane izvršuju svoju narodnu dužnost predajom viškova hrane za prehranu i uzdržavanje života onih dielova naroda, koji tih namirnica nemaju i ne proizvode. Našu prehranbenu proizvodnju povećati ćemo ne samo povećanom sjetvom žita i mahunastih plodova, već i sijanjem industrijskog bilja i podizanjem proizvodnih mogućnosti obradive zemlje, bez obzira gdje se ona nalazi u selu ili u gradu. Pokraj što veće obradbe neobradivih površina, osobitu brigu posvećujemo povećariju po- vršina putem poboljšnih radova. Komasacijom zemlje omogućiti ćemo povećanje proizvodnje već za vrieme sliedeće žetve, jer će se svim sredstvima pospješiti dovršenje glavnih kanalizacionih radova tokom ove godine, a to iznosi okruglo do 54 tisuće kat. jutara. UzDoređo s povećanom proizvodnjom mora ići štednja svega i na svim područjima. Smisao štednie. sviesti i odgovornosti prema narodu i državi treba vladati ne samo u svakom podu?: eću. već i u svakom hrvatskom domu i u svakom hrvatskom kućanstvu. Ova sviest i osjećaj dužnosti trebao bi biti osobito razvijen kod enih građana, koji imaju dostatno živežnih namirnica, a usprkos toga dižu kruh znajući ili ne znajući, da na taj način mosuće treaju posliedniu koricu kruha onoj našoj braći u nežitorodnim´ krajevima, edje su potežkoće prehrane, uzprkos najvećih napora državnog gospodarskog vodstva, daleko teže. Najnovije mjere naše veleobrtne politik e idu u smjeru pojačanja veleobrtne proizvodnje, važne za naše gospodarstvo, a u ...... redu idu za veleobrtnom proizvodnjom onih grana, koje razpolažu potrebnim sirovinama u našoj zemlji. Ovo je pitanje A^ažno ne samo radi namirenia potreba naše zemlje, nego i zbog izmjene dobara s drugim zemljama od kojih možemo u toj izmjeni dobiti one sirovine. koJe nama nedostaju, ili gotove proizvode, koie sami ne proizvodimo. Zahvaliujući pravilnom djelovanju prehrane veleobrtnog radničtva. kao i sviesti hrvatskog radničtva. sa zadovoljstvom mogu ustanoviti, da je onaj dio našpga veleobrta. gdje smo bili u mogućnosti Priskrbiti sirovine znatno povećao svoju dosadanju proizvodnju, što će svakako povoljno utjecati na našu vanjsku trgovinu. Uzroke visoke sviesti hrvatskog radničtva 1 osiećaja za narodnu borbu, koju on pokazuje u sadašnjim vremenima, moramo tražiti svakako u činienici. što hrvatski radnik nije danas, a niti u prošlosti bio proleter i bezkućnik. Kako smo mi Pretežno seljačka zemlja, to i hrvatsko radničtvo proizlazi posredno ili neposredno sa sela. Većina našeg radničtva odlazi sa svoje zemlje na rad u gradove ili druge kraieve. ali zemlja i dom njegove porodice ostaiu i čekaju na njega i on nije radnik bezkućnik. a niti je izvrgnut težknćama i časovitim krizama radnog tržišta. U njemu je razvijena duboka narodna sviest i ljubav za zemlju, za svoju grudu, pa makar bila ona kadkada i oskudna, pa bio on i primoran, da traži drugdie zarade, ali je ona ipak njegova i on ju voli. jer su tamo njegova braća ili roditelji, jer je u njoj — 153 |