DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Književn ost INTERSYLVA, II. GODIŠTE, BROJ 4. Četvrti broj drugog godišta časopisa Međunarodne središnjice za šumarstvo »I n t e r- s . 1V a« donosi šest odličnih razprava, koje su po aktuelnosti obrađene materije od prvorazredne važnosti za rješavanje suvremenih . zadataka i u našem šumarstvu. Stoga se obširnije osvrćemo napose na svaki objavljeni prikaz. 1. Nakon što je moderna pedologija ustanovila posebnu važnost uloge vode u šumskom tlu, koja okolnost oštro izdvaja šumsko zemljište od poljodjelskog, sve se više u stručnoj literaturi susrećemo s radovima o izpitlvanju utjecaja vode na uzgoj šumskog drveća. Vrlo vriedan prilog ovom proučavanju daje članak prof. Feher Daniel a (sveučilište u Šopronju) pod naslovom: IZTRAŽIVANJA O STATIČKOJ POTREBI VODE KOD ŠUMSKOG DRVEĆA (Untersuchungen iiber den statischen Wasserbedarf der Waldbaume). Građa je objavljena u obliku saobćenja botaničkog zavoda šopronjskog sveučilišta. Nauka je već na osnovi dugogodišnjih iztraživanja uspjela odrediti statičku potrebu na vodi za niže rastlinje šume i oranice, a naročito za gospodarsko kulturno bilje. Danas je već ovaj posao moguće proširiti i na šumsko drveće u toliko lakše, što pređleže brojni postignuti uspjesi i stečena izkustva. U predmetnom prikazu postavlja autor svrhu ovog rada, koja se sastoji u određivanju kompleksnog utjecaja temperature i vode na život šume i s tim u vezi u postavljanju optimalnih granica za statičku potrebu vode najvažnijih vrsta šumskog drveća. Dosad izvršena izpitivanja pokazuju, da kod najvećeg diela ovih vrsta starosti izpođ četiri godine leži optimalna granica statičke potrebe na vodi između 70—90»/o zasićenja maksimalnog kapaciteta. Iz toga možemo zaključiti, da je za njihov optimalni razvitak dovoljno, ako je šumsko tlo 10—30% svog ukupnog poroznog volumena izpunjeno uzđuhom. Dakako da to vriedi samo za prve četiri godino žiVota t. j . za najraniju mladost šumskog stabla. Kasnije, kada najveći dio vrsta prodre svojim korienjem dublje u tlo, što više dopre kadkada i do temeljne vode, može Svoju potrebu na vodi podmirivati iz nižih horizonata zemljišta. Razumljivo je tada, da će kod odrastlog stabla zadovoljavati i nešto niži stepen zasićenja od naprieđ navedenog. Ipak se mrjogo niži stepen ne može predpostaviti iz razloga, što upravo kod granica 70—80% zasićenja vođenog kapaciteta leži i statička potreba na vodi za djelovanje mikroba Rezultate je svojih izpitivanja, koja su gotovo sva svršena na pjeskovitom zemljištu (Kecskemet, Kiralyhalom, Debreczen, Sopron) izkazao autor u 3 tabelama pregleda i 17 shematičnih slika za najvažnije vrste šumskog drveća u Srednjoj Europi. 2. Švedsko selekcioniranje bilja,, poznato daleko preko granica švedske, ima svoj začetak u djelovanju svalofskog družtva za selekciju gospodarskog bilja, čiji rad seže u natrag preko pola stoljeća. Godine 1936. osniva se na priedlog baruna Carla . e n n e t a »D r užtvo za selekcioniranje šumskog drveća« , o čijem radu i dosadanjim uspjesima donosi izcrpan prikaz Nils S . 1 v e n (Ekebo) profesor i predsjednik ove ustanove pod naslovom SELEKCIONIRANJE ŠUMSKOG DRVEĆA U ŠVEDSKOJ (Waldbaumzuchtung in Schwe kaže, selekcija šumskog drveća te praktično izkorišćivanje dobivenih rezultata. Zahvaljujući obćem razumievanju i obilnim podporama (Knutova i Alice-Wallenbergova zaklada) đružtvo je osnovalo Glavnu postaju za selekcioniranje u površini od 22 hektara u Ekebu. Ustrojeno je i posebno povjerenstvo za selekciju šumskog bilja, u kom sudjeluje i ravnateljstvo državnih dobara. Kako ovakav rad po prirodi svog zadatka ne može biti usredotočen na jednu makar kako dobro ^bskrbljenu postaju, to već u ljetu 1938. godine stavlja šumsko poduzeće Korsnas Sagverks Aktlenbolag družtvu na razpolaganje za ovu svrhu preuređene objekte za osnivanje podružnice u Dalarnl kod Dalforsa. Godine pak 1939. nastaju još 3 nove podružnice (Bergagard, Brunsberg i Bačke), sve darovima privatnika, tako, da danas družtvo osim glavne postaje razpolaže s još četiri podružnice. Godine 1937. otvorilo je družtvo u tjedniku »Svensk Papperstiđning« posebnu rubriku svojih saobćenja (Međđelanden fran Forenlngen for vaxtforadling av skogstrad). Prva je točka radnog programa snimanje konkretnih sastojina s obzirom na oblik gospodarskih najvažnijih vrsta. Autor je već nekoje rezultate ovih snimanja posebno prikazao za nekoje specifične oblike smreke (Kammfichte) 1 bora (schmalkronigen Typs). što se tiče listača najveća je pažnja posvećena brezi zbog njezine mnogostruke uporabe kao stolarskog, furnirskog i skijaškog drveta. I tu su već objavljeni važni rezultati iztraživanja oblika (Johnsson 1941.) naročito obzirom na selekciju pomoću križanja (Jensen 1942., Flaschenpfropfmetođe). Međutim najkrupniji događaj u ovom nastojanju predstavlja nalaz t. zv. Gigastrepetljike kod Bosjoklostera, pa je tako otvoreno novo golemo polje rada. Uvažimo li razvijeni šibični veleobrt, možemo lako ocieniti značenje selekcioniranja ove vrste, kod čega su razumljivo zainteresirana sva švedska šibična poduzeća. U toku posljednjih 4 godina izvedene su u Ekebu brojne hibriđacije trepet- Ijike i topole, koje imaju dalekosežnu praktičnu važnost (Johnsson 1939. i 1941.). Naročito su spomena vriedne tetraploiđne trepet- Ijikine biljke proizvedene križanjem gigantske triploiđne trepetljike (Nilsson - Ehle 1938., Johnsson 1939.). U težnji, da se proizveđu biljke s visokim brojem chromosoma, poduzeti su na trepetljici i nekojim drugim vrstama colchicin - pokusi s vrlo dobrim uspjesima (Johnsson i Eklunđh 1940.). Važno svojstvo šumskog drveća, na koje se napose kod selekcije ove vrste mora paziti, je odpornost protiv zime. U toku su posljednjih godina izvedena mnoga izpitivanja na smreci, hrastu, jasenu i trepetljici. Kod toga je važno iztaći, da je srednjeeuropska (»njemačka«) smreka pokazala mnogo veću proizvodnu sposobnost od domaće švedske (Carbonnier 1937., Sylven 1937.) u predjelima srednje i južne švedske. Nu njezina mala odpornost protiv zime onemogućuje joj prodiranje dalje na Sjever. Poseban zadatak selekcioniranja vrši Iztraživanje odpornost! stabala protiv oboljenja. u tom su pogledu izvedeni obsežni pokusi u namjeri, da se pronađe naročito odporna rasa protiv svake parasitame zaraze (Sylven 1937.), pa se s punim povjerenjem može očekivati, da koristni rezultati neće izostati. 3. Danas je već u šumskoj ekonomiji uzta- Ijeno gledište, da jedna šuma može biti spo155 |