DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 3     <-- 3 -->        PDF

^ HRVATSKI


ŠUMARSKI LIST


GODINA 67. SVIBANJ 1943,


Ing. JOSIP RADIŠIČ (Zagreb): ,


IZVLASTBENI POJAS CESTE I ŽELJEZNICE


(ZONA Dl OCCUPAZIONE DELLE STRADE ORDINARIE E FERRATE)


A) Administrativni postupak


Prema zakonskoj odredbi o izvlastbi na području Nezavisne Države Hrvatske
broj XCVI-193-Z. p. od 15. svibnja 1941. dozvoljava se izvlastba samo za javne
svrhe (§ 1). Na zahtjev ustanove, kojoj je potrebna izvlastba, ministarstvo unutarnjih
poslova. Glavno ravnateljstvo za javne radove, svojom odlukom načelno odobrava
izvlastbu na temelju izvlastbene osnove (§ 2), a daje i dozvolu za sve eventualne
predradnje potrebne za sastav osnove (§ 3). Početak predradnji treba 48
sati prije prijaviti poglavarstvu nadležne obćine, koja o tome smjesta obavieštava
odnosne posjednike zemljišta.


Nakon što je snimljena osovina trase i sve parcele, kroz koje prolazi cesta ili
željeznica, izrađuju se nacrti posebno za svaku katastralnu obćinu na tvrdom risaćem
papiru u katastarskom mjerilu po §-u 4, a popis nekretnina (prava) po propisima
§-a 5 (toč. 1—9). U nacrtu izvlastbene osnove mora biti crnim tušem označeno
stanje prema katastarsko-zemljištno-knjižnoj mapi, a crvenim tušem novo stanje,
koje će nastati izvlastbom. Kod toga je najvažnije ustanoviti širinu izvlastbenog
pojasa. Ta se širina određuje prema uzdužnom i poprečnim profilima. Pojas
mora biti što pravilniji i sa što manje proloma. Duž nasipa i ruba usjeka obično
se uzima granica izvlastbe za šumske ceste i željeznice na udaljenosti oko 1 m.
Tako određen izvlastbeni pojas unosi se u nacrt i izračunava se zauzeta površina
pojedinih parcela.


Izvlastbena osnova, koja se sastoji iz opisanog nacrta i popisa nekretnina
(prava), predlaže se Glavnom ravnateljstvu za javne radove u tri primjerka. Ovo
ravnateljstvo istom odlukom, kojom načelno odobrava izvlastbenu osnovu, određuje
i provedbu izvlastbenog postupka (§ 8) t. j . imenuje svoga izaslanika, procjenitelje
i jednog tehničkog stručnjaka, te šalje dva primjerka osnove nadležnom
zemljištno-knjižnom sudu radi zabilježbe izvlastbenog postupka u zemljištnim knjigama.
Jedan primjerak izvlastbene osnove dostavlja se odnosnom obćinskom poglavarstvu,
koje kroz 3 dana mora u svojem domu izložiti osnovu svakome na uvid.
Nakon izvlastbenog postupka, po §§9, 10 i 11, Glavno ravnateljstvo za javne radove
donosi izvlastbenu odluku, poslije čega može ustanova, u čiju je korist provedena
izvlastba, preuzeti izvlašteni objekat i vršiti sve radove potrebne za javne
svrhe (§ 12). ´


Kao što se vidi ovaj je rad dugotrajan, a osim toga ne mogu se unapried predvidjeti
i eventualna prelagan ja trase, koja su često nakon dovršenog tehničkog elaborata,
a i za vrieme gradnje, neizbježna. Da se ne bi moralo s gradnjom ceste ili
željeznice čekati do donošenja izvlastbene odluke, pristupa se gradnji, prema zakonskoj
odredbi XCVII-194-Z. p. od 16. svibnja 1941., prije izvlastbenog postupka, čim
je tehnički elaborat odobren od nadležnog ministra. Predhodno se o početku radova
moraju obaviestiti sve zanimane osobe javnim glašivanjem u Narodnim novinama
i po običaju mjesta u kojem se nalaze nekretnine. Po istoj zakonskoj odredbi (§ 2),
istodobno sa započimanjem gradnje po §-u 1, ima se započeti i izvlastba po propisima
zakonske odredbe XCVI-193-Z. p.-1941. Prema tome izvlastben i po stupak
teče paralelno s gradnjom. Nacrti izvlastbene osnove (§ 4)
izrađuju se, kako je napried rečeno, ili naknadno tek nakon dovršene gradnje od


129




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 4     <-- 4 -->        PDF

nosno postepeno kako gradnja napreduje prema faktičnom stanju u naravi na


temelju geodetskih izmjera na terenu. , . ´ ^
.-.- U §-u 18 zakonske odredbe XCVI-193-Z. P.-1941.´ predviđen je analogni postupak
i kada se zemljište zauzima samo za neko vrieme (na pr. kod gradnje raznih
odvoiaka-sporednih pruga itd.). Takova privremena izvlastba dozvoljena je najdulje
na 3 godine uz dozvolu Glavnog ravnateljstva za javne radove. Ako je privremeno
izvlaštena nekretnina potrebna dulje od 3 godine, tada se mora najmanje b
mjeseci prije izteka roka zatražiti redovita izvlastba.


Vladiku nekretnine plaća se obično po 1 m= ili čhv. zauzetog zemljišta odre.
đena svota, koja je ustanovljena procjenom, pa je svakako u probitku obiju stranaka,
da zauzeta površina bude izračunana što je moguće točnije, utoliko vise, ulioliko
je zemljište po svom položaju ili kvaliteti vriednije.


.) Obračun površina


Između dva poprečna profila izvlastbeni pojas ograničen je horizontalnim projekcijama
presječnih točaka linija škarpi sa terenom. Taj pojas ovisi od dvie veličine-
1) od Širine izvlastbe i 2) od udaljenosti između dva susjedna poprečna profila
Kada su te dvie vriednosti određene, računa se površina pojasa između dva
profila kao trapez. Prema tome površina zauzetog zemljišta, koja se odkupljuje,
iednaka je zbroju površina svih trapeza između susjednih poprečnih profila. Posto
odšteta odnosno odkup izvlastbenog pojasa tereti izradbu donjeg stroja ceste i željeznice,
to je potrebno u proračunu troškova zemljoradnji predvidjeti i koštanje
odštete odnosno odkupa za F m^ zauzetog zemljišta.


I. Širina izvlastbe
girina, koju zauzima donji stroj ceste ili željeznice na bilo kojem poprečnom
profilu predstavlja horizontalnu projekciju razmaka presjecmh točaka linija škarpi
i terenom Prema shedećim izračunanim karakterističnim oblicima poprečnih profila
može se odrediti širina izvlastbe i za druge kompliciranije slučajeve.


1. Teren je horizontalan. (SI. 1.)
SI. 1


Oznake: . visina nasipa odnosno dubina usjeka, 21 širina planuma, q -tg a
nagib škarpe nasipa (usjeka).
L = 2l-^2h = 2{l-{-h) (!)


a pošto je tga = — to je li = s .


q=tga =


h


pa će zamjenom u formuli 1. ova glasiti: L = 2 . -{- s .) (2)


Tg a odnosno 1 : s (cotg a = s) zavisi od kuta prirodne kosine materiala, te je
utoliko veći ukoliko je material kompaktniji. Cotg a kreće se u glavnorn od
u 3 (litica) do 1,8 (sitan piesak). Pošto je kohezija prirodnog zemljišta veća od kohezi
e raztresitog (nasutog), škarpe usjeka izrađuju se s većim nagibom nego škarpe
nasipa. Obično se za usjek uzima cotg a = s - 1; t. j . « = 45", a za nasip cotg « =
s = 1 5 odnosno a = 33" 41´ 30". Svakako ukoliko je visina veća i planum vise obterećen
utoliko se mora uzeti blaži nagib nasipa (na pr. donji stroj željeznice), koji
međutim može biti sve strmiji što je kohezija materiala veća. Neki put, da bi se
izbjegli veliki troškovi (usjek u pećinu), izrađuju se čak i vertikalne škarpe
(tg a = ± oo, s = 0). ´


130




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Ako se u formulu 2. stavi s = 1,5 bit će širina izvlastbe za nasip:


L = 2(l + sy) = 2{l-{-\,^y) . (3)


Za usjek treba formuli 2. dodati još i horiz. projekciju širine dvaju paralelnih
jaraka (2I2). Širina dna i dubina jarka obično iznose 0,4 m., ako se uzme nagib bokova
jarka 1:1 bit će I2 = 1,2 m., međutim, pošto je nagli) škarpi jarka praktično
redovito nešto strmiji od tg a = 1, može se smatrati da je I2 = 1,00 m. Prema tome
je širina izvlastbe za usjek s dva paralelna jarka:


A = 2 a + 2/) + 2 = 2 (. + ž/+ 1) (4


2. Teren je nagnut pod kutom . (tg /3 = p). (SI. 2).
SI. 2.


z
MN = . -\- . q = iga =-^ ., . = ql pa je prema tome
MN -\- m _ . -\- q I -\- m


MN=y^ql tga (5)


I h
p = tg /3 = .-m = p li što zamjenom u formuli 5.


1= 1 ´ . — .


tg«
MN—n p = tg ^ = — n=pl^
h 4*2
MN— pk


7 _ . .-.^


2 =


U. .+.
Širina izvlastbe L = 1^ -\- Z,
L=={y + ql) 1 (6)


q—p + .+.
._±.±


ili L = 2 q "V ´"f*..


qi — pi


1 I -\- su


Pošto ie —=.5=1,5 bit će L = 2 .~„\ odnosno


q 1 —s^p^


za nasip L = 2 I +1,5.
1 — 2,25p^ (7)
a za usjek {q = 1) L^ == 2 1-^.
\—p-´
2 = 21 ^ + 1 .(8 )
131




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 6     <-- 6 -->        PDF

3. Teren je u poprečnom presjeku slomljena linija u točki N (projekcija sredine
planuma), te od A do N stoji pod nagibom tg /? = p, a od N do . pod nagibom
tg . = p, (SI. 3).
I u ovom je slučaju /j = ^73: - te analogno l^ — ^ "" ^


9 + Pi


Širina izvlastbe L = Ij -\- l^ t. j.


1 1


. . . .(9)


1 — s p ^ -{- ^ Pi


Za nasip´ L = (I,5ž/ + Z) . . . (10)


\-\,bp ^ 1 + I,5pi


1.1
a za usjek (q = 1) L= (. -|-.


. . . (11)


1 ~ p~ I -i-p:.^


4. Teren je nagnut pod kutom fi (tg . = p), poprečni profil je kombiniran.
(SI. 4).
SI. 4.


m


p = tg§ m = p L^ q = tg a = 2 A


L,


132




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 7     <-- 7 -->        PDF

´


m = n — r p Lj = q Li — q l^ odatle


L, = -"^L i analogno L« = ´
2—2´ 2i—i*


Širina izvlatsbe L = L^ -{- L^ :


j^__ qh . qxh


.... (12)


i—P4i~P


Pošto je 5 = tg a := — = —-i g´i = 1 bit će


(13)
1 — 1,5^3 ´ 1 —p


5. Teren je u poprečnom presjeku slomljena linija u točki N (projekcija sredine
planuma), te od A do N stoji po nagibom p = tg jS, a od N do . pod nagibom
Pj = tg .. Poprečni profil je kombiniran,a . negativan (usjek) (SI. 5).
SI. 5.
q = tg a =
-\-n . -\-n = qk = h
q = %ga = -j-
m-f-M m == Li p
m = r — k
zamjenom odgovarajućih vriednosti za m, r i k bit će
L,= qh —.
q—p
p, = tg d = a = pi /g ?i =t g 7 = = Y b = q, (L^ — .
pošto je . = b — a
Širina izvlastbe L = Lj -f" -^2


j^^ih —. , gi ^. + . ,


(14)
9—P ii—Pi


133




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 8     <-- 8 -->        PDF

1


Pošto je ^ = tg a = — te 2i ^ 1 bit će
1,5


/i — 1,5 . + k+y


L = . .(15)


\— \,5p 1 —ft


6. Teren je u poprečnom presjeku slomljena linija u točki N (projekcija sredine
planuma), te od A do N stoji pod nagibom p = tg jS, a od N do . pod nagibom
Pi = tg ^- Poprečni profil je kombiniran, a . pozitivan (nasip) (SI. 6).
SI. 6.


Slično kao što Je izvedeno* pod 5. bit će i u ovom slučaju širina izvlastbe
L=^L, + L, L = ^..:^ + _i^A:zJL . (16)


1


zamjenom q = —— i g´j := 1 bit će
^__ k + U5 . , h — .


(17)
\-\,ip ^1 -ft


7. Teren je u poprečnom presjeku slomljena Unija s nagibima: od A do .
tg /S = p, od . do C tg j´ = pi, od C do D tg ^ = .. (SI. 7).
SI. 7.


134




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Ordinate ., .-2 V-.i i apscise a h c određene su prigodom snimanja poprečnih
profila.


Ž/2 — ž/l ..—.^ „


p: = tg/?=. a
p, = 1gr ig3=^^--y^
b P´


p = tg/? MBi == p h Ri^^Vi + (. + .).


VR VM


9.= -- tga = ..= qa VM=qL^


1 ^ = tg a = ^


RN=y. i + ž/ ´^ ==7 ž/4 +.; — .1—.(... + b) V. =^VR-{-d-\-R . zamjenom bit će


^ qLi =qi´ + ž/4 + ž/ --Vi — p {m -\- b) -\- p Ly odatle
<
il + Vi - ./. —p{m-{-b)


— p
.1 9.


? = = tga = -VF—r
.. = = tg d = -..-r = P2h


uL^= FF_ fi Lii VF= VR + . == ql+y qL.^ ^ql-\-y--V-i L2


^ (I+P2


Širina izvlastbe L = Lj + Lg


odno sno


2 —P 2+ft


1
Pošto ]e tg a = q = ^.-^ bit će za nasip


^ _ I ^ l,b (BN -R^N) l + y


(19)
´Pi


a za usjek (q = 1)


^^l-\-RN-RyN 1-^.


(20)
^—P l+i52


U formulama 6, 9, 12, 14, 16 i 18 dolazi redovito u nazivniku faktor


i±P
Predznak toga faktora ovisan je od smjera nagiba škarpe i terena. U slučaju kada
su ti nagibi istog smjera, predznak faktora je » — «, dok, kada su nagibi različitog
smjera, predznak je » + «. U sliedećoj tablici (Ing. .. Leoni: Lavori in terra, pag.


161) izračunane su vriednosti faktora —.— za nagibe terena od p = tg j8 = 0,002


do p„ = tg w = 1,00, (w = 450) "


135




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 10     <-- 10 -->        PDF

U s j e k Nasip


Nagib terena
1 1 1 1
V ?i +p ?i —V ^ ? + P <1 ~ ´P


0,002 0,99800 1.00200 1,4954 1,5044
0,004 0,99601 1.00401 1,4910 1,5090
0,006 0,99404 1,00603 1,4865 1,5135


0.008 0,99206 1,00806 1,4821 1,5181
0,010 0,99010 1,01010 1,4778 1,5228


0.012 0,98814 1.01215 1,4734 1,5274
0,014 0,98620 1,01420 1,4691 1,5321


1,4648
0,018 0.98232 1.01833 1,5415


0.016 0,98425 1.01626 1,5368


1,4605
0,020 0,98039 1,02042 1,5464


1,4562
1,4520


0,022 0,97847 1.02249 1,5511


1,4478


0,024 0,97656 1,02459 1,5559


1,4436


0,026 0,97466 1 02669 1,5608


1,4395


0,028 0,97266 1,02880 1,5657


1,4353


0.030 0,97087 1.03092 1,5714


1,4312


0,032 0,96899 1,03306 1,5755


1,4271


0,034 0,96712 1,03519 1,5805


1,4231


0,036 0,96547 1.03734 1,5856


1,4190


0,038 0,96339 1,03950 1,5906


1,4150


0,040 0,96153 1,04167 1,5956


1,4110


0,042 0,95969 1,04384 1,6008


1,4071


0,044 0,95785 1,04602 1,6059


1,4031


0,046 0,95602 1,04821 1,6111


1,3992


0,048 0,95420 1,05042 1,6163


1,3953
0,050 0,95238 1,05263 1,3914 1,6215
0,052 0,95057 1,05485 1,3875 1,6268
0,054 0,94877 1,05708 1,3837 1,6321
0,056 0,94697 1,05932 1,3799 1,6375
0,058 0,94518 1,06157 1,3761 1,6428


0.060 0,94339 1,06383 1,3723 1,6483
0,062 0,94162 1,06610 1,3685 1,6537
0,064 0,93985 1,06837 1,3648 1,6592


0.066 0,93808 1,07066 1,3611 1,6647


0.068 0,93633 1,07296 1,3574 1,6703
0;070 0,93458 1,07527 1,3537 1,6759
0,072 0,93283 1,07759 1,3501 1,6816
0,074 0,93110 1,07991 1,3464 1,6872
0,076 0,92938 1,08225 1,6929


1,3428
0,078 0,92764 1,08460 1,6987


1,3392
0,080 0,92592 1,08694 1,7044


1,3356
1,3321


0,082 0,92421 1,08932 1,7104


1,3285


0,084 0,92251 1.09170 1,7161


1,3250


0,086 0,92081 1,09409 1,7221


1.3215


0,088 0.91912 1,09641 1,7280


1,3180


0,090 0,91743 1.09890 1,7341


1,3146


0.092 0,91575 1.10132 1,7400


1,3111


0,094 0,91407 1.10375 1,7461


1,3077


0.096 0,91241 1,10619 1,7523


1,3043


0,098 0,91074 1,10864 1,7585


1,2875


0,100 0,90909 1,11111 1,7646


1,2712


0,110 0,90090 1,1236 1,7964


1,2552


0,120 0,89286 1.1364 1,8292


1,2397


0,130 0,88496 1,1494 1,8633


1,2245


0,140 0,87719 1,1628 1,8987


1,2096


0,150 0,86957 1,1765 1,9355


1,1952


0,160 0,86207 1,1905 1,9736


1,1811


0,170 0,85470 1,2048 2,0134


1,1673


0,180 0,84746 1,2195 2,0547


1,1538


0,190 0,84034 1,2345 2,0979


1,1407


0,200 0,83333 1,2500 1,1278 2,1428
0,210 0,82644 1,2658 2,1897


1,1152
0,220 0,81967 1,2821 1,1029 2,2388
0,230 0,81301 1,2987 1,0909 2,2900


0.240 0,80645 1,3158 1,0792 2,3437
0,250 0,80000 1,3333 1,0676 2,4000
0,260 0,79365 1,3513 1,0563 2,4590
0,270 0,78740 1,^699 1,0453 2,5210
0,280 0,78125 1,3889 1,0345 2,5862
0,290 0,77519 1,4085 2,6548
0,300 0,76923 1,4286 2,7272


136




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 11     <-- 11 -->        PDF

U s -j e k N a s i p


Nagib terena
1 1 1


P ii+P ii—P . + P i—p


0,310
0,320
0,330
0,340
0,350
0,360
0,370
0,380
0,390
0,400
0,410
0,420
0,430
0,440
0,450
0,460
0,470
0,480
0,490
0,500
0,510
0,520
0,530
0,540
0,550
0,560
0,570
0,580
0,590
0,600
0,610
0,620
0,630
0,640
0,650
0,660
0,670
0,680
0,690
0,700
0,710
0,720
0,730
0,740


0.750
0,760
0,770
0,780
0,790
0,800
0,810
0,820
0,830
0,840
0,850
0,860
0,870
0,880
0,890
0,900
0,910
0,920
0,930
0,940
0,950
0,960
0,970
0,980
0,990
1,000
0,76336
0,75758
0,75188
0 74627
0,74074
0,73529
0,72993
0,72464
0,71943
0,71429
0,70922
0,70422
0 69930
0,69444
0,68966
0,68493
0.68027
0,67568
0,67114
0,66667
0,66225
0,65789
0,65359
0,65935
0,64516
0,64103
0,63694
0,63291
0,62893
0 62500
0,62112
0,61728
0,61350
0,60976
0,60606
0,60241
0,59880
0,59524
0 59172
0,58824
0,58480
0,58140
0,57803
0,57471
0,57143
0,56818
0,56497
0 56180
0,55866
0,55555
0,55249
0,54945
0,54645
0,54348
0,54054
0,53763
0 53476
0,53191
0,52910
0,52361
0,52356
0,52083
0,51813
0,51546
0,51282
0 51021
0,50761
0.50505
0,50251


0,50000


1,4493
1,4706
1,4925
1,5151
1,5385
1,5625
,5873
,6129
,6393
.6667
,6949
.7241


1,7544
1,7857
1,8182
1,8518
1,8868
1,9231
1,9607
2,0000
2,0408
2,0833
2,1277
2,1739
2,2222
2,2727
2,3256
2,3809
2,4390
2,5000
2,5641
2,6316
2,7027
2,7778
2,8571
2.9412
3,0333
3,1250
3,2258
3,3333
3,4483
3,5714
3,7037
3,8461
4,0000
4,1666
4,3478
4,5454
4,7619
5,0000
5,2631
5.5555
5,8823
6,2500
6,6667
7,1428
7,6923
8,3333
9,0909
10,0000
11,1111
" 12,5000
14,2857
16,6667
20,0000
25,0000
33,3333
50,0000
100,0000
oo


1,02389
1,01351
1,00334
0,99337
0,98360
0,97402
0,96463
0,95541
0,94659
0,93750
0,92879
0,92024
0,91187
0,90361
0,89552
0,88757
0,87976
0,87209
0,86455
0,85714
0,84986
0,84269
0,83565
0,82873
0,82192
0,81522
0,80881
0,80214
0,79612
0,78947
0,78329
0,77720
0,77121
0,76531
0,75949
0,75377
0,74813
0,74257
0,73710
0,73171
0,72790
0,72115
0,71599
0,71090
0,70588
0,70093
0,69605
0,69124
0,68650
0,68182
0,67720
0,67264
0,66815
0,66371
0,65934
0,65502
0,65076
0,64655
0,64240
0,63830
0,63425
0,63025
0,62630
0,62241
0,61856
0,61475
0,61100
0,60729
0,60362
0,60000


2,8038
2,8846
2,9702
3,0612
3,1578
3,2608
3,3707
3,4883
3,6144
3,7500
3,8961
4,0540
4,2253
4,4117
4,6154
4,8387
5,0847
5,3571
5,6602
6,0000
6,3829
6,8180
7,3170
7,8947
8,5714
9,3750
10,3448
11,5384
13,0434
15,0000
17,6470
21,4285
27,2727
37,5000
60,0000


137




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Nagib škarpe nasipa uzet je q = tg a a usjeka qi = tg oj — 1.


1,5
Pomoću ove tablice znatno se ubrzava računanje širine izvlastbe za sve oblike
poprečnih profila.
Teoretički izračunanoj širini izvlastbe, kao što je u uvodu rečeno, dodaje se sa
svake strane 0,5 do 1 m. Ta širina izvlašćuje se kao zaštitni pojas, koji štiti zemljoradnju
(od podoravanja škarpe itd.), služi za obilaženje, za naknadne eventualne
radove i t. d.


II. Površina izvlastbe
1. Poprečni profili su homogeni.
Kao što je u početku spomenuto površina izvlastbe između dva homogena
profila računa se kao trapez. Prema tome, ako su L, i Lo širine izvlastbe poprečnih
profila, a D njihova međusobna udaljenost bit će površina izvlastbe


E=:^(L, -\-L,)D (21)


2. Poprečni profili nisu homogeni (si. 8).
L.
—-h-I —1


(4 ´ \


:)


\


t 1 \ \


> { \ \


1 ^^\ \


,


\. j


*-> -.— 1


^


SI. 8.


Cest je slučaj da treba naći površinu izvlastbe između nehomogenih (heterogenih)
poprečnih profila. Tada je najprije potrebno odrediti nulti profil t. j . položaj
točke P u kojoj je . == o (prelaz nasipa u usjek). Točka P dieli udaljenost D na
dielove (dj i dg) koji su proporcionalni visini nasipa i dubini usjeka.


Ako je . visina nasipa, a .. dubina usjeka tada je


.


1>-(. + ..) = ^.:. d,=D D (. + yi) = d^- d, = D ..


.-\-.1 . + ..


Širina izvlastbe u točki P jednaka je širini planuma (2 1) plus širina paralelnih
jaraka (2 Ij) t. j .


138




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 13     <-- 13 -->        PDF

L = 21 + 21,
Površina izvlastbe prema tome iznosi


E = ^[{L,+L)d,+{Li-L,)d,] (22)
3. Između dva heterogena profila nalazi se jedan kombinirani profil (si. 9).
SI. 9.


U ovom slučaju najprije treba naći položaj nultog profila (točku P) između
dielova A i ., te između .´ i C, zatim se površina izvlastbe, ograničena širinama L´ L"
i L" L´", računa po formuli 22. Površina između dielova A´ i .´, te između . i C,
pošto su A´ .´ oba nasipi, a .. oba usjeci, određuje se po formuli 21. Prema tome
površina izvlastbe {Ej) između profila A A´ i . .´, te površina Ea između A .´ i
C C bit će


139




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 14     <-- 14 -->        PDF

E, =\{L´ + L)d\ + . . + L")d\ + ^.´1 + L´\)d, ... . (23)
E, ^l-(L\-^L)d´, + ^{L-\^L´\)d",+ ^{L" + L´")´ (24)
odnosno E = .. -\- .^.


Kod određivanja nultih profila (. = o) u gornjem slučaju nije moguće kao pod
II/2 podieliti udaljenost između dva poprečna profila na dielove proporcionalne visini
nasipa i dubini usjeka. — Oni sada moraju biti proporcionalni površinama odgovarajućih
nasipa odnosno usjeka {A . i .´ C). Ako je A površina trapezoida a
b c d, . površina usjeka, a .´ površina nasipa u poprečnom profilu II i C površina
usjeka u poprečnom profilu III tada će biti


.: B=:^d\: d´\ d\=^d \ d´,+d´\ dl d\ =di— d´\


d´\ = d^ — d"i odakle je


.


.


d\ = d^ i analogno d\ =


.-.-. . + .


Na isti način određuju se d´2 i ^"2


4. Formula srednje visine zemljoradnje.
SI. 10.


SI. 10. predstavlja jedan dio uzdužnog profila. Ako se predpostavi da je teren
u transverzalnom smislu horizontalan tada širina izvlastbe, na bilo kojem mjestu
(profilu) nasipa između nultih tačaka P i P2, iznosi po formuli 3. L = 2 (I + sy).


Između dva poprečna profila s neizmjerno malom međusobnom udaljenošću
dx može se izvlastbeni pojas smatrati pravokutnikom. Površina izvlastbe bit će
tada L dx = 2 (I + sy) dx = 2ldx + 2 sy dx = dE.


Faktor . dx predstavlja površinu malog diela u uzdužnom profilu; dx je nezavisno
promjenljiva vriednost, koja između apscisa P i P2 raste od O do D, a . je
zavisno promjenljiva f {.). Ako se mjesto . stavi jednadžba krivulje P .^ .^, po


moću određenog integrala u granicama između P i P2, može se naći površina nasipa
u uzdužnom profilu t. j .


F=\ ydx


Nasip F, koji je ograničen jednim pravcem (niveletom) i krivuljom P Pj P2,
dade se pretvoriti u pravokutnik iste površine. Promjenljiva visina zemljoradnje
. u tom slučaju bit će zamienjena srednjom visinom .. t. j .


.^
pft\ dE=2l\
r»A
đx^2s\dx("P,
./„
E --2l(P,-P) + 2sy,iP,-P)
E = 2D(l + sy,) . . . . m
140




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 15     <-- 15 -->        PDF

t´osto je nemoguće snimiti sve poprečne profile između P i .^, obod površine
u uzdužnom profilu, koji je stvarno na terenu nepravilna krivulja, praktički je redovito
sastavljen iz jednog ili više pravaca različitih nagiba. Prema tome nasipi i
usjeci u uzdužnom profilu predstavljeni su trokutima ili mnogokutima koje poznate
visine zemljoradnje diele u trapeze.


, SI. 11,
Po formuli 25. površina izvlastbe na si. 11. (horiz, projekcija) jednaka je površini
planuma (2 ID) plus površine horiz. projekcija škarpi (2 s .,, D). U konkretnom
slučaju ti dielovi pojasa izvlastbe sastavljeni su od dva trokuta i dva trapeza.


0 S t/t


Površina prvog trokuta jednaka je -s-^i , pošto je . = ., cotg a = ..^ odn. ~^^i
gdje je ~. dj = F, t. j . površini pi-vog trokuta (nasipa) u uzdužnom profilu.
Ako se taj trokut pretvori u pravokutnik iste površine (Fj) njegova kraća strana
bit će -^, a duža d, (trokut P 6 P, jednak je trokutu 1 6 Pj odn. pravokutniku
,1 6 5 2 i 2 5 Pj 3). Time je i ovdje ., zamienjen srednjom visinom ´ -.-. Srednja


141




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 16     <-- 16 -->        PDF

visina 5 6 (odn. 5 .^) pomnožena sa s daje apscisu b P\ (odn. b d) u izvlastbenom
pojasu, gdje je, kao i u uzdužnom profilu, trokut P´ d P\ pretvoren u pravokutnik
a b P\ P´. Analogno pretvoren je u uzdužnom profilu trapez Pj 6 8 Pj površine Fg
u pravokutnik iste površine 7 10 11 4 i u izvlastbenom pojasu trapez P\ d / P´, u
pravokutnik P\ c e P´g. Prema tome je horizontalna projekcija škarpe


s{F,-\-F,-\-F,+F,) = s-2F


Faktor 2 F, odnosnO´ zbroj površina, od kojih je sastavljen nasip, jednak je


SF=Dy,


t. j . površini pravokutnika kojemu je kraća strana .. (srednja visina površine između
nultih tačaka Pj i .^). Odatle
2F ´


Obćenito -SF, pošto su redovito prvi i zadnji dio mnogokuta (nasipa-usjeka) trokuti,
iznosi


Si^==-2-[<^iž/i + ^2(^1 +2/2) +«^.(«/2 + 2/.)+
Ukoliko je nasip ili usjek sastavljen od jednog trokuta ulazi u račun samo prvi
član ove formule. ´


2 F F


Ako se u formuli 25. .^ zamieni sa —..-= -pr bit će


J5=22)(^ + S ^j=2(/J[)+sF> (26)


Pošto je za nasip s = 1,5, a za usjek s = 1, tada je


površina izvlastbe za nasip E = 2 (I D + 1,5 F) . . (27)


„ usjek E==2(l.D + F) . . . .. . . . . (28;


Pošto su l/l, 2/2, ... .4 . .« I kao i međusobne udaljenosti poprečnih profila,
poznate (iz pisanog uzdužnog profila, m^nuala snimanja, iskaza zemljoradnji itd.),
ostaje jedino još odrediti dj i d„, ukoliko nisu slučajno snimljeni poprečni profili
baš u nultim tačkama.


Kao što je izvedeno pod II/2 bit će i ovdje prema si. 11.


d:{yi^-.) =<^1-.1


..+.´
(..-1 + .") = d„:yn_i


ž/« -1 + ."


IT. formule 26. proizlazi da se površina izvlastbe dobije množenjem širine iz-


F


vlastbe sa D nakon što se zavisno promjenljiva vriednost . zamieni sa — Prema


tome ako je teren nagnut (1/2) upotrebom formule 6. površina izvlastbe iznosi


E = {F-\- D I q) (-^— + -^] (29)


142




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 17     <-- 17 -->        PDF

za slučaj l/.


E={F^Dlq)(~~^ + ^--) (30)


za slučaj 1/5
^.^^lA^+^iiii+Z . . . . (31)


q—p qi—Pi


za slučaj 1/6


j^^Dgh^F Dq,k-F ^


i — P 4x~Pi
za slučaj 1/7
E _D[ql-\-y,-{B,N)]+F , Dql + F


(33)
q— p ..-..


Osim po opisanim načinima površina izvlastbe može se odrediti i grafički iz
uzdužnog profila. Za to je potrebno dosta vremena, rad je dug i kompliciran, a dobiveni
rezultati nisu zadovoljavajući. Najjednostavnije je i najbolje, kako preporučuju
i drugi autori, za računanje površine izvlastbe upotriebiti formule srednje
visine zemljoradnje. Pošto su te visine {.) poznate, lako je naći F i D; I odn. Ij i


1 . 1
I2 unapried su zadani, a vriednosti izračunane su u citiranoj tablici.


q-\-p q—p


Za aproksimativno računanje može se D jednostavno cirklom odmjeriti iz uzdužnog
profila, aF ustanoviti na jedan od načina, kojima se određuju površine poprečnih
profila (na pr. zbrajanje trapeza cirklom, nitnim planimetrom itd.). Isto
tako često će biti dovoljno točno, ako se slomljena linija terena grafički poravna
odnosno pretvori u pravac horizontalan ili nagnut samo pod jednim kutom (form.
26 i 29).


RIASSUNTO


In rapporto alla legge di espropriazione per ragioni di pubblica necessita l´ing. J. Radišić
neH´introduzione del precedente articolo presenta le nozioni necessarie in riguardo ali´ occupazione
del terreni pri vati per le construzioni delle strade ordinarie e ferrate dal punto di vista
delle disposizioni legislative. L´articolo e diviš o in due capitoli: Nel primo, dedicato al calcolo
della larghezza del terreno occupata dal corpo stradale o ferroviario, vengono studiati sette casi
caratteristici (profili trasversali) con le formule corrispondenti per il calcolo della larghezza di
occupazione. A questo capitolo sono pure allegate le tavole per la determinazione dei coefficienti
di pendenza. II secondo capitolo svolge i metodi del calcolo delle superfici di occupazione
per le sezioni trasversali omogenee, eterogenee ecc. In fine e illiistrata la formula delfe
quota rossa media (media altežza dei lavori in terra), la quale e considerata dall´autore ed
altri comme la migliore per l´applicazione in quasi tutti i casi pratici.


, LITERATURA


1. Bradna Ing. E.: »Drumovi — Projektovanje« Beograd 1933.
2. Debauve A.: »Construction et entretien des routes et chemins.« Pariš 1907.
3. »Huette« (Manuale enciclopedico dell´Ingegneria moderna. Vol. III, parte 2). Milano 1930.
4. Leoni Ing. ..: »Lavori in terra«. Milano 1915.
5. Saint-Paul ..: »Cubature des terrasses et mouvement des terres«. Pariš 1900.
143