DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 34 <-- 34 --> PDF |
tzkorištavanJe drveta PLOCE IZ DRVNIH VLAKANACA Lake građevne ploče mnogo se upotrebljavaju u graditeljstvu i unutarnjem ureaenju sianova, poslovnica i radionica. Razlog njihovoj Velikoj upotrebi nisu možda toliko njihova tennoložka svojstva ..... okoinost, da se sv e ove vrste ploča mogu proizvoditi većinom iz drvnih odpadaka ili iz manje vriednin sortimenata drveta . Na tome je i osnovana narodnogospodarska važnost ovih ploča. iako se je veleobrt ovih ploča razvio tek u najnovije vrieme, imadu one iza sebe dugu i vrio zammivu prošlost. Kao prvi preteče ovih ploča mogu se smatrati težki papiri, koji su se u .. vieku pr. Krista u Japanu upotreDljavali kao razdjelni zidovi. U Europi je u godim 1V72. podieljen prvi patent Englezu Clay-u za proizvodnju »papier mache. J drugoj polovici 1.. stoljeća imaaemo cio niz priedioga i podieljenih patenata za proizvodnju građevnih ploča iz organskih tvari. Ovom prilikom predaleko bi nas dovelo, da navodimo sve te vrste građevnih ploča. Prvi veliki proizvođači građevnih ploča IZ drvnih odpadaka, slame, kukuruznih klipova i drugih sirovina Dili su američka poduzeća Insulite, Ceiotex i Masonite. Ovima proizvođačima pridružili su se kasnije skandinavska, njemačka, engleska i druga poduzeća. Glavna odlika ovog novog građevnog tvoriva Dila je svojstvo izolacije topline. Prirodni volumen pora znatno je u ovim pločama povećan, a time je smanjena vodljivost topUne. Osim toga te su ploče dobro tvorivo za izolaciju zvuka. Imademo raznih vrsta lakih građevnih ploča. One se prema današnjoj tehnici proizvodnje mogu podieliti u tri skupine. U prvu skupinu spadaju ploče, koje se proizvode iz talašike (drvne vune, šuškej sa dodafkom (preko SO"/©) raznih mineralnih tvari kao cementa, magnesita, gipsa i t. d. Najpoznatije su herakiithploče. U drugu skupinu dolaze ploče, koje se proizvode iz drvnih vlakanaca sa nešto ljepila (U—.lU´´/.). "U treću skupinu dolaze ploče, koje se proizvode iz tzv. umjetnog drveta (piljevina i drvno brašno sa raznim dodatcima). U ovom prikazu bit će govora samo o proizvodnji ploča iz drvnih vlakanaca. Ploče iz drvnih vlakanaca diele se prema prostornoj težini u lake i težke ploče. Lake su ploče one sa prostornom težinom do 500 kg/m^, a težke od 500 do 1050 kg|m^. Najnoviji njemački propisi (1942) diele te ploče u: a) ploče sa prostor, tež. od 250— 400 kg/m´, b) „ „ „ „ „ 500— 750 kg^m^ c) „ „ „ „ „ 800— 900kg/m3, d) „ „ „ „ „ 950—1000 kg^m^ e) „ ,; „ „ „ 1000—1050 kg/m´, Drvna se vlakanca za proizvodnju ploča dobivaju na razne načine: 1. mehaničkim brušenjem (utrljavan-jem) drveta, kao kod proizvodnje utrljanice (šlifa); 2. raztvaranjem dr ^veta kuhanjem sa raznim kemijskim spojevi ´dobivanja celuloze; 3. razmrvljivanjem malih komadića drveta u svežnjeve vlakanaca ili pojedinačna vlakanaca pomoću jake i nagle eksplozije pare (Masonite-postupak). Kao sirovina služe osim drvnih odpadaka, slama, juta, neke vrste trava, odpadci papira, odpadci pamuka, kokosova vlakanca, klipovi kukuruza i t. đ. Od naših vrsta drveća izkorišćuje se za pro izvodnju ploča: četinjače, jasika, topola, a u novije vrieme bukva i breza. Kao ljepilo dodaje se umjetna smola. U no vije doba dodaje se škrob, kazein i druga lje pila i još neki dodatci do ..^/.. Usitnjavanje drveta na drvna vlakanca običnim mehaničkim brušenjem (utrljavanjem) upotrebljuje se samo kod mekanih vrta drveća (topola, četinjače). Razširenije je razt varan je drveta kuhanjem sa raznim kemijskim spoje vima. Drvo se usitni, prosije i stavi u posebne posude u kojima se kuha sa slabom natrij evom lužinom (NaOH). Nakon kuhanja raztvor se izpere i u posebnim mlinovima ili desintegra torima razmelje u drvna vlakanca (defibrira). Iz ovih se napravi kaša vlakanaca, koja sadrži 2—4»/o suhe tvari, odvodi u posebne naprave za hvatanje kvržica, za razvrstavanje i t. đ. Ova ko očišćena kaša vlakanaca dolazi u posude gdje se kaši dodaje ljepila i mieša. Iz ovih se posuda kaša vlakanaca odvodi u posebne na prave gdje se na nizu val jaka stvara široka vrpca od kaše. Takva prilično čvrsta i strđnuta vrpca od vlakanaca sa oko 18°/o suhe tvari tlači se i suši do 30—40´´/o suhe tvari. Nakon toga sušenje se nastavlja u posebnim sušionicama, gdje se u 2—3 sata osuši masa na l"/o vlage. Osušena masa reže se u ploče određenih di menzija. Prostorna težina gotovih lakih ploča iz drvnih vlakanaca kreče se između 200—400 kg/m´ i iznosi redovito oko 260 kg/´. Volumen pora za ploče težine od 260 kg/m´ iznosi c = 260 = 100 — ..^/. Proizvode se u raznim 1560 dimenzijama. Debljina ploča iznosi 6 ... 25 mm, najčešće 12,5... 15 mm. Vlaga takovih ploča kreće se između 4 .. .BVo, u prosjeku .^/.. Bujanje ploča u duljinu i širinu je neznatno. Bujanje debljine je najveće i iznosi 4 ... 14"/o, u prosjeku 10°/o. Čvrstoća savijanja kreće se obično između 20 do 40 kg/cm^. Te ploče uslied velikog volumena pora (83´´/.) imadu malu vodljivost topline i zbog toga su dobro tvorivo za izolaciju topline. Lake ploče dobro su izolaciono sredstvo za zvuk. Područje upotrebe težkih ploča u novije vrieme sve se više proširuje, a potrošnja im iz dana u dan raste. Težke ploče dobivaju se iz ploča od vlakanaca djelovanjem visoke temperature i tlaka. Prve takove ploče proizvodio je američki Masonite-koncern, koji se služi jednim posebnim postupkom defibracije drveta. Osnov oVom postupku je patent Amerikanca Lyman-a iz 1858. god. Industrijsko izkorišćivanje toga već u zaborav palog, priedioga usliedilo je tek 1925. godine po .. W. ..son- u. Njemu je uspjelo nakon mučnih pokusa i iztraživanja stvoriti postupak pomoću kojeg se drvni odpadci svih vrsta mogu preraditi u vriedni i oplemenjeni proizvod. Drvo se usitni na duljinu od 2 cm zatim prosije kroz sita sa otvorom od 2 cm, da se odstrane sitniji komadići. Tako usitnjeno drvo dolazi u posebni valjkasti sud tzv. top (eng. gun, njem. Kanone). Taj sud imade 0,5 m promjera i 1,5 m visine, dakle sadrži 280 litara. Na poklopcu suda nalazi se otvor za punjenje, a na dnu posebni ventil za brzo izpuštanje pare. U napunjeni sud sa 90 kg usitnjenog drveta pušta se para pod tlakom od 25 atm, temperatura se povisuje na 220° i drži na toj visini 30—40 sekundi. Nakon toga se za vrieme od 160 |