DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
nosno postepeno kako gradnja napreduje prema faktičnom stanju u naravi na temelju geodetskih izmjera na terenu. , . ´ ^ .-.- U §-u 18 zakonske odredbe XCVI-193-Z. P.-1941.´ predviđen je analogni postupak i kada se zemljište zauzima samo za neko vrieme (na pr. kod gradnje raznih odvoiaka-sporednih pruga itd.). Takova privremena izvlastba dozvoljena je najdulje na 3 godine uz dozvolu Glavnog ravnateljstva za javne radove. Ako je privremeno izvlaštena nekretnina potrebna dulje od 3 godine, tada se mora najmanje b mjeseci prije izteka roka zatražiti redovita izvlastba. Vladiku nekretnine plaća se obično po 1 m= ili čhv. zauzetog zemljišta odre. đena svota, koja je ustanovljena procjenom, pa je svakako u probitku obiju stranaka, da zauzeta površina bude izračunana što je moguće točnije, utoliko vise, ulioliko je zemljište po svom položaju ili kvaliteti vriednije. .) Obračun površina Između dva poprečna profila izvlastbeni pojas ograničen je horizontalnim projekcijama presječnih točaka linija škarpi sa terenom. Taj pojas ovisi od dvie veličine- 1) od Širine izvlastbe i 2) od udaljenosti između dva susjedna poprečna profila Kada su te dvie vriednosti određene, računa se površina pojasa između dva profila kao trapez. Prema tome površina zauzetog zemljišta, koja se odkupljuje, iednaka je zbroju površina svih trapeza između susjednih poprečnih profila. Posto odšteta odnosno odkup izvlastbenog pojasa tereti izradbu donjeg stroja ceste i željeznice, to je potrebno u proračunu troškova zemljoradnji predvidjeti i koštanje odštete odnosno odkupa za F m^ zauzetog zemljišta. I. Širina izvlastbe girina, koju zauzima donji stroj ceste ili željeznice na bilo kojem poprečnom profilu predstavlja horizontalnu projekciju razmaka presjecmh točaka linija škarpi i terenom Prema shedećim izračunanim karakterističnim oblicima poprečnih profila može se odrediti širina izvlastbe i za druge kompliciranije slučajeve. 1. Teren je horizontalan. (SI. 1.) SI. 1 Oznake: . visina nasipa odnosno dubina usjeka, 21 širina planuma, q -tg a nagib škarpe nasipa (usjeka). L = 2l-^2h = 2{l-{-h) (!) a pošto je tga = — to je li = s . q=tga = h pa će zamjenom u formuli 1. ova glasiti: L = 2 . -{- s .) (2) Tg a odnosno 1 : s (cotg a = s) zavisi od kuta prirodne kosine materiala, te je utoliko veći ukoliko je material kompaktniji. Cotg a kreće se u glavnorn od u 3 (litica) do 1,8 (sitan piesak). Pošto je kohezija prirodnog zemljišta veća od kohezi e raztresitog (nasutog), škarpe usjeka izrađuju se s većim nagibom nego škarpe nasipa. Obično se za usjek uzima cotg a = s - 1; t. j . « = 45", a za nasip cotg « = s = 1 5 odnosno a = 33" 41´ 30". Svakako ukoliko je visina veća i planum vise obterećen utoliko se mora uzeti blaži nagib nasipa (na pr. donji stroj željeznice), koji međutim može biti sve strmiji što je kohezija materiala veća. Neki put, da bi se izbjegli veliki troškovi (usjek u pećinu), izrađuju se čak i vertikalne škarpe (tg a = ± oo, s = 0). ´ 130 |