DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 23 <-- 23 --> PDF |
nepovoljno djeluje suha i topla klima koja tasa punođrvnim do 25 m čistim od grana deblimo vlada. ma, dok na tlu pokrivenom listincem nije bilo Mnogo bolji rast bukve jest na sjevernim traga ikakvom podmladku. obroncima Rila planine, gdje u visinskom poNaprotiv, u sastojinama sa najmanjim projasu izmedju 1100 do 1600 m nadmorske visigalama bilo je tlo na svim svjetlijim mjestima ne stvara na velikim površinama čiste, približpokriveno gustim bukovim pođmladkom. no jednako stare sastojine, dok pojedinački do Kada takova jednolična bukova sastojina pire 1 do 1800 m. U tim su sastojinama prete ostari, tada se grane starih stabala uslied sla žni stariji dobni razredi, potpuno . manjkaju bije otpornosti prema pritisku sniega i vjetra najmladji, dok su oni srednje starosti zastupa polome, a stabla izvaljuju jednolično na čita ni umjereno. Pod gusto sklopljenim krošnjama voj površini, te se čitava sastojina tako jače ovih sastojina nema na tlu nikakovog podmlad progali, a na tlu se u kratkom vremenu pojavi ka, niti bilo kakove druge vegetacije. — Pod i uzraste gusti bukov podmladeik pošto je za listincem se nalazi duboki, crni šumski humus. klijanje bukvice dovoljno i najmanje pojačanje U starosti iznad 120 god. dosižu većinom svietla prema onom, kakovo je vladalo u ranijedva i od grana čista stabla ovih bukovih sajoj tamnoj gusto sklopljenoj sastojini. stojina visine od 35—40 m, dok im prsni promjeri iznašaju 60—100 cm. Podpun urod sjemeTiekom vremena drvna se masa stare sasto nom redovno se ponavlja svake druge godine. jine postepeno, već prema dispoziciji staništa, prije ili kasnije polomi, izvali te konačno sa Pomlađjenje stare bukove prašume uz oba gnjije. Potraje li taj proces i dulje vremena — miranje i propadanje starih stabala zbiva se bukov se pomladak ipak održi, jer je vrlo od prema piščevim opažanjima na dva načina: poran i može dulji niz godina izdržati u poti1) Uslied djelovanja vjetra i gljiva postepeštenom stanju. Ako pak među pomladkom za no se najviša i najjača stabla prelamaju tako, ostane koje stablo stare sastojine, te ono vreda se gusti sklop sastojine na mnogo mjesta menom u nju uraste i postane njen sastavni progali i stvore uvjeti za pomlađjenje pod zadio. storom na velikoj površini. — Bukove su sastojine u Ksurpatima jednolič- Prva progala obično nastaje da najjača nije i gušće a zauzimlju i veće površine od onih stabla napadne Polyporus fomentosa; ta se stau Rili planini. Pisac drži, da je tomu uzrok bla počmu sušiti — tlo se pod njima zazeleni vjetar, koji da je tu mnogo jači a i češće dje — a progalu doskora naseli gusti bukov pod- luje katastrofalno "nego u Rili planini uslied mladak. — čega se i obnova starih sastojina u Karpatima pospješuje, pa su i slike faza te obnove tu otvo 2) Djelovanjem jakog orkanskog vjetra po renije i jasnije. ruši se veći dio stabala stare sastojine i time oslobodi potišteni podmladak, stabla, koja su Promatrajući ovakovu prirodnu obnovu praod orkana ostala poštedjena pomlade nanova šume pisac kaže, da mu ostaju zagonetne i da čitavu površinu, te kasnije urastu u novo na-ne može objasniti sliedeće dvie pojave i to: 1. stalu mladu sastojinu. kako da u 50—^60 godišnjoj jednoličnoj bukovoj Vrieme, koje je potrebno, da se bukova sasastojini nema na tlu nikakovog traga vjetroizstojina nakon katastrofe pomladi, vrlo je kratvalama stabala stare generacije, već je tlo pod ko. — krošnjama, mlade sastojine savršeno zaravnato i 2. da li pojedina stabla stare sastojine, koja Ovaj je tok prirodnog pomlađjenja bukove su preživjela katastrofu i srasla sa mladom sa prašume na Rili planini najvjerojatniji, dok se stojinom, dozive i konac života, te sastojine obnova njezina na način katastrofalnih poža što da nije vjerojatno. Ako U pak ta stabla reva — kao što se to dogadja kod crnogorič prije nestaju, onda te sastojine ne bi mogle nih prašuma — nije mogla tamo ustanoviti. imati tako jednoličan izgled kao što ga imaju, Slična je opažanja imao pisac i u bukovim jer bi na stvorenim progalama uzrasao novi bu formacijama na rumunjskim Karpatima. I tu ko pomladak, te bi na taj način nastajale ne je naišao na veće površine sa prekrasnim je jednake sastojine. dnoličnim gusto sklopljenim bukovim sastoji nama koje sačinjavaju do 35 m visoka stabla Dr Zlatko Vajda . n j i ž e´vnos t DVADESET I DRUGO GODIŠTE LUGAK-SKOG LISTA Poput šumarskih inžinjera i lugari imaju svoj i sposobnošću pisanja žele trgnuti iz mrtvila vlastiti list, koji izdaje Hrvatsko lugarsko dru-ostale lugare, te´ na taj način vanjskim znakom žtvo u Zagrebu. »Hrvatski lugarski pokazati da i oni pomišljaju i rade na podilist « je glasilo službenika pomoćne tehničke zanju svoje stručne spreme i poboljšanju stališslužbe koje duhovno povezuje sve lugEire mlađe ke sviesti. > hrvatske države. U 12 brojeva, od toga dva dvobroja, na 292 stranice, sa 26 ovećih članaka i mnogo sitnih Uza sve poteškoće na koje nailazi uprava staliških viesti, družtvenih razpravica, članaka lista i urednik ing. Andrija P pjjij^i ć, ovaj list V iz prirode, lova i raznih zakonskih propisa, do izlazi redovito i na vrieme. Bezplatne suradni nosi ovaj mjesečnik popularno pisane članke iz ke lista čine, osim dvojice trojice šumarskih in poslova šumskog gospodarstva u kojima su žinjera nekoliko lugara, čiji se članci po .svojoj djeluje lugar kao tehničko pomoćni organ od vrsnoći, bistrini gledanja na stvar i oštrovid nosno kao čuvar šuma i lova. nosti mogu takmiti sa člancima stručnih šu Tema koja najviše zanima lugarsko osoblje marskih listova. i pretplatnike lista i koja se kao crveija nit . Uz tajnika družtva Mirka Š p a 1 j a, koji je provlači kroz sve brojeve ovoga godišta, jest duša družtva i lista, potrebno je vidno istaći pitanje uređenja lugarske službe one nadlugare i lugare, koji svojom dsirovitošću i o tome kakovo bi moralo biti lugarsko osob 185 |