DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 6     <-- 6 -->        PDF

jelom, jasenom, briestom, rjedje sa smrčom. Najčešće ga nalazimo u družtvu sa
gorskim javorom. U visinskom dopiranju doseže do granica zadruge planinskog
bora-klekovine. Ovdje ga nalazimo u družtvu i sa eudemium Rhamnus fallax i Sorbus
ancuparia.


Predpostavlja vlažne i zaklonjene položaje uz potoke, izvore i vlažne jaruge.
Ovdje ga nalazimo vrlo često kao snažno i visoko drvo. Ekpoziciju ne bira. Dolazi
na svim padinama planina u kojima je rašireno, medjutim ipak na sjevernim i sjeveroistočnim
stranama nalazi svoje optimalne uvjete. Pretežno nalazi se pojedinačno
i u manjim grupama. Nije točno, da nigdje ne tvori večih sastoj
i n a. Pod Plečima izmedju Tisovog Brda i kote 1764 u Carevoj Gori kod
Foče nalazimo ga kao dominantnu vrstu u sastojini, koju uz njega tvore još bukva,
brie^t i gorski javor. Ova sastojina nalazi se na sjeveroinstočnoj ekspoziciji na
jednoj nešto strmijoj padini. Tlo je tu prilično plitko, mjestimično izbijaju veći
blokovi kamenja, izmedju kojih izbijaju manji izvori. Tlo je uslied toga prilično
vlažno, pokriveno florom paprati i pomlatka javora i bukve. Ova sastojina vrlo je
zanimljiv objekat za proučavanje, pa bi se trebala na neki način izdvojiti i sačuvati
od uništenja.


I Černjavsk i (18) opisuje jednu takovu gotovo čistu sastojinu, planinskog
javora na Crvenoj Steni (1700 m) iznad Biogradskog jezera u planini ...lasici
kod Kolašina. Ova sastojina nalazi se na jednoj strmoj (45") padini nadm.
visine 1500—^1600 m, na gotovo golom ilovastom tlu. Zastor sloja drveća iznosi
7/10. Bukva dolazi u smjesi samo pojedinačno u malom broju i rietko je većih
dimenzija. Stabla planinskog javora naprotiv visoka su preko 20 m, a u promjeru
dosežu debljinu od pola metra. Sloj nizkog rašća u ovoj sastojini pokriva samo 1/10
površine i sastoji se iz Polystichum dilatatum i nekih mahova. Strmost terena i
dnevni prolaz stoke na pojila razara površinski sloj zemlje te je tako ovaj dio´šume
vrlo slabo obrastao.


U šumarskom pogledu ovo drvo ističe se svojom osobinom, da
podnosi zasjenu u mnogo većoj mjeri nego gorski javor. Iz toga razloga dobro se
podmladjuje i pod gustim zastorom krošanja. Kasnije izbijanje listova čini ovo
drvo odpornim protiv kasnih mrazora. Time to drvo postaje prikladno
za pošumljavanje viših planinskih šumskih predjela. Neugodnu
osobinu, koja je u vezi sa kasnim izbijanjem hšća, (skraćena vegetacijska
perioda) ima to drvo, u tome, što vrlo sporo raste i prirašćuje. U rasadniku Lugarske
škole u Sarajevu nalaze se uzgojene 8 godina stare biljke planinskog javora,
koje su visoke svega 50—60 cm. U isto vrieme posadjeni gorski javor uzrastao
je u veliku visinu.


Jedna vrlo zanimljiva pojava na ovom drvetu, je obilje prizemnih izbojaka
kod starih visokih stabala. Ova se pojava može promatrati gotovo na svim takvim
stablima u šumskom području Maglić i Zelen Gora. Stara stabla pokazuju pri
bazi debla, što je zanimljivo uviek sa strane okrenute brdu, neka nepravilna zadebljanja
iz kojih izbija obilje mladica. Na gorskom javoru koji raste u susjedstvu
nema ove pojave, čini se, ali još nije utvrdjeno, da je ovo drvo nešto osjetljivije
spram udaracfa. Pomenute kvrge nastaju vjerojatno oštećivanjem kod prolaza stoke,
koja u tim šumama pase. Kao reakcija stvaraju se latentni pupovi, koji kasnije
izbijaju kao mladice. Ovi izbojci redovno su u sredini ljeta bez hšća, jer ih
stoka sasvim popase.


4. Najsjevernija staništa ovoga javora nalaze se na planini Jahorini kod Sarajeva.
Ovdje prema Maly-u (19) dolazi na sjevernim padinama Jahorine i Ravne
planine. U najnovije vrieme pronadjeno je jedno stablo ovoga javora nešto sjevernije
na Mjedeničkom Ždrijelu na planini Romaniji. Ovo drvo su našh članovi sekcije
za taksaciju Direkcije šuma u Sarajevu (Ing. Vasiljević) no stanište nije još
pobliže istraženo *.
Najzapadnije zabilježeno stanište nalazi se na planini Bjelasici kod Gacka u
Hercegovini (Murbeck 11 vidi i Maly 37). Prema izjavi šimi. savjetnika Kneževića
dolazi to drvo i na Veležu kod Mostara.


Najistočnija staništa nalaze se na bugarskim planinama.


*) Prema usmenom saopćenju g. Maly-a, a prema izjavi pok. šum. savjetnika Miklau-a raste
to drvo i na mjestu Javorje u Konjuh planini kod Klađnja. Ovo je stanište također nevjerovatno,
jer prema izjavi šumarskih stručnjaka, koji dobro poznaju planinu Konjuh na navedenom
mjestu rastu samo obični g-orski javori.


/


168